Industrijske tužbe i sporovi na Malti

EIRA pruža pravni okvir za eventualne štrajkove. Ovim se zakonom trgovinski spor definira kao spor između poslodavaca i radnika ili između radnika i radnika koji je povezan s jednim ili više sljedećih pitanja:

• uvjeti zapošljavanja ili fizički uvjeti u kojima radnici moraju raditi

• angažman ili neangažman, ili prestanak ili suspenzija radnog odnosa ili dužnosti zaposlenja jednog ili više radnika

• raspodjela posla ili dužnosti zaposlenja između radnika ili skupina radnika

• Pitanja discipline

• Objekti za dužnosnike sindikata

• mehanizmi za pregovaranje ili savjetovanje i drugi postupci koji se odnose na bilo koje od gore navedenih pitanja, uključujući priznavanje prava sindikata da zastupa radnike u takvim pregovorima ili savjetovanjima ili u provođenju takvih postupaka od strane poslodavaca ili udruženja poslodavaca

• članstvo ili nečlanstvo radnika u određenom sindikatu

Zakon ne spominje izričito pravne vrste industrijske akcije, ali se na nju odnosi kao na radnju koju je osoba poduzela u razmišljanju ili promicanju trgovinskog spora i u skladu s direktivom koju je izdao sindikat, bez obzira pripada li mu osoba ili ne.

Člankom 63. EIRA-e predviđa se imunitet sindikatima i udrugama poslodavaca:

(1) (Podložno odredbama stavka 2. ovog članka) nikakva tužba u vezi s deliktom ili kvazideliktom ne može se podnijeti u odnosu na bilo koju radnju:

(a) za koje se tvrdi da ih je učinio sindikat ili u njegovo ime ili udruga poslodavaca ili u njezino ime; ili

(b) za koje se tvrdi da im se prijeti ili da se namjerava učiniti kako je prethodno navedeno, protiv sindikata ili udruge u njihovo ime, ili protiv bilo kojeg člana, službenika ili dužnosnika sindikata ili udruge u svoje ime i u ime svih drugih članova sindikata ili udruge.

U članku 64. stavku 4. navodi se sljedeće:

Radnja koju je počinila osoba u namjeri ili promicanju trgovinskog spora i u skladu s direktivom koju je donio sindikat, bez obzira na to pripada li mu ili ne, ne može se tužiti za naknadu štete samo zato što se sastoji od kršenja ugovora o radu; i bilo koja radnja učinjena kako je prethodno navedeno, a koja nije radnja kojom se krši kolektivni ugovor, nagodba, odluka ili koja je još uvijek obvezujuća u skladu s odredbama članka 70. ili 72., ili odluke ili odluke Suda, sama po sebi ne daje pravo poslodavcu da raskine ugovor o radu, ili diskriminirati bilo koju osobu koja čini bilo koju takvu radnju kao što je gore navedeno, i ne predstavlja prekid u službi takve osobe.

Razvoj industrijskih akcija, 2012. – 2017.

Napomena: nije dostupno.

Izvor: DIER (2013. – 2018.); ti su se podaci prestali prikupljati 2018. godine.

Mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova

Dio II. EIRA-e odnosi se na dobrovoljno rješavanje sporova kojim se predviđa osnivanje povjerenstva za mirenje. Na Malti se mirenje i mirenje smatraju sinonimima. Ako trgovinski spor postoji ili je uhićen, stranke u sporu mogu se dogovoriti da će spor uputiti na mirenje. Ako stranke ne uspiju imenovati ili se dogovoriti o imenovanju miritelja ili ako imenovani miritelj prijavi zastoj, glavni direktor DIR-a upućuje predmet ministru nadležnom za zapošljavanje i industrijske odnose. Ministar može:

• imenovati istražni sud koji će istražiti i utvrditi uzroke i okolnosti spora, ili

• nakon zahtjeva obiju stranaka u sporu, uputiti takav trgovinski spor Industrijskom sudu

U slučajevima kada se postigne dobrovoljna nagodba, uključene strane ili njihovi predstavnici sastavljaju memorandum s uvjetima sporazuma. Takva nagodba obvezujuća je za stranke i zastupljene radnike.

Što se tiče javnog sektora, vlada i sindikati su se u Kolektivnom ugovoru za zaposlene u javnim službama 2005. – 2010. dogovorili o uspostavi pomirbene strukture. Sastoji se od predsjednika i dva člana, a sva tri imenuje vlada u dogovoru sa sindikatima. Sastanci mirenja moraju se organizirati prije pribjegavanja industrijskoj akciji.

Pojedinačni mehanizmi rješavanja sporova

Pojedinačni zaposlenici mogu pribjeći uslugama rješavanja sporova koje pruža DIER.

Istražna jedinica DIER istražuje sve vrste navodnih povreda koje se odnose na uvjete zapošljavanja i pokušava ih riješiti bez potrebe za upućivanjem takvih slučajeva pred kaznene sudove. Predmeti koji uključuju diskriminaciju i nepravedni otkaz upućuju se Industrijskom sudu. Inspekcije na radnim mjestima provode se ako je potrebno, a nakon što se otkrije kršenje, slijede ga odgovarajući službenici. Ako poslodavac ne postupi, predmet se upućuje kaznenim sudovima.

Istražna jedinica nudi svoje usluge i zaposlenicima nakon prestanka radnog odnosa. Službenici u ovoj jedinici raspravljaju o svakom navodnom kršenju zakona i propisa o radu s podnositeljem zahtjeva, a možda i s poslodavcem, kako bi pronašli sporazumno rješenje. Neuspjeh u pronalaženju rješenja dovodi do registracije službenog zahtjeva, a predmet će istražiti dotični službenik. Ako se i dalje ne postigne nagodba, stvar će biti upućena policiji na sudski postupak.

Radni sud sastoji se od predsjednika i dvaju članova koji zastupaju interese radnika i interese poslodavaca u slučajevima radnih sporova. U slučajevima navodnog nepravednog otkaza, sud se sastoji samo od predsjednika. Njegove su odluke obvezujuće i protiv njih se ne može podnijeti žalba u razdoblju od najmanje jedne godine. U slučajevima neopravdanog otkaza odlukama se može predvidjeti vraćanje na posao ili dodjela naknade dotičnom zaposleniku.

Upotreba mehanizama za rješavanje sporova

Predmeti mirenja 2012. – 2021.

Napomena: nije dostupno.

Izvor: DIER (godišnja izvješća za odgovarajuće godine).

Novi predmeti pred Industrijskim sudom, 2012. – 2021.

Napomena: nije dostupno.

Izvor: DIER (godišnja izvješća za odgovarajuće godine).