Profil zemlje za radni vijek za Irsku
U tom se profilu opisuju ključne značajke radnog života u Irskoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
"Pojedinačni radni odnosi" odnosi se na odnos između pojedinog radnika i njegova poslodavca. Taj je odnos oblikovan pravnim propisima i ishodima pregovora socijalnih partnera o uvjetima. U ovom se odjeljku razmatra početak i prestanak radnog odnosa te prava i obveze u Irskoj.
Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu
Zakoni o uvjetima zapošljavanja (informacija) od 1994. do 2012. zahtijevaju od poslodavaca da dostave pisane uvjete za zaposlenika u roku od dva mjeseca od početka radnog odnosa. Ne postoji zakonska obveza dostavljanja pisanog ugovora o radu.
Zakon o zapošljavanju (razne odredbe) iz 2018. predviđa da se zaposlenicima moraju pružiti temeljni uvjeti zapošljavanja u roku od pet dana od početka rada, uključujući ime i adresu poslodavca, plaću i radno vrijeme. Ako poslodavac zaposleniku u pisanom obliku ne odredi ove temeljne uvjete zaposlenja u roku od mjesec dana od datuma početka radnog odnosa, poslodavac bi mogao biti odgovoran na skraćenu presudu (na Okružnom sudu) novčanom kaznom do 5.000 eura ili kaznom zatvora do 12 mjeseci.
Postupci otkaza i otkaza
Zakon o minimalnom otkaznom roku i uvjetima zapošljavanja iz 1973. predviđa minimalni rok otkaznog roka za zaposlenike ovisno o njihovom radnom stažu.
Zakoni o otpremninama iz 1967. – 2012. predviđaju zakonske obveze u pogledu scenarija otpremnina, kao što je minimalna otpremnina od dva tjedna plaće po godini radnog staža, plus jedna tjedna plaća. Zakonski otkaz odnosi se na zaposlenike s dvogodišnjim stažem kod poslodavca koji su stariji od 16 godina.
Zakoni o zaštiti radnih mjesta iz 1977. – 2007. obvezuju poslodavce da uključe 30-dnevno razdoblje savjetovanja u vezi s otpuštanjima.
Zakon o zaposlenicima (pružanje informacija i savjetovanja) iz 2006. zahtijeva od poslodavaca da se savjetuju sa zaposlenicima o značajnim promjenama na radnom mjestu (u tvrtkama s 50 ili više zaposlenika).
Zakon o nepravednim otpuštanjima iz 1977. temeljni je zakon o zaštiti zaposlenika od nepravednih otkaza.
Roditeljski, rodiljni i očinski dopust
Zakonima o roditeljskom dopustu za razdoblje od 1998. do 2019. predviđeno je razdoblje neplaćenog roditeljskog dopusta za roditelje; oni uključuju ograničeno pravo na plaćeni dopust u okolnostima teške obiteljske bolesti (višasila).
Zakon o roditeljskom dopustu i naknadama iz 2019. predviđa sedam tjedana plaćenog roditeljskog dopusta u roku od dvije godine od rođenja ili posvojenja djeteta. Iznosi dopusta i naknada povećat će se na devet tjedana do 2024., u skladu sa zahtjevima Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
Rodiljni dopust uključuje 26 tjedana plaćenog dopusta, uz dodatnih 16 tjedana neplaćenog dopusta (to jest, majka može uzeti najmanje 10 mjeseci odsutnosti s posla nakon rođenja djeteta). Očinski dopust uključuje dva tjedna plaćenog dopusta za očeve. Roditeljski dopust uključuje sedam tjedana neprenosivog plaćenog dopusta koji majke i očevi mogu iskoristiti u roku od dvije godine od rođenja/posvojenja djeteta. Roditeljski dopust bit će produžen na devet tjedana 2024. godine. Roditeljski dopust je neplaćeni dopust koji se može iskoristiti unutar prvih 12 godina djetetovog života.
Zakonski aranžmani za dopust
| Maternity leave | |
| Maximum duration | Total of 42 weeks. Two weeks of leave have to be taken before the end of the week of the baby’s expected birth and four of the weeks have to be taken after the birth. |
| Reimbursement | 26 weeks’ paid leave, plus a further 16 weeks’ unpaid (if certain social insurance contribution conditions are met). |
| Who pays? | Maternity benefit is paid by the state if the worker has made sufficient social insurance contributions. Employers are not obliged to pay employees who are on maternity leave but some may do so. |
| Legal basis | 1994–2004 Maternity Protection Acts. |
| Parental leave | |
| Maximum duration | 26 weeks’ unpaid leave. Both parents have an equal and separate entitlement to 26 weeks’ unpaid parental leave per child (for a child up to the age of 12). |
| Reimbursement | Unpaid. |
| Who pays? | Unpaid. |
| Legal basis | 1998–2006 Parental Leave Acts. |
| Paternity leave | |
| Maximum duration | 7 weeks. |
| Reimbursement | A worker may qualify for paternity benefit from the Department of Social Protection if they have made sufficient pay-related social insurance contributions. |
| Who pays? | The state pays paternity benefit if the worker has made sufficient social insurance contributions. Employers are not obliged to pay employees who are on paternity leave but some may do so. |
| Legal basis | Paternity Leave and Benefit Act 2019 (as amended). |
Bolovanje
Zakonsko bolovanje i plaća doneseni su 2022. i uvedeni 1. siječnja 2023. Trajanje i visina naknade za bolovanje određeni su propisima. U 2023. utvrđen je na 3 dana godišnje, na 70% uobičajene plaće (s gornjom granicom od 110 EUR po danu). U 2024. godini porastao je na 5 dana godišnje. U 2025. godini to će biti 7 dana godišnje, a 2026. povećat će se na 10 dana godišnje.
