Profil zemlje za radni vijek za Irsku
U tom se profilu opisuju ključne značajke radnog života u Irskoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
Industrijska akcija je svaka radnja koju poduzima sindikat, radnici ili poslodavac tijekom spora. Izraz se ponekad koristi u značenju 'štrajk', ali zapravo obuhvaća značajan broj drugih oblika djelovanja, uključujući 'usporiti', zabranu prekovremenog rada, 'rad na vladavini' i tako dalje.
U odjeljku 8 Zakona o industrijskim odnosima iz 1990., štrajk je definiran kao:
prestanak rada bilo kojeg broja radnika ili skupine radnika koji djeluju u kombinaciji ili usklađeno odbijanje ili odbijanje prema zajedničkom dogovoru bilo kojeg broja radnika da nastave raditi za svog poslodavca kako bi prisilili svog poslodavca ili kako bi pomogli drugim radnicima da prisiljavaju svog poslodavca da prihvate ili ne prihvate uvjete zapošljavanja ili koji utječu na zapošljavanje.
Industrijska akcija definira se kao:
svaka radnja koja utječe ili bi mogla utjecati na odredbe ili uvjete, izričite ili prešutne, ugovora i koju poduzima bilo koji broj radnika koji djeluju u kombinaciji ili u skladu sa zajedničkim dogovorom kako bi prisilili svog poslodavca ili kako bi pomogli drugim radnicima da prisiljavaju svog poslodavca da prihvate ili ne prihvate uvjete zapošljavanja ili utječu na zapošljavanje.
U Irskoj ne postoji izričito "pravo na štrajk"; umjesto toga, radnici su imuni od sankcioniranja ako je industrijska akcija u koju sudjeluju zakonita, u skladu sa Zakonima o industrijskim odnosima.
Štrajk mora ispunjavati sljedeće kriterije kako bi bio uključen u statistiku industrijskih sporova Središnjeg ureda za statistiku (CSO): (1) mora uključivati prekid rada u trajanju od najmanje jednog dana; i (2) ukupno izgubljeno vrijeme mora biti 10 ili više osoba-dana.
U posljednjem desetljeću službeni štrajk bio je najčešći u sektoru javnog prijevoza, s istaknutim sporovima u tramvajskim tvrtkama Luas i Bus Éireann te među srednjoškolskim nastavnicima. Međutim, općenito, štrajkovi u Irskoj i dalje su na relativno niskoj razini.
Neslužbena akcija je neki drugi oblik industrijske akcije koji ili nije formalno sankcioniran od strane sindikata ili ga sindikat ne odobrava (također poznat kao 'divlji' štrajk). Ova vrsta štrajka vrlo je neuobičajena u Irskoj. Neslužbene akcije dogodile su se u sektoru javnog prijevoza, u Dublin Bus i Irish Rail, tijekom posljednjih deset godina.
Pojave "sjedećih prosvjeda" na radnom mjestu bile su češće tijekom i neposredno nakon financijske krize i recesije koja je uslijedila. To se obično događa tamo gdje je rad već prestao (na primjer, kada je poduzeće prestalo poslovati), ali kada uključeni radnici nisu primili otpremninu ili dospjelu plaću. Istaknuti primjeri tvrtki čiji su zaposlenici sudjelovali u sjedećim prosvjedima u Irskoj uključuju Vita Cortex, Lagan Brick i Paris Bakery.
Razvoj industrijskih akcija, 2018. – 2021.
| 2018 | 2019 | 2022 | 2021 | |
| Disputes | 10 | 9 | 7 | 3 |
| Workers involved | 1,814 | 42,656 | 22,076 | 548 |
| Working days lost | 4,050 | n.a. | 21,704 | 1,540 |
Napomena: nije dostupno.
Mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova
Povjerenstvo za odnose na radnom mjestu osnovano je 1. listopada 2015. u skladu sa Zakonom o odnosima na radnom mjestu iz 2015. Preuzeo je funkcije Nacionalnog tijela za radna prava, Povjerenstva za radne odnose i Suda za jednakost. Također je preuzeo neke od funkcija Žalbenog suda za zapošljavanje. Međutim, žalbene funkcije Žalbenog suda za zapošljavanje prenesene su na Radni sud, koji je sada jedinstveno žalbeno tijelo za sve žalbe u vezi s odnosima na radnom mjestu.
Služba za mirenje: Služba za mirenje pomaže poslodavcima i njihovim zaposlenicima u rješavanju sporova kada nisu uspjeli postići dogovor tijekom vlastitih pregovora. Službenik za industrijske odnose Povjerenstva za odnose na radnom mjestu djeluje kao predsjedatelj tijekom sastanaka radi pregovora o sporazumu. Većina predmeta upućenih Službi za mirenje je riješena. Ako se ne postigne dogovor, ako stranke to žele, spor se može uputiti radnom sudu.
