Profil zemlje radnog vijeka za Sloveniju
Ovaj profil opisuje ključne karakteristike radnog života u Sloveniji. Cilj mu je pružiti relevantne pozadinske informacije o strukturama, institucijama i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
U razdoblju od 2012. do 2022. slovenski BDP znatno se povećao, za 25,92 %. To je povećanje bilo više od prosjeka EU27 od 15,29 % za isto razdoblje. Stope nezaposlenosti za sve kategorije smanjile su se. Najveći pad zabilježen je u nezaposlenosti mladih, koja se smanjila za 10,7 postotnih bodova, s 20,8 % u 2012. na 10,1 % u 2022. Ukupna stopa nezaposlenosti u Sloveniji u 2022. bila je ispod prosjeka EU-a od 6,2%. Zaposlenost žena zabilježena je u razdoblju od 2012. do 2022. (6,4 postotna boda) na 72,9 %. Zaposlenost mladih povećala se za 3,1 postotni bod u istom razdoblju i iznosila je 35,9 % u 2022.
Institut za makroekonomsku analizu i razvoj izvještava da je slovensko gospodarstvo u 2021. zabilježilo brzi oporavak uz pomoć snažnih državnih mjera koje su materijalnu i financijsku situaciju stanovništva održale relativno stabilnom (IMAD, 2022.). Mjere poduzete za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 znatno su doprinijele brzom oporavku BDP-a (koji je već 2021. premašio razinu prije krize) jer su omogućile održavanje gospodarskog potencijala zemlje uz provedbu strogih mjera za sprječavanje širenja zaraze.
Radni odnosi u Sloveniji uređeni su Zakonom o radnim odnosima (Zakon o delovnih razmerjih, Narodne novine Republike Slovenije, br. 21/2013). U 2022. nije bilo većih promjena u zakonu.
Vlada je u lipnju 2017. donijela izmjene Zakona o regulaciji tržišta rada (Zakon o urejanju trga dela) i Zakona o inspekciji rada (Zakon o inšpekciji dela, Službeni list Republike Slovenije, br. 55/2017) nakon što je konačno postigla dogovor sa socijalnim partnerima. Izmjenama zakonodavstva o tržištu rada obuhvaćene su različite mjere namijenjene aktiviranju politika tržišta rada za nezaposlene osobe, dok izmjene zakonodavstva o inspekciji rada uključuju nove ovlasti inspektora rada da spriječe rad na temelju građanskopravnih ugovora i zaštite radnike ako im poslodavac ne plati na vrijeme.
U svibnju 2014. na snagu je stupio Zakon o preprečevanju dela in zaposlovanja na črno, Narodne novine Republike Slovenijebr. 32/2014.
Kolektivno pregovaranje uređeno je Zakonom o kolektivnim ugovorima (Zakon o kolektivnih pogodbah, Narodne novine Republike Slovenije, br. 43/2006). Ovim se zakonom uređuju stranke, sadržaj i postupak potpisivanja kolektivnog ugovora te njegov oblik, valjanost i raskid; mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova; te registraciju i objavu kolektivnih ugovora. Zastupanje sindikata regulirano je Zakonom o reprezentativnosti sindikata (Zakon o reprezentativnosti sindikatov, Narodni list Republike Slovenije, br. 13/1993).
Industrijski odnosi u Sloveniji ukorijenili su se 1870-ih, kada su sindikati postali pravne osobe. Na prijelazu stoljeća postojalo je 17 industrijskih sindikata. Sindikati su centralizirani nakon Drugog svjetskog rata, a članstvo je bilo obavezno. Organizacije poslodavaca nisu postojale.
Nakon promjene društveno-ekonomskog sustava i prvih slobodnih izbora, postupno se pojavio demokratski sustav industrijskih odnosa sa slobodnim kolektivnim pregovaranjem. Studija Stanojevića i Kanjua Mrčele (2014.) otkrila je da se priroda industrijskih odnosa u Sloveniji mijenja. Iako su socijalni partneri opisali kolektivno pregovaranje u Sloveniji kao više kooperativno nego konfliktno, također su izvijestili da postoje sektori u kojima socijalni dijalog praktički više ne postoji. Ta je studija potvrdila rezultate prethodne analize Eurofounda (2013.), koja je pokazala pogoršanje socijalnog dijaloga od početka financijske krize (na primjer, sve češća kršenja kolektivnih ugovora od strane poslodavaca, sve veći broj nemira među radnicima, sve veći broj štrajkova te porast jednostranih i ishitrenih vladinih intervencija povezanih s radnim uvjetima u javnom sektoru). Međutim, socijalni partneri potpisali su socijalni sporazum za razdoblje 2015. – 2016. u veljači 2015., nakon mnogo godina pregovora.
Na početku pandemije bolesti COVID-19 sindikati su se osjećali isključenima iz socijalnog dijaloga. Istaknuli su da ih je Vlada potpuno ignorirala i nije uzela u obzir njihove prijedloge prilikom izrade prvog i drugog paketa mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije. Neki prijedlozi sindikata kasnije su usvojeni u uzastopnim paketima, ali vlada je ignorirala sindikate kada su u pitanju ključna pitanja. Udruženje slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS), najveća sindikalna konfederacija, tvrdi da je vlada prekršila pravila Ekonomsko-socijalnog vijeća Republike Slovenije (ESC) u postupku donošenja mjera kao odgovor na pandemiju COVID-19. Najveći sindikati podnijeli su ostavke u znak prosvjeda u ovom tijelu u svibnju 2021. Odlučili su se na ovaj korak jer je vlada donijela zakone bez savjetovanja sa socijalnim partnerima. U srpnju 2022., nakon izbora za Europske snage solidarnosti, socijalni partneri ponovno su se sastali i potpisali preambulu sporazuma o ponovnom pokretanju socijalnog dijaloga. U ovoj se preambuli navodi da je socijalni dijalog važno demokratsko dobro, ključno za razvoj Slovenije, dobrobit građana, socijalni mir i ponovnu izgradnju povjerenja među socijalnim partnerima. Novoimenovani predsjednik ESC-a naglasio je važnost obnove socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva.
