Pozadina Malte

Između 2012. i 2022. bruto domaći proizvod Malte znatno se povećao, za 43,31 %, što je iznad prosjeka EU27 od 15,29 % za isto razdoblje. Tijekom tog razdoblja nezaposlenost se smanjila za sve kategorije i ostala je znatno ispod prosjeka EU-a, s ukupnom nezaposlenošću od 2,9 % u 2022. (prosjek EU-a iznosio je 6,2 %). Najveći pad zabilježen je u nezaposlenosti mladih (-5,5 postotnih bodova). Ukupna zaposlenost u razdoblju 2012.–2022. povećala se za 16,1 postotni bod na 80 % i stoga je viša od prosjeka EU-a od 74,5 %. Najveći porast u tom razdoblju zabilježen je u stopi zaposlenosti žena (24 postotna boda). Zaposlenost mladih 2022. iznosila je 56,6 %, što je iznad prosjeka EU-a od 40,7 % za tu godinu. Malteško gospodarstvo izgubilo je pozitivan zamah tijekom 2020. zbog situacije s bolešću COVID-19: bruto domaći proizvod za treće tromjesečje godine bio je 8,8 % niži nego u istom tromjesečju prethodne godine (Eurostat [naidq_10_gdp]).

Zakon o zapošljavanju i industrijskim odnosima iz 2002. (EIRA), poglavlje 452. zakona Malte, glavno je radno zakonodavstvo kojim se uređuju minimalni uvjeti zaposlenja, udruge poslodavaca i sindikalno zastupanje. EIRA je dopunjena nizom pravnih obavijesti i 31 uredbom o regulaciji plaća koja obuhvaća različite sektore gospodarstva.

O uvođenju novih pravnih obavijesti povezanih sa zapošljavanjem prvo se raspravlja u okviru Odbora za radne odnose, nacionalnog savjetodavnog tijela koje je osnovala vlada kako je predviđeno odredbama EIRA-e. Odbor daje preporuke ministru nadležnom za rad, tako da se pitanja o kojima se raspravlja na kraju uključe u nacionalnu standardnu naredbu ili sektorsku standardnu naredbu.

Odredbe EIRA-e štiti Odjel za industrijske i radne odnose (DIER), uglavnom putem Odjela za izvršenje i Industrijskog suda.

Kolektivno pregovaranje na Malti općenito se provodi na razini poduzeća između jednog sindikata koji predstavlja najmanje 50 % + 1 zaposlenika kao članova i jednog poslodavca. Kolektivno pregovaranje obično dovodi do kolektivnog ugovora. U javnom sektoru, gdje su sindikati tradicionalno jači, kolektivni ugovor potpisuje sedam sindikata. Državne korporacije/agencije/jedinice obuhvaćene su zasebnim kolektivnim ugovorima o kojima se pregovara pojedinačno za svako tijelo. U nedostatku kolektivnog pregovaranja, naknade i drugi uvjeti zapošljavanja određuju se slobodnim pojedinačnim pregovaranjem. Međutim, malteškim pravnim okvirom predviđena je nacionalna minimalna plaća, uvedena 1974., i 31 sektorski sporazum o plaćama putem uredbi o plaćama. Te su naredbe sastavila tripartitna vijeća za plaće, koja je 1992. zamijenio Odbor za radne odnose. Osnivanjem tripartitnog Malteškog vijeća za gospodarski razvoj 1990. (koje je kasnije postalo Malteško vijeće za gospodarski i socijalni razvoj) olakšan je kooperativni pristup industrijskim odnosima na nacionalnoj razini. Na primjer, dovela je do Nacionalnog sporazuma o industrijskim odnosima (1990.), kojim je uspostavljen mehanizam koji se temelji na stopi inflacije za izračun godišnje prilagodbe troškova života (COLA), koja se odobrava svim zaposlenicima. Nacionalni sporazum o minimalnoj plaći koji su socijalni partneri potpisali u travnju 2017. najnoviji je primjer takvog zadružnog modela.

Pridržavanje zakonskih minimalnih plaća i kolektivnih ugovora nadzire DIER, a kršenja može istražiti isti odjel i suditi pred Industrijskim sudom, Kaznenim sudom i Građanskim sudom. DIER je također uključen u slučajeve koji zahtijevaju mirenje, prema EIRA-i.

U veljači 2016. Ustavni sud presudio je da odredbe EIRA-e o imenovanju članova ustavnog suda ne pružaju nikakvo jamstvo da će sudovi biti neovisni i nepristrani. Slijedom toga, u lipnju 2016. donesen je Zakon br. XXXIIII iz 2016. – Zakon o zapošljavanju i industrijskim odnosima (izmjena) iz 2016. Među najvažnijim aspektima ovih amandmana bilo je povećanje mandata predsjednika i članova na pet godina u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje. Također mogu biti ponovno imenovani na još jedno razdoblje od pet godina uz odobrenje Odbora za radne odnose. Time se nastoji zajamčiti sigurnost posjeda. Osim toga, predmeti koji zahtijevaju sud sada bi se trebali sastojati od tri člana, a člana koji predstavlja vladu mora odabrati predsjednik s popisa članova koje imenuje ministar. Prije tih izmjena ministar je imao ovlasti imenovati takvog člana na ad hoc osnovi, što je moglo izazvati sumnju na pristranost, na primjer u sporovima između subjekata u kojima je vlada većinski dioničar i sindikata.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 socijalni dijalog imao je važnu ulogu. Dok su prvih nekoliko tjedana pandemije obilježili socijalni partneri koji su se javno zalagali za uvođenje državne potpore za zaštitu poduzeća i radnih mjesta, paket mjera potpore, uključujući dodatak na plaću, uveden je nakon dogovora u okviru tripartitnog Malteškog vijeća za gospodarski i socijalni razvoj. Nakon toga socijalni dijalog imao je važnu ulogu u uvođenju, ažuriranju i postupnom ukidanju mjera potpore povezanih s bolešću COVID-19.

Sektorski sporazumi rijetki su na Malti, a većina sporazuma sklopljena je na razini poduzeća. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 sindikalne intervencije bile su vidljive u nekim od najteže pogođenih i najvažnijih sektora. Industrijski odnosi bili su ključni za postizanje dogovora o promijenjenim radnim uvjetima za radnike u zrakoplovstvu kako bi se zaštitila radna mjesta, postizanje dogovora o poboljšanju radnih uvjeta za zdravstvene radnike i osiguravanje da edukatori imaju prednost za cijepljenje protiv bolesti COVID-19.