Radni sud: Radni sud istražuje kolektivne trgovinske sporove prema Zakonima o industrijskim odnosima iz 1946. – 2015. Na zahtjev ministra poduzetništva, trgovine i zapošljavanja može istražiti i trgovinske sporove koji utječu na javnost ili provesti istragu o trgovinskom sporu od posebne važnosti i izvijestiti o svojim nalazima.
Pojedinačni mehanizmi rješavanja sporova
Mirenje: Mirenje je dobrovoljni proces u kojem se obje strane moraju složiti da će sudjelovati i raditi na rješavanju problema. Njime se osigurava da se saslušaju sve strane i da su sudionici uključeni u pronalaženje dogovorenog rješenja. Povjerenstvo za odnose na radnom mjestu povećalo je svoje kapacitete za usluge mirenja u posljednjih pet godina i nastavlja ga promicati kao način rješavanja sporova.
Služba za odlučivanje: Služba za odlučivanje (bivša Služba povjerenika za prava) istražuje sporove, pritužbe i tvrdnje koje pojedinci ili male skupine radnika podnose u skladu sa zakonodavstvom o zapošljavanju navedenim u Prilogu 5. Suci su neovisni u obavljanju svojih dužnosti i imaju širok raspon funkcija prema ovom zakonodavstvu o zapošljavanju.
Prema Zakonu o odnosima na radnom mjestu iz 2015., Radni sud je jedino žalbeno tijelo za sve žalbe u vezi s odnosima na radnom mjestu, uključujući one koje je prethodno razmatrao Žalbeni sud za zapošljavanje. Stranka se može žaliti na odluku suca putem radnog suda.
Korištenje alternativnih mehanizama rješavanja sporova
Od 1990-ih, sve veći broj tvrtki u Irskoj počeo je usvajati prakse alternativnog rješavanja sporova (ADR) za rješavanje pojedinačnih i kolektivnih oblika sukoba na radnom mjestu. Međutim, najnoviji podaci istraživanja o opsegu ADR-a potječu iz 2019. godine. Ukupna prevalencija i penetracija radne snage pojedinačnih i grupnih praksi ADR-a u 2019. godini prikazani su u sljedeće dvije tablice. Pojedinačni oblici alternativnog rješavanja sporova, osim angažiranja vanjskih stručnjaka koji djeluju kao medijatori, kao posredniki ili u drugim povezanim svojstvima, i dalje su neuobičajeni. Međutim, prevalencija i penetracija različitih oblika skupinskih nuspojava bile su značajno veće nego prethodnih godina. Veliki udio poduzeća izvijestio je da je usvojio ili pribjegao jednom ili više oblika grupnog alternativnog rješavanja sporova, uključujući potpomognute pregovore, razmjenu ideja ili povezane tehnike rješavanja problema i pregovaranje na temelju interesa. Utvrđeno je da su ti oblici ADR-a obuhvaćali značajne dijelove radne snage.
Prakse rješavanja pojedinačnih pritužbi u poduzećima u Irskoj, 2019.
| Percentage of firms | Percentage of employees | |
| Conventional dispute resolution practices | ||
| Formal written grievance and disciplinary procedures involving progressively higher levels of management in resolving disputes | 62.0 | 78.5 |
| ADR practices | ||
| Use of external experts (other than rights commissioners, the Labour Relations Commission or the Labour Court) | 16.3 | 19.0 |
| Use of review panels comprising employees’ peers | 2.9 | 3.1 |
| Use of review panels comprising managers | 5.9 | 4.9 |
| Use of an employee hotline or email-based ‘speak up’ service | 3.6 | 8.6 |
| Use of a company ombudsperson | 1.6 | 2.9 |
ADR prakse za rješavanje grupnih sporova u poduzećima u Irskoj, 2008.
| Percentage of firms | Percentage of employees | |
| Conventional dispute resolution practices | ||
| Formal written grievance and disciplinary procedures involving progressively higher levels of management in resolving disputes | 50.8 | 71.2 |
| Resort, at the final stage of the procedure, where a deadlock remains, to resolving disputes through the Labour Relations Commission or the Labour Court | 40.6 | 63.9 |
| ADR practices | ||
| Use of external experts to assist in reaching an agreement or to prevent deadlock in discussion or negotiation with the company | 30.9 | 42.5 |
| Use of brainstorming, problem-solving and related techniques to resolve disputes | 29.8 | 26.2 |
| Use of formal interest-based (win–win) bargaining techniques to resolve disputes | 17.2 | 28.3 |
Izvor: Na temelju reprezentativnog uzorka od 505 poduzeća u privatnom i komercijalnom sektoru u državnom vlasništvu u Irskoj, koja zapošljavaju 20 ili više zaposlenika, u 2008. Za detalje istraživanja, vidi Hann i suradnici (2009)