Profil zemlje radnog vijeka za Slovačku
Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Slovačkoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
Sindikati, organizacije poslodavaca i javne institucije imaju ključnu ulogu u upravljanju radnim odnosom, radnim uvjetima i strukturama industrijskih odnosa. Oni su isprepleteni dijelovi višerazinskog sustava upravljanja koji uključuje europsku, nacionalnu, sektorsku, regionalnu (pokrajinsku ili lokalnu) razinu i razinu poduzeća. U ovom se odjeljku razmatraju ključni akteri i institucije te njihova uloga u Slovačkoj.
Ministarstvo rada, socijalnih pitanja i obitelji (MPSVR SR) glavno je tijelo javne vlasti u pravnom uređenju industrijskih odnosa. Zakonom o radu MPSVR SR uređuje osnovne individualne i kolektivne radne odnose, uvjete zapošljavanja i rada te plaće te olakšava bipartitni socijalni dijalog. Zakonom br. 2/1991 o kolektivnom pregovaranju, kako je izmijenjen, uređuje se kolektivno pregovaranje, kao i postupci mirenja ili posredovanja i arbitraže za rješavanje kolektivnih radnih sporova kako bi se olakšalo ostvarivanje prava zaposlenika. MPSVR SR uređuje i zakonsku regulativu kojom se utvrđuju pravila i standardi za sigurnost i zdravlje na radu. Tijelo za javno zdravstvo Slovačke Republike (Oficiálna stránka verejnej správy, SR), koje djeluje pod okriljem Ministarstva zdravstva, također ima ulogu u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. Osim toga, MPSVR SR regulira pružanje usluga zapošljavanja tražiteljima zaposlenja putem Središnjeg ureda za rad, socijalna pitanja i obitelj.
Nacionalni inspektorat rada (Národný inšpektorát práce, NIP) državno je tijelo odgovorno za provedbu radnog zakonodavstva. Njegova djelatnost regulirana je Zakonom br. 125/2006. Inspektorati rada provode provjere u poduzećima, a ako se utvrdi da poslodavac krši zakone, inspekcija rada može od njih zahtijevati da provedu korektivne mjere i izreknu kazne.
Pravila o reprezentativnosti socijalnih partnera utvrđena su samo u odnosu na tripartitno tijelo na nacionalnoj razini, HSR. 103/2007 o tripartitnim konzultacijama na nacionalnoj razini (Tripartitni zakon), u HSR-u mogu sudjelovati samo sindikati na najvišoj razini i organizacije poslodavaca koji predstavljaju najmanje 100.000 zaposlenika i poslodavci u najmanje pet (od osam) regija (viših teritorijalnih jedinica). Sindikati moraju biti aktivni u nekoliko sektora. Od ožujka 2021., ako u HSR-u sudjeluju manje od tri sindikata ili poslodavca, mogu sudjelovati i organizacije koje predstavljaju manje od 100.000 zaposlenika (Zakon br. 76/2021). Ne postoji kriterij reprezentativnosti za sindikate u pogledu kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora (kriterij reprezentativnosti privremeno je uveden od 1. rujna 2011. do 31. prosinca 2012. izmjenama i dopunama Zakona o radu).
O sindikalnom zastupanju
Sindikati u Slovačkoj imaju dugu tradiciju. Članstvo je dobrovoljno i – osim profesionalnih vojnika – nijedna određena skupina zaposlenika nije isključena iz članstva u sindikatima. Rad sindikalnih organizacija reguliran je Zakonom br. 83/1990 o udruživanju građana. Sindikati su obično organizirani po sektorima – mamurluk od organizacije sindikata koji su djelovali u socijalističkom političkom sustavu prije 1989. godine. Prisutni su i u privatnom i u javnom sektoru.
Gustoća sindikata kontinuirano se smanjuje. Na primjer, dok je gustoća u 2011. iznosila oko 14,5%, u 2018. pala je na oko 11,3%. Od 2014. do 2019. oscilirao je oko 12-13%. Sindikati su organizirani na razini sektora i lokalnih poduzeća. Njihovi članovi obično su aktivni radnici u radnoj snazi, ali neki sindikati zadržavaju i članstvo svojih umirovljenih članova.
Članstvo i gustoća sindikata, 2011. – 2019.
