Profil zemlje radnog vijeka za Slovačku
Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Slovačkoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
"Pojedinačni radni odnosi" odnosi se na odnos između pojedinog radnika i njegova poslodavca. Taj je odnos oblikovan pravnim propisima i ishodima pregovora socijalnih partnera o uvjetima. U ovom se odjeljku razmatra početak i prestanak radnog odnosa te prava i obveze u Slovačkoj.
Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu
Radni odnos uspostavlja se pisanim ugovorom o radu između poslodavca i radnika na dan dogovoren u ugovoru o radu kao dan stupanja na posao. Poslodavac je dužan radniku dostaviti jedan pisani primjerak ugovora o radu.
U ugovoru o radu poslodavac je dužan radniku ugovoriti sljedeće bitne stavke:
vrstu posla za koji je zaposlenik primljen i njegov kratak opis
mjesto obavljanja posla (općina, dio općine ili mjesto koje je drukčije određeno)
dan stupanja na posao
uvjeti plaće, osim ako je dogovoreno kolektivnim ugovorom
Osim navedenog, u ugovoru se mogu navesti i dodatni uvjeti rada, posebno u pogledu uvjeta plaćanja, radnog vremena, trajanja plaćenog godišnjeg odmora i duljine otkaznog roka.
Poslodavac može sklopiti ugovor o radu s adolescentom (mlađim od 18 godina) samo nakon liječničkog pregleda adolescenta.
Postupci otkaza i otkaza
Zakonom o radu uređuju se postupci prestanka radnog odnosa i otkaza. Radni odnos može se prekinuti sporazumom, otkazom, trenutnim otkazom i prestankom u probnom radu. Ugovorom radni odnos prestaje određenim danom. Obavijest mora biti dostavljena u pisanom obliku i dostavljena drugoj strani ili će biti nevažeća. Poslodavac može dati otkaz radniku samo iz razloga koji su izričito navedeni u Zakonu o radu. Otkazni rok kreće se od jednog do tri mjeseca, ovisno o zdravstvenom stanju zaposlenika i broju godina radnog staža za poslodavca. Razlozi trenutnog raskida strogo su definirani zakonom. Radni odnos sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom ugovorenog roka.
Zaposlenici koji su proglašeni viškom iz određenih razloga imaju pravo na otpremninu prema broju godina radnog staža, koja je najmanje jednaka njihovoj prosječnoj mjesečnoj plaći, ali do četiri puta veća od iznosa prosječne mjesečne plaće. Pravila koja reguliraju otpuštanje zaposlenika i visinu otpremnine uobičajeni su predmeti kolektivnog pregovaranja.
Roditeljski, rodiljni i očinski dopust
U 2021. godini u prosjeku je mjesečno osigurano 31.990 rodiljnih naknada. Udio muškaraca koji ispunjavaju uvjete koji primaju roditeljski doplatak povećava se i iznosio je 22% u 2019. godini. Roditeljski doplatak u prosjeku je dobivao 141.323 osobe mjesečno. Gotovo svi ti ljudi bile su žene – samo 3,4% bili su muškarci. Očinski dopust uveden je krajem 2022.; Stoga još nisu dostupni podaci o korištenju.
Zakonski aranžmani za dopust
| Maternity leave | |
| Maximum duration | The standard duration is 34 weeks (six to eight weeks before the birth), while it is 37 weeks for a single mother and 43 weeks for a mother who has a multiple birth (twins, triplets or more). A woman usually begins her maternity leave six weeks before the planned birth or, for a first-time mother, eight weeks before birth. If she does not use this period of maternity leave for any reason, she can use only 28 weeks after the birth. The father can take leave instead of the mother. In that case, the duration is 28 weeks or 31 weeks if he is a single father and 37 weeks if he takes care of more than one child. |
| Reimbursement | Maternity allowance is calculated as 75% (2022) of the daily assessment base or the probable daily assessment base (average earning). |
| Who pays? | Social Insurance Agency |
| Legal basis | Act No. 461/2003 on social insurance, as amended Act No. 311/2001 on the Labour Code, as amended, and related healthcare legislation |
| Parental leave | |
| Maximum duration | Until the child is three years of age (or six years if the health status of the child or children is considered critical in the long term) |
| Reimbursement | As of January 2022, it was €280 monthly, or €383.80 monthly when the recipient previously received a maternity benefit. |
| Who pays? | Social Insurance Agency |
| Legal basis | Act No. 571/2009 on parental allowance, as amended Act No. 311/2001 on the Labour Code, as amended, and related healthcare legislation |
| Paternity leave | |
| Maximum duration | Up to two weeks in the first six weeks after childbirth If the mother or the child needs to be hospitalised in the first six weeks (aside from standard postpartum care), the father can ask to prolong the six-week period for the same number of days as hospitalisation was necessary. |
| Reimbursement | Calculated in the same way as the maternity allowance, as it is part of the same leave arrangement |
| Who pays? | Social Insurance Agency |
| Legal basis | Act No. 311/2001 on the Labour Code, as amended, and related healthcare legislation Act No. 461/2003 on social insurance, as amended |
Bolovanje
Bolovanje je regulirano Zakonom br. 461/2003 o socijalnom osiguranju i Zakonom br. 462/2003 o zamjeni dohotka u slučaju privremeno nesposobnosti zaposlenika za rad. Neka pitanja povezana s bolešću također su regulirana Zakonom o radu. Naknada za bolovanje izračunava se na temelju dnevne procjene i osigurava se za najviše 52 tjedna. Prvih 10 dana naknade za bolovanje isplaćuje poslodavac – u prva tri dana stopa iznosi 25%, a od 4. do 10. dana 55%. Za ostatak bolovanja naknadu isplaćuje Zavod za socijalno osiguranje po stopi od 55% osnovice za procjenu. Zakon o radu zabranjuje prestanak radnog odnosa dok je radnik na bolovanju nije dopušten. U 2021. ukupan broj isplaćenih naknada bio je 2,205,283. Od ožujka 2020. do prosinca 2021. godine, zbog pandemije COVID-19, Zavod za socijalno osiguranje isplaćivao je naknadu za prvih 10 dana bolovanja umjesto poslodavcima.
Dob za umirovljenje
U 2004. godini dob za umirovljenje za primanje starosne mirovine povećana je na 62 godine za sve skupine stanovništva (osim za žene s više djece, za koje je ta dob za umirovljenje navršena 2023.). Od 2017. zakonska dob za umirovljenje postupno se povećava u skladu s povećanjem očekivanog životnog vijeka. U 2022. godini dob za umirovljenje bila je 62 godine i 10 mjeseci. Dob za odlazak u mirovinu snižava se za šest mjeseci ako je osoba odgojila jedno dijete, za 12 mjeseci ako je odgojila dvoje djece i za 18 mjeseci ako je odgojila troje ili četvero djece. Ako se žena brinula o petero ili više djece, njezina dob za umirovljenje snižava se za 25 mjeseci, dok se za muškarce prijavljuje samo prvo troje djece.
