Akteri i institucije u Sloveniji

Ministarstvo za delo, družino, socijalne zadeve in enake mogućnosti uglavnom se bavi socijalnim dijalogom i radnim uvjetima, uključujući zdravlje i sigurnost na radu. Njegovi su ciljevi zakonodavstvom osigurati potreban zakonodavni okvir i usluge informiranja, savjetovanja i rješavanja sporova te minimalnu razinu zaštite radnika. Područja djelovanja koja obuhvaća Odjel za zdravlje i sigurnost na radu ministarstva uključuju izradu zakona i drugih propisa koji se odnose na zdravlje i sigurnost na radu; Također surađuje s drugim resornim ministarstvima u izradi pojedinih propisa. Država također sudjeluje u nacionalnim tripartitnim savjetovanjima ili pregovorima o gospodarskim i socijalnim pitanjima te je partner u sektorskim tripartitnim tijelima. Država je bila snažno uključena u industrijske odnose u javnom sektoru kao poslodavac. To uključuje državnu službu (državnu upravu na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini), javne socijalne usluge (kao što su zdravlje i sigurnost na radu, obrazovanje i briga o djeci) te industrijska i komercijalna poduzeća (kao što su poštanske usluge i željeznice).

Inspekcija rada Republike Slovenije nadzire provedbu zakona, drugih propisa, kolektivnih ugovora i općih akata kojima se uređuju radni odnosi, plaće i druga dobit od zaposlenja, zapošljavanje radnika u zemlji i inozemstvu, sudjelovanje radnika u upravljanju, štrajkovi i sigurnost radnika na radu, osim ako propisima nije drukčije određeno. Radnik može zatražiti sudsku zaštitu pred nadležnim radnim sudom. Radnik i poslodavac mogu se dogovoriti i o rješavanju spora mirenjem. Predstavnički sindikati i organizacije poslodavaca predlažu stručnjake za mirenje za mirenje u pojedinačnim predmetima i arbitre za rješavanje radnih sporova. Podatke o stručnjacima i arbitrima čuva Ministarstvo rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti.

Odsjek za zdravlje i sigurnost na radu Ministarstva rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti prati i ocjenjuje stanje u području zdravlja i sigurnosti na radu.

Reprezentativnost sindikata regulirana je Zakonom o reprezentativnosti sindikata. Člankom 6. ovoga zakona propisani su kriteriji reprezentativnosti prema kojima reprezentativni sindikat mora biti demokratski, omogućiti dobrovoljno članstvo, djelovati posljednjih šest mjeseci, biti neovisan o državnim tijelima i poslodavcima, biti većim dijelom financiran članarinama i drugim internim izvorima te imati određeni broj članova (najmanje 10% zaposlenih u određenoj podružnici), djelatnost ili zanimanje).

Reprezentativnost organizacija poslodavaca nije uređena posebnim zakonom. Međutim, neizravno je uređen Zakonom o kolektivnim ugovorima. Člankom 12. zakona propisano je da kada je kolektivni ugovor sklopljen između jednog ili više reprezentativnih sindikata i jedne ili više reprezentativnih organizacija poslodavaca, jedna od stranaka može zatražiti od ministra rada da proširi kolektivni ugovor na sve poslodavce u djelatnosti na koju se ugovor odnosi. Organizacija poslodavaca u ovom slučaju mora zaposliti više od polovice svih radnika u poduzećima obuhvaćenima proširenjem.

O sindikalnom zastupanju

Zastupljenost sindikata zajamčena je Ustavom Republike Slovenije. Članak 76. Ustava propisuje da su organiziranje i rad sindikata, kao i članstvo u sindikatima, slobodni. Slijedom toga, ne postoje zakonska ograničenja u pogledu prava na učlanjivanje u sindikate.

Prema podacima OECD-a i AIAS-a (2021.), članstvo u sindikatima smanjivalo se prije financijske krize (s 43,7 % radne snage u 2003. na 26,2 % u 2013.), a nastavilo se smanjivati tijekom krize.

Članstvo i gustoća sindikata, 2011. – 2019.

Napomene: * Udio zaposlenika koji su članovi sindikata. ** Ukupan broj članova sindikata (uključujući samozaposlene i neaktivne članove sindikata – tj. studente, umirovljenike i nezaposlene osobe) na nacionalnoj razini.

Glavne sindikalne konfederacije i federacije

Najvažnije sindikalne konfederacije i savezi u Sloveniji su:

• ZSSS, najveća sindikalna organizacija

• Konfederacija Sindikatov Javnega Sektorja Slovenije (KSJS)

• Konfederacija sindikata Slovenije Pergam (Konfederacija Sindikatov Slovenije Pergam, Pergam)

• Konfederacija Sindikatov 90 Slovenije (KS90)

• Konfederacija novih sindikatov Slovenije (KNSS)

• Zveza delavskih sindikatov Slovenije – Solidarnost, Solidarnost

• Slovenska zveza sindikatov Alternativa, Alternativa

• Udruženje reprezentativnih sindikatov Slovenije (ZRSS)

• (Konfederacija slovenskih sindikatov, KSS)

Glavne sindikalne konfederacije i federacije

Izvori: Eurofound, 2014.a; ZSSS, interni podaci

O zastupanju poslodavaca

Članstvo u organizacijama poslodavaca doživjelo je najveći pad kadaGospodarskoj zbornici SlovenijeGZS). Dvije godine kasnije, bio je na 55% poslodavaca (Glassner, 2013).