2011 | 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | |
| Trade union density in terms of active employees (%)* 1 | 14.5 | 14.5 | 14.1 | 13.4 | 12.6 | 11.8 | 11.5 | 11.3 | n.a. |
| Trade union density in terms of active employees (%) 2 | n.a. | n.a. | 15–16** | 13** | 12** | 12** | n.a. | 12** | 12** |
| Trade union membership (thousands)*** 1 | 282 | 285 | 278 | 268 | 259 | 249 | 247 | 247 | n.a. |
| Trade union membership (thousands) 3 | n.a. | n.a. | 270–280** | 250–260** | 240** | 241** | n.a. | 250** | 282** |
Napomene: * Udio zaposlenika koji su članovi sindikata. ** Približne brojke. *** Ukupan zbroj članova sindikata (uključujući samozaposlene radnike i neaktivne članove sindikata, tj. studente, umirovljenike i nezaposlene osobe) na nacionalnoj razini. n.a.: nije primjenjivo.
Izvori: 1 OECD i AIAS (2021.); 2 Vlastita procjena autora; 3 Podaci za razdoblje 2013. – 2018. temelje se na informacijama iz KOZ SR, NKOS-a i VSOZ-a te procjenama o KUK-u; podaci za 2019. temelje se na podacima KOZ SR, SOS, NKOS i procjenama o KUK-u i drugim nepovezanim sindikatima.
Glavne sindikalne konfederacije i federacije
U zemlji postoji jedna dominantna sindikalna konfederacija: Konfederacija sindikata Slovačke Republike (Konfederacia odborovych zvazov Slovenskejrepubliky, KOZ SR). U 2022. godini KOZ SR je imao 25 sektorskih sindikalnih udruženja kao podružnice, s oko 211.200 članova. U listopadu 2018. osnovana je nova sindikalna konfederacija, Zajednički sindikati Slovačke (Splocne odbory Slovenska, SOS). Sljedeća najveća sindikalna konfederacija je Nezavisni kršćanski sindikati Slovačke (Nezavisle krestanske odbory Slovenska, NKOS), koji ima znatno manje članstva – prema dostupnim informacijama i procjenama, može imati ukupno oko 3.000 članova.
Glavne sindikalne konfederacije i federacije
Name | Abbreviation | Members | Involved in collective bargaining? |
| Confederation of Trade Unions of the Slovak Republic (Konfederacia odborovych zvazov Slovenskejrepubliky) | KOZ SR | 211,200 (2022) | Yes |
| Joint Trade Unions of Slovakia (Splocne odbory Slovenska) | SOS | About 26,000–28,000 (2019) | Yes |
| Independent Christian Trade Unions of Slovakia (Nezavisle krestanske odbory Slovenska) | NKOS | About 3,000 (2019) | Yes |
U KOZ SR do 2006. godine nije bilo značajnijih organizacijskih promjena. Spajanja sektorskih sindikata povezanih s KOZ SR odvijala su se uglavnom u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Tijekom tog razdoblja nekoliko se sindikata spojilo s Udruženjem sindikata metalaca (OZ Kovo), odnosno Slovački sindikat javnih službi 2007., Neovisni sindikat javnog cestovnog prijevoza 2008. i Sindikat metalurgije 2009. Osim toga, 2008. godine Sindikat tekstilnih, odjevnih i predvodnika i Prometni sindikat spojili su se s Udruženjem građevinskih sindikata (OZ Stavba) i osnovali Integrirano udruženje sindikata (IOZ) 1. siječnja 2009. Sindikat kemijskih proizvoda 2009. spojio se sa Slovačkim sindikalnim udruženjem energetskih radnika i osnovao zajednički sindikat radnika u energetici i kemijskoj industriji (ECHOZ).
Od 2012. godine neki sindikalisti napuštaju sindikalne udruge povezane s KOZ SR i osnivaju nove sindikalne organizacije: Sindikati Novo obrazovanje, Sindikalno udruženje medicinskih sestara i primalja, Novo sindikalno udruženje policije, Moderni sindikati Volkswagen i Moderni sindikati AIOS. Ti su sindikati 2018. osnovali SOS. Od 2021. godine SOS je član nacionalnog tripartitnog tijela, HSR-a, temeljem Zakona br. 76/2021 Zb. o izmjenama i dopunama Tripartitnog zakona. Opća udruga slobodnih sindikata (Všeobecný slobodný odborový zväz, VSOZ), organizacija koja je do 2018. imala oko 500 članova, raspuštena je 2019.
O zastupanju poslodavaca
Prije 1990. jedini poslodavac bila je država. Organizacije poslodavaca osnovane su početkom 1990-ih praktički od nule. Gustoća organizacija poslodavaca postupno se povećavala i relativno je stabilna od 2012. Prema dostupnim informacijama, njihova gustoća varirala je oko 35% od 2012. do 2016. u smislu obuhvaćenih aktivnih zaposlenika. U 2019. i 2022. godini povećao se na oko 45%.
