Profil zemlje radnog vijeka za Rumunjsku
Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Rumunjskoj. Cilj mu je pružiti relevantne pozadinske informacije o strukturama, institucijama i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
Pravo na štrajk uređeno je Zakonom o radu i novim Zakonom o socijalnom dijalogu. Kolektivni radni sporovi mogu se odvijati na razini poduzeća, sektoru ili na nacionalnoj razini ili među skupinama poduzeća. Radni sporovi u pravilu se ne mogu pokrenuti dok kolektivni ugovor vrijedi na odgovarajućoj razini. Iznimka je ako poslodavac na kolektivnoj osnovi ne dodijeli pojedinačna prava predviđena primjenjivim kolektivnim ugovorima i ako je spor pokrenut na sudu i nije riješen u roku od 45 dana. Na razini poduzeća, zaposlenici poduzeća za koje je predstavnički savez sindikata kojem je pridružen sindikat društva potpisnik sektorskog kolektivnog ugovora mogu pokrenuti radni spor ako poslodavac odbije poštovati primjenjivi sektorski kolektivni ugovor u skladu sa zakonom.
Zakon također predviđa novi oblik industrijske akcije – štrajkove protiv vladine socijalne i ekonomske politike. To mogu pokrenuti predstavnički sindikalni savezi i konfederacije.
U 2020. i 2021. broj radnih sporova smanjio se u usporedbi s prethodnim godinama. To je bilo zato što je zbog pandemije bolesti COVID-19 valjanost kolektivnih ugovora produljena za vrijeme trajanja izvanrednog stanja, te za 90 dana nakon njegova raskida. Do prosinca 2022. radni sporovi nisu se mogli pokrenuti tijekom razdoblja valjanosti kolektivnog ugovora. Radne sporove prijavljuje Ministarstvo rada i socijalne solidarnosti. Nacionalni institut za statistiku prestao je 2010. izvještavati o štrajkovima.
Developments in industrial action, 2012–2021
| 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | 2021 | Source | |
| Number of labour disputes | 23 labour disputes, involving 10,540 employees (71.73% participation rate): 8 resolved, 12 unresolved and 3 partially conciliated. | 22 labour disputes, involving 7,678 employees (91.57% participation rate): 11 resolved, 9 unresolved and 2 partially conciliated. | 19 labour disputes, involving 7,818 employees (59% participation rate): 5 resolved, 9 unresolved and 5 partially conciliated. | 35 labour disputes, involving 30,236 employees (52.97% participation rate): 9 resolved, 20 unresolved and 6 partially conciliated. | 30 labour disputes, involving 23,397 employees (63% participation rate): 13 resolved, 13 unresolved and 4 partially conciliated. | 21 labour disputes, involving 17,887 employees. | 26 labour disputes, involving 14,253 employees. | 26 labour disputes, involving 22,461 employees. | 6 labour disputes, involving 2,219 employees. | 2 labour disputes, involving 112 employees. | Ministry of Labour and Social Solidarity |
Note: No breakdown of resolved, partially conciliated and unresolved disputes available for 2017, 2018, 2019, 2020 or 2021. n.a., not available.
Mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova
Novim Zakonom o socijalnom dijalogu predviđaju se mehanizmi rješavanja radnih sporova: mirenje, mirenje i arbitraža. Postupak mirenja, koji organizira ministar rada i socijalne zaštite ili teritorijalni inspektorati rada, obvezan je u skladu sa zakonom.
Ako strane uključene u sukob postignu konsenzus tijekom mirenja, radni spor se zatvara. Ako ne, sukobljene strane imaju pravo proći kroz postupke posredovanja i arbitraže.
Pojedinačni mehanizmi rješavanja sporova
Pojedinačne industrijske sporove rješavaju sudovi. Stranke u sukobu imaju mogućnost proći kroz postupak mirenja. Sudovi nadležni za odlučivanje o rješavanju pojedinačnih sporova osnivaju se zakonom. U Rumunjskoj ne postoje radni sudovi, već samo odjeli (odjeli) zaduženi za radne sporove. Zahtjev za pokretanje radnog spora šalje se nadležnom sudu u izbornoj jedinici osobe koja je pokrenula pritužbu. Glavni obuhvaćeni aspekti su jednostrani raskid pojedinačnog ugovora o radu, financijski aspekti i jednostrane promjene odredbi ugovora o radu. Prema zakonu, maksimalno vrijeme koje može biti potrebno za rješavanje pojedinačnih radnih sporova je 10 dana, ali u praksi to traje duže.
