Profil zemlje radnog vijeka za Slovačku

Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Slovačkoj. Cilj mu je pružiti relevantne popratne informacije o strukturama, institucijama, akterima i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.

To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.

U ovom se odjeljku ispituju nedavni događaji u industrijskim akcijama, navodeći broj radnih dana izgubljenih zbog štrajkova. Raspravlja se o pravnim i institucionalnim – kolektivnim i pojedinačnim – mehanizmima koji se koriste za rješavanje sporova i okolnostima u kojima se oni mogu koristiti.

Industrijske tužbe i rješavanje kolektivnih radnih sporova uređeni su zakonom o kolektivnom pregovaranju. Kako bi obranili svoje interese i ostvarili svoje zahtjeve, zaposlenici imaju pravo na štrajk, a poslodavci imaju pravo zaključati zaposlenike iz svojih prostorija. Međutim, ti se alati smatraju ekstremnima i mogu se primijeniti samo kada druge mogućnosti za rješavanje industrijskog sukoba nisu uspjele. Prema zakonu o kolektivnom pregovaranju, prije sazivanja štrajka, sindikati moraju pokušati riješiti spor postupkom mirenja ili posredovanja (konanie pred sprostredkovatelom). Ako to ne uspije, bilo koja strana može zatražiti arbitra ili sindikati mogu sazvati štrajk, a poslodavci mogu koristiti blokadu (výluka).

Odluka sindikata o štrajku mora se temeljiti na rezultatima tajnog glasovanja, pri čemu je potrebna većina glasova. Sindikati se mogu odlučiti za različite vrste štrajka; Obično štrajk ima oblik prekida rada, ali u rijetkim prilikama može biti rad po pravilu. Prije štrajka, sindikati proglašavaju uzbunu za štrajk (strajková pohotovost) ili pozivaju na kratkoročni štrajk upozorenja kako bi izvršili pritisak na poslodavca prilikom pregovaranja. Štrajk se može smatrati nezakonitim ako mu ne prethodi formalni zahtjev za kolektivni ugovor i pokušaj mirenja (osim štrajkova solidarnosti), ako se odvija dok je kolektivni ugovor o tom pitanju još uvijek na snazi ili ako je arbitražni postupak započeo.

Štrajkovi se događaju relativno rijetko – bila su samo tri prava štrajka tijekom 2005.-2010. U 2011. godini održana su dva simbolična štrajka upozorenja, dok su 2012. godine učitelji organizirali dva kratkoročna štrajka. Neki štrajkovi nisu bili organizirani u skladu sa Zakonom br. 2/1991 o kolektivnom pregovaranju, koji regulira štrajkove; umjesto toga, temeljile su se na ustavnom pravu slovačkih građana na štrajk. Tijekom 2013. – 2015. nije bilo značajnijih štrajkova, ali se u razdoblju 2019. – 2022. broj štrajkova povećao. U tom razdoblju najveći broj radnih dana izgubljen je u 2020. godini (19 dana) kada je 330 zaposlenika sudjelovalo u tri štrajka.

Osim prethodno spomenutih alata, interni mehanizmi i pravila za rješavanje sukoba mogu se dogovoriti u kolektivnim ugovorima kako bi se spriječili otvoreni sukobi. Unutarnji mehanizmi obično se dogovaraju u kolektivnim ugovorima. U kolektivnim ugovorima s više poslodavaca obično se osnivaju bilateralni odbori za paritet za rješavanje sporova.

Građanski sudovi mogu odlučiti o legitimnosti štrajkova, ali takvi su slučajevi rijetki.

Razvoj industrijskih akcija, 2011. – 2022.

 

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

2021

2022

Working days lost per 1,000 employees1

0

0

0

0

0

n.a.

n.a.

n.a.

0.0 

0.0

0.0

0.0

Number of strikes2

4

2

0

1

1

2

2

0

4

3

4

0

Napomena: nije dostupno.

Izvori: 1ETUI; 2Statistički ured Slovačke Republike (Štatistický úrad Slovenskej republiky).

Mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova

Standardni mehanizmi za rješavanje kolektivnih radnih sporova su postupci mirenja ili mirenja i arbitraže. Kolektivni radni sporovi mogu se odnositi na sklapanje novog kolektivnog ugovora ili ispunjavanje odredbi ili obveza dogovorenih između ugovornih strana u postojećim kolektivnim ugovorima s više poslodavaca ili ugovorima o poduzećima. Kolektivni radni sporovi obično proizlaze iz otkaza i pitanja plaća.

Mirenje ili mirenje odvija se samo ako stranke to žele i ima za cilj dovesti dvije strane u kolektivnom sporu do sporazuma. Miritelji i izmiritelji dostupni su na popisu koji vodi MPSVR SR. Ako mirenje ili posredovanje ne uspije, stranke se mogu dogovoriti da će spor uputiti na arbitražu. MPSVR SR, na zahtjev bilo koje od ugovornih stranaka, može imenovati arbitra ako se spor odnosi na tumačenje postojećeg kolektivnog ugovora ili u poduzećima u kojima je štrajk zabranjen zbog prirode profesije ili rada, kao što su neka specijalizirana područja javne službe i javnih službi. Svaka strana može uložiti žalbu na odluku arbitra građanskom sudu u roku od 15 dana od donošenja odluke; U suprotnom, presuda je pravno obvezujuća. Ako je presuda arbitra potvrđena kao nevažeća, isti arbitar ponovno rješava slučaj. Ako to nije moguće, MPSVR SR imenuje drugog arbitra.

Pojedinačni mehanizmi rješavanja sporova

U Slovačkoj ne postoje specijalizirani radni sudovi. Sporove između zaposlenika i poslodavca u vezi s tražbinama koje proizlaze iz radnih odnosa, uglavnom iz Zakona o radu, odlučuju i rješavaju građanski sudovi. Sudionici mogu riješiti svoje sporne tražbine sporazumom o tim tražbinama, koji mora biti u pisanom obliku ili je u protivnom nevažeći.

Upotreba mehanizama za rješavanje sporova, 2012. – 2022.

 

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

2021

2022

Number of cases registered by the MPSVR SR

15

13

11

14

17

21

21

28

26

20

18

Izvor: MPSVR SR (nedatirano)

Korištenje alternativnih mehanizama rješavanja sporova

Uz iznimku 2013. i 2021., među dostupnim mehanizmima za rješavanje sporova u razdoblju 2012.–2022. prevladavala je primjena mirenja ili mirenja. Na primjer, 2019. i 2020. mirenje ili mirenje primijenjeno je u 23 od 28 i 26 registriranih radnih sporova u 22 predmeta. U 2015. i 2022. korišteno je samo mirenje ili mirenje.

Mehanizmi rješavanja sporova učinkovito se koriste i gotovo svi registrirani sporovi uspješno se rješavaju. Većina sporova odnosi se na sklapanje novih kolektivnih ugovora ili dodataka postojećim ugovorima.

Upotreba mehanizama za rješavanje sporova, 2012. – 2022.

 

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

2021

2022

Number of conciliation or mediation cases

14

9

10

14

15

17

18

23

22

13

18

Number of arbitration cases

2

4

1

0

2

4

3

5

4

7

0

Izvor: MPSVR SR (nedatirano)

Flag of the European UnionThis website is an official website of the European Union.
How do I know?
European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions
The tripartite EU agency providing knowledge to assist in the development of better social, employment and work-related policies