83/1990 Zakona br. 83/1990 o udruzi građana, kako je izmijenjen, imaju pravo sudjelovati u kolektivnom pregovaranju (slično kao i sindikati). Članstvo u organizacijama poslodavaca je dobrovoljno. Poslodavci su organizirani po sektorima (slično sindikatima). Organizacije poslodavaca bile su 2019. pridružene četirima vrhunskim organizacijama poslodavaca na nacionalnoj razini. Predstavnici organizacija poslodavaca na razini sektora mogu sudjelovati u kolektivnom pregovaranju s više poslodavaca. Kako bi izbjegli da budu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima s više poslodavaca, neki poslodavci nisu sudjelovali u sektorskom kolektivnom pregovaranju ili su blokirali proširenje kolektivnih ugovora u najvećoj mogućoj mjeri. Organizacije poslodavaca koje ispunjavaju kriterije sudjeluju u tripartitnom socijalnom dijalogu na nacionalnoj razini.
Članstvo i gustoća organizacija poslodavaca, 2012. – 2022.
2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2022 | |
| Employer organisation density in terms of active employees (%) 1 | 47.7 | n.a. | n.a. | 48 | 48.1 | n.a. | 50.3 | n.a. | n.a. |
| Employer organisation density in terms of active employees (%) 2 | 30–35 | 35* | n.a. | 34* | 36** | n.a. | 38*** | 45**** | 45**** |
| Employer organisation density in private sector establishments (%) † 3 | n.a. | 9 | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | 12 | n.a. |
Napomene: *Približne brojke, uključuju AZZZ SR, RUZ i ZMOS. **Približna brojka, uključuje AZZZ SR, RUZ, ZMOS i APZ. ***Približne brojke, uključuju AZZZ SR, RUZ, ZMOS, APZ i SZZ. ****Približne brojke, podaci za AZZZ SR, RUZ, APZD i ZMOS. †Postotak zaposlenika koji rade u poduzeću koje je član bilo koje organizacije poslodavaca koja je uključena u kolektivno pregovaranje. n.a.: nije primjenjivo.
Izvori: 1OECD i AIAS (2021.); 2Na temelju podataka poslodavaca i izračuna autora; 3Europsko istraživanje o poduzećima 2019.
Glavne organizacije poslodavaca i konfederacije
Od 1991. sve organizacije poslodavaca pridružene su Savezu udruženja poslodavaca Slovačke Republike (Asociacia zamestnavatelskych zvazov i združeni Slovenskejrepubliky, AZZZ SR). Godine 2004. osnovan je Nacionalni savez poslodavaca (RUZ) kao druga organizacija poslodavaca na najvišoj razini. AZZZ SR i RUZ imaju organizacije poslodavaca na razini sektora kao podružnice, a njihovi članovi zapošljavaju oko 660.000 ljudi. Osim AZZZ-a SR i RUZ-a, poslodavce zastupa i Udruženje gradova i općina Slovačke (Zdruzenie miest a obci Slovenska, ZMOS). Njezine podružnice su poslodavci koje su osnovali gradovi i općine za pružanje javnih usluga.
Organizacije poslodavaca iz industrije napustile su 2016. AZZZ SR i RUZ i osnovale novu vrhunsku organizaciju poslodavaca: Udruženje industrijskih sindikata (APZ), koje je od 2021. Udruženje industrijskih sindikata i prometa (Asociacia priemyselnych zvazov a dopravy), APZD). AZZZ SR, RUZ, AZZD i ZMOS sudjeluju u tripartitnim konzultacijama na nacionalnoj razini u HSR-u. U 2022. godini zastupali su oko 982.000 zaposlenika. ZMOS također sudjeluje u kolektivnom pregovaranju s više poslodavaca za sklapanje kolektivnih ugovora za javne službenike (zaposlenike koji obavljaju poslove od javnog interesa). Organizacije povezane sa ZMOS-om zapošljavaju oko 142.000 ljudi. Ovlaštena trgovačka udruženja, cehovi i drugi obrtnički radnici te mala i srednja poduzeća organizirani su u Slovačkom savezu obrtničke industrije (Slovenský živnostenský zväz, SZZ), s oko 20 000 članova. Član je APZD-a.