Udruženje poslodavaca Slovenije (ZDS ) bilo je prvo dobrovoljno gospodarsko udruženje u Sloveniji koje je zastupalo i štitilo interese poslodavaca. Tvrdi da polovicu svih zaposlenika u privatnom sektoru zapošljava više od 1.000 njegovih članova, što predstavlja više od polovice ukupnog kapitala u Sloveniji.

Članstvo u organizacijama poslodavaca i gustoća organizacija, 2012. – 2019. (%)

Napomene: * Postotak zaposlenika koji rade u poduzeću koje je član bilo koje organizacije poslodavaca koja je uključena u kolektivno pregovaranje. n.a., nije dostupno.

Glavne organizacije poslodavaca

Najvažnije međusektorske organizacije poslodavaca u Sloveniji su:

• GZS

• ZDS

• Trgovinska zbornica Slovenije (TZS)

• Obrtno-podjetniška zbornica Slovenije (OZS)

• Udruženje poslodavcev obrti in podjetnikov Slovenije (ZDOPS)

U Sloveniji postoje četiri međusektorske organizacije poslodavaca, koje sve zadovoljavaju prag da se smatraju reprezentativnima. Sva četvorica uključena su u međusektorsko kolektivno pregovaranje te u bipartitne i tripartitne strukture socijalnog dijaloga.

TZS pokriva samo trgovinski sektor i nije uključen u međusektorsko kolektivno pregovaranje, već je dio tripartitne strukture socijalnog dijaloga.

Glavne organizacije poslodavaca i konfederacije

Izvori: Eurofound, 2014.a; ZDS (registar članova); TZS (registar članova); OZS (bez datuma); GZS (registar članova)

ESC je osnovan tripartitnim sporazumom o politici plaća u privatnom sektoru u lipnju 1994. Ovim sporazumom vlada, organizacije poslodavaca i sindikati osnovali su središnje tijelo za tripartitnu suradnju u Sloveniji. Europske snage solidarnosti znatno su doprinijele uspješnoj provedbi osnovnih gospodarskih i socijalnih reformi i procesu tranzicije, kao i približavanju EU-u i integraciji u međunarodno gospodarstvo. Štoviše, pomogao je u provedbi socijalne pravde i socijalnog mira, koji se smatraju ključnima za uspješan gospodarski razvoj. Područje djelovanja ESC-a uglavnom se odnosi na industrijske odnose, radne uvjete, radno zakonodavstvo, socijalna prava i politiku zapošljavanja; druga šira gospodarska i socijalna pitanja koja se tiču radnika i njihovih obitelji; te interese poslodavaca i vladinu politiku.

Primarna funkcija ESC-a je savjetodavna, što znači da aktivno sudjeluje u pripremi zakonodavstva i drugih dokumenata. Također može donijeti vlastito stajalište o raznim pitanjima, kao što su radni dokumenti i nacrti dokumenata (uključujući državni proračun i memorandum o proračunu).

Europska solidarnostna snaga također ima funkciju kvazipregovaranja (iako ne sudjeluje u kolektivnom pregovaranju u pravom smislu), što znači da se u njezinu okviru pregovara o "socijalnim sporazumima", sporazumima o politici plaća i drugim tripartitnim sporazumima.

Izmijenjeni Poslovnik ESC-a donesen je u siječnju 2017. Svakog partnera sada predstavlja osam članova. To je dobrodošla promjena jer odražava veći broj sindikata.

Poslovnik ESC-a ponovno je izmijenjen 2019. U okviru svojeg rada, ESC bi u svojstvu važnog dionika trebao sudjelovati u pripremi zakonodavstva u gospodarskim i socijalnim područjima kojima se bavi (prije i tijekom javne rasprave), formulirajući stajališta, mišljenja i preporuke u vezi s radnim dokumentima, nacrtima i prijedlozima akata, propisa i naloga koje predlaže Vlada Republike Slovenije.

Glavna tripartitna i bipartitna tijela

Na razini poduzeća postoje dvostruki kanali zastupanja: sindikati poduzeća i radnička vijeća/povjerenici radnika. Rezultati Eurofoundove europske ankete o poduzećima iz 2019. upućuju na to da sindikalni upravitelji trgovina imaju istaknutu ulogu u slovenskom dvokanalnom sustavu. Rezultati također pokazuju da se sindikati tamo gdje postoje dvostruki oblici zastupanja uglavnom usredotočuju na kolektivno pregovaranje, dok su radnička vijeća uglavnom uključena u informiranje i savjetovanje. U Sloveniji postoji razgraničenje nadležnosti između radničkih vijeća i sindikata. Zakonodavstvo navodi da pravo radnika na sudjelovanje u upravljanju ne smije zadirati u prava i dužnosti sindikata i organizacija poslodavaca da štite interese svojih članova.

Prema Eurofoundu (2009.) strukture zastupanja zaposlenika u Sloveniji imaju srednju do visoku pokrivenost u usporedbi s Europom u cjelini, pri čemu je 42 % poduzeća uključenih u istraživanje i 66 % radnika obuhvaćeno nekom vrstom tijela, a dodatnih 15 % poduzeća koristi se zastupanjem kada je to potrebno. Sindikati imaju najveću prevalenciju jednokanalne zastupljenosti (23% poduzeća koja pokrivaju 25% zaposlenika). Što se tiče pokrivenosti zaposlenika, dvokanalna zastupljenost je najraširenija (15% objekata s 39% zaposlenih). Radnička vijeća kao jednokanalna predstavnička tijela vrlo su rijetka i pretežno se javljaju u manjim poduzećima (4 % poduzeća, koja obuhvaćaju samo 2 % zaposlenika).

Regulacija ovih tijela kodificirana je i zakonom i kolektivnim ugovorima.

Urednost, sastav i nadležnosti tijela