Zaposlenici u javnom sektoru imaju pristup državnoj shemi naknada za bolovanje, navedenoj u Propisima o upravljanju javnim službama (bolovanje) iz 2014. Ovi propisi predviđaju bolovanje s punom plaćom u trajanju od tri mjeseca, nakon čega slijedi dopust s pola plaće još tri mjeseca tijekom četverogodišnjeg razdoblja. Unutar propisa postoji odredba o protokolu kritične bolesti kako bi se omogućilo onima koji pate od ozbiljne bolesti/ozljede (prema određenim kriterijima) da dobiju šest mjeseci pune plaće i šest mjeseci polovične plaće.
Dob za umirovljenje
U Irskoj ne postoji opća automatska dob za umirovljenje. Dob za državnu mirovinu sada se isplaćuje u dobi od 66 godina, a planirano je da se poveća na 67 godina u 2021. i na 68 u 2028. godini i za žene i za muškarce. Međutim, porast na 67 je obustavljen zbog snažne političke reakcije. Novo povjerenstvo za mirovine ispitalo je različita pitanja oko državnih mirovina i preporučilo put za povećanje dobne granice za umirovljenje tijekom vremena. Vlada još nije usvojila ovaj put. Neka zanimanja imaju određenu dob za odlazak u mirovinu, kao što su Garda Síochána (60 godina) i vatrogasci. Zakonska minimalna dob za odlazak u mirovinu u javnom sektoru (za one koji su se pridružili od 2004.) je 65 godina (osim za Garda Síochána i vatrogasce). Suci moraju otići u mirovinu sa 70 ili 72 godine, ovisno o tome koliko su dugo služili.
Zakon o mirovinskom osiguranju javne službe (dob za umirovljenje) iz 2018. donesen je u prosincu 2018. Zakonom se predviđa povećanje dobi za obvezno umirovljenje većine javnih službenika zaposlenih prije 1. travnja 2004., sa 65 na 70 godina. U skladu sa zakonom, svaki javni službenik koji nije navršio dob za obvezno umirovljenje prije 26. prosinca 2018. ima novu dob za obvezno umirovljenje od 70 godina.
Većina javnih službenika zaposlenih prije 1. travnja 2004. prethodno je imala dob za obvezno umirovljenje od 65 godina. Javni službenici koji su zaposleni između 1. travnja 2004. i 31. prosinca 2012. ("novi zaposlenici") nemaju dob za obvezno umirovljenje i to zakonodavstvo na njih ne utječe. Javni službenici koji su zaposleni 1. siječnja 2013. ili nakon tog datuma članovi su jedinstvenog mirovinskog sustava i već su imali obveznu dob za umirovljenje od 70 godina. Donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju javne službe (dob za umirovljenje) iz 2018., nijedan javni službenik, osim člana uniformirane skupine za brzo umirovljenje, nema obveznu dob za umirovljenje manju od 70 godina.
Sljedeće skupine nisu obuhvaćene:
Uniformirana mirovinska grupa za brzo obračunavanje: Postoje određene skupine zaposlenika u sektoru javnih usluga koje iz operativnih razloga moraju otići u prijevremenu mirovinu. Ta se skupina sastoji od pripadnika Garda Síochána, pripadnika Stalnih obrambenih snaga, vatrogasaca i zatvorskih službenika.
Skupine koje, prema dogovoru, nemaju obveznu dob za umirovljenje: predsjednik Irske, članovi domova Oireachtasa ili Europskog parlamenta, nositelji kvalificiranih dužnosti kako su definirani u Zakonu o mirovinskom osiguranju u javnoj službi (razne odredbe) iz 2004. (na primjer, članovi vlade, državni ministri, Ceann Comhairle, glavni državni odvjetnik).
Članovi pravosuđa i drugi čija je dob za obvezno umirovljenje u nadležnosti Ministra za pravdu i jednakost u skladu sa zakonodavstvom o sudovima i sudskim službenicima: To uključuje suce, načelnika Visokog suda i okružne tajnike.
Javni službenici koji su otišli u mirovinu i ponovno su zaposleni na ugovor: I dalje se primjenjuju njihovi uvjeti ugovora na određeno vrijeme.