Glavne organizacije poslodavaca i konfederacije
| Name | Abbreviation | Members | Year | Involved in collective bargaining? |
| Federation of Employers’ Associations of the Slovak Republic (Asociacia zamestnavatelskych zvazov a zdruzeni Slovenskej republiky) | AZZZ SR | 35 employer associations and 1 individual company employing about 400,000 employees | 2022 | Yes, via its members |
| National Union of Employers (Republikova unia zamestnanvatelov) | RUZ | 33 employer organisations and 37 individual companies employing more than 260,400 employees | 2022 | Yes, via its members |
| Association of Towns and Communities of Slovakia (Zdruzenie miest a obci Slovenska) | ZMOS | 2,791 organisations with about 142,000 employees | 2022 | Yes |
| Association of Industrial Unions and Transport (Asociacia priemyselnych zvazov a dopravy) | APZD | 12 employer associations with more than 180,000 employees | 2022 | Yes, via its members |
Od 1993. do 2004. nacionalni tripartitni socijalni dijalog odvijao se u okviru Vijeća za usklađivanje s gospodarstvom i socijalom. To je tijelo 2004. preimenovano u Vijeće za gospodarsko i socijalno partnerstvo (RHSP), a od 2007. djeluje kao HSR. HSR je savjetodavno tijelo za socijalni dijalog između vlade i socijalnih partnera. KOZ SR (na strani zaposlenika) i RUZ, AZZZ SR i ZMOS (na strani poslodavca) predstavljaju socijalne partnere u HSR-u. Tripartitni socijalni dijalog obično se bavi provedbom javnih politika i donošenjem zakonodavstva koje se odnosi na razvoj poslovnog okruženja, životni standard građana i uvjete zapošljavanja kao najvažnija pitanja.
Sklapanje socijalnih paktova na nacionalnoj razini, nazvanih Generalna dohoda, još je jedan važan ishod tripartitnog socijalnog dijaloga. Od 1993. do 2000. u Slovačkoj je sklopljeno sedam općih sporazuma, ali od tada nije sklopljen nijedan takav sporazum. Tijekom gospodarske krize, o donošenju protukriznih mjera prvo se raspravljalo u tripartitnom socijalnom dijalogu u Visokoj željeznici. Sektorski tripartitni socijalni dijalog odvija se i u nekim sektorima. Na primjer, prometni, poštanski i telekomunikacijski sektor te zdravstveni sektor primjeri su sektorske tripartizma. Industrijsku bipartitu (Priemyselna bipartita), među ostalim, kako bi se bolje pripremili za tripartitna savjetovanja u HSR-u. APZ je postao član tripartitnog HSR-a 2018. godine (sada APZD), a SOS je postao član 2021. godine. Uz iznimku 2020., HSR se redovito sastaje u skladu s rasporedom dogovorenim sa socijalnim partnerima, otprilike 10 puta godišnje.
Glavna tripartitna i bipartitna tijela
| Name | Type | Level | Issues covered |
| Economic and Social Council (Hospodarska a socialna rada, HSR) | Tripartite | National | All relevant issues affecting economic and social policy in the country. Regarding working life, this is mainly employment conditions and wages |
| Industry Bipartite (Priemyselna bipartita) | Bipartite | Cross-sectoral | Usually issues related to topics discussed at the HSR. Since 2020, no information has been available about activities |
| Sectoral tripartite bodies in the transport, post and telecommunications sectors (Odvetvove tripartity Unie dopravy, post a telekomunikacii) | Tripartite | Sectoral | All relevant issues related to the transport, post and telecommunication sectors |
| Sectoral economic and social council in the healthcare sector (Odvetvova hospodarska a socialna rada v rezorte zdravotnictva) | Tripartite | Sectoral | Issues related to the management of the sector |
Zastupanje radnika regulirano je Zakonom o radu. Do 2001. zaposlenike su predstavljali samo sindikati. Od 2002. zaposlenike mogu zastupati ili sindikati ili radnička vijeća ili povjerenici zaposlenika. Od 2003. godine uveden je dvostruki kanal zastupanja pri čemu radnička vijeća ili povjerenici zaposlenika mogu koegzistirati sa sindikatima u ustanovama.
Predstavnici zaposlenika imaju pravo na informacije, savjetovanje, suodlučivanje i kontrolu aktivnosti. Ipak, samo sindikati imaju pravo sudjelovati u kolektivnom pregovaranju. U ustanovama bez kolektivnog ugovora radnička vijeća mogu sklapati sporazume s upravom o uvjetima zapošljavanja i rada (ali ti ugovori nemaju isti status kao kolektivni ugovori). Sindikalne organizacije, članove radničkih vijeća i povjerenike zaposlenika biraju zaposlenici poduzeća. U većini slučajeva glavna predstavnička tijela zaposlenika na radnom mjestu su sindikati. Pojedinosti o radu sindikata i njihovoj suradnji s menadžmentom obično se dogovaraju u kolektivnim ugovorima.
Regulacija, sastav i nadležnosti tijela
| Body | Regulation | Composition | Involved in company-level collective bargaining? | Thresholds for/rules on when the body needs to be/can be set up |
| Works council (Zamestnanecka rada) | Yes, by the Labour Code | Employees | No | At companies with at least 50 employees |
| Trade union (Odborova organizacia) | Yes, by the Labour Code | Unionised employees | Yes | At least three employees |
| Employee trustee (Zamestnanecky dovernik) | Yes, by the Labour Code | Employees | No | At companies with 3–49 employees |
