Kolektivno pregovaranje u Sloveniji

Kolektivno pregovaranje u Sloveniji je visoko strukturirano. U privatnom sektoru kolektivno pregovaranje odvija se između sindikata i poslodavaca na razini industrije i poduzeća. Međutim, nacionalno pregovaranje za privatni sektor u cjelini prestalo je krajem 2005. nakon odluke poslodavaca da se povuku iz njega. Ugovor koji je prethodno obuhvaćao cijeli privatni sektor, Opći kolektivni ugovor za nekomercijalni sektor, raskinut je 2005. godine.

U javnom sektoru postoji sporazum koji obuhvaća cijeli nekomercijalni sektor i zasebni sporazumi za različite njegove dijelove.

Sporazumi na razini industrije moraju biti registrirani pri Ministarstvu rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti.

Pregovaranje na razini tvrtke vrlo je važno i nadopunjuje sektorsko pregovaranje u većini sektora. U Sloveniji ne postoje važni (međusektorski) sporazumi između socijalnih partnera ili povećanja minimalne plaće koja propisuje vlada.

Kolektivni ugovori su pravno obvezujući. U privatnom sektoru pregovaranje o plaćama koordinira se na sektorskoj razini. Kolektivni ugovori na razini sektora sadržavaju minimalne standarde koji se mogu promijeniti samo na bolje kolektivnim ugovorima niže razine (na razini poduzeća). U javnom sektoru postoji centralizirani sustav za određivanje plaća i drugih prava. Glavni je trend u kolektivnom pregovaranju decentralizacija (Eurofound, 2013.).

Prema podacima Europskog istraživanja o poduzećima iz 2019., pokrivenost kolektivnim pregovaranjem o plaćama među ustanovama u privatnom sektoru iznosila je 68 % u 2019.

Podaci Europskog istraživanja poduzeća iz 2013. pokazuju da je pokrivenost kolektivnim ugovorima 2013. iznosila 78 %, što upućuje na to da se pokrivenost smanjuje.

Pokriće kolektivnog pregovaranja o plaćama zaposlenika

Izvori: Eurofound, Europsko istraživanje o poduzećima 2013./2019. (uključujući poduzeća iz privatnog sektora s poslovnim jedinicama s više od 10 zaposlenika (oznake NACE B – S), pitanje u anketi bilo je pitanje s višestrukim izborom odgovora i bilo je moguće dobiti više odgovora); Eurostat [earn_ses10_01], [earn_ses14_01], [earn_ses18_01] (uključujući poduzeća s više od 10 zaposlenika (oznake NACE B – S, isključujući O), s jednim odgovorom za svaku lokalnu jedinicu); OECD i AIAS, 2021.

Dugo je vremena dominantna razina pregovaranja i određivanja plaća u Sloveniji bila sektorska, ali trenutačni trend u kolektivnom pregovaranju je decentralizacija.

Radno vrijeme definirano je zakonodavstvom u Sloveniji. Kolektivnim ugovorima određeno je zakonsko tjedno radno vrijeme, koje iznosi 40 sati.

Razine kolektivnog pregovaranja, 2022.

Artikulacija

Općenito, sporazumi na nižoj razini mogu samo poboljšati aranžmane postignute na višoj razini. Međutim, Zakonom o kolektivnim ugovorima iz 2006. uvedena je odredba prema kojoj se sporazumom više razine mogu izričito predvidjeti sporazumi niže razine kako bi se pogoršali uvjeti. Međutim, treba naglasiti da se u praksi provodi ta odredba u malom broju sporazuma.

Pregovaračke runde održavaju se tijekom cijele godine. Ne postoji određeno razdoblje ili obrazac tijekom godine.

U Sloveniji ne postoje kolektivni ugovori koji određuju tempo ili "sektori koji određuju trendove" kojima se uspostavlja okvir za druge sektore. U privatnom sektoru trenutačno ne postoji međusektorski kolektivni ugovor. Ne postoji stvarna koordinacija kolektivnog pregovaranja, ali postoji određeni obrazac pregovaranja (u različitim sektorima). Vertikalna koordinacija također igra ulogu jer pregovarači iz poslodavaca i sindikata također predstavljaju različita poduzeća, pa stoga prava dogovorena na nižim razinama utječu na više razine kolektivnog pregovaranja.

Neke sektorske kolektivne ugovore kojima se radnicima osiguravaju niže razine prava od drugih sektorskih kolektivnih ugovora, kao što je kolektivni ugovor za tekstilnu, odjevnu, kožnu i kožarsku industriju, poslodavci koriste pri pregovorima o drugim sektorskim kolektivnim ugovorima kako bi pokušali sniziti standarde za zaposlenike.

Kad je riječ o mehanizmima produljenja, u člancima 12. i 13.

• Ako je kolektivni ugovor o jednoj ili više djelatnosti sklopljen između jednog ili više reprezentativnih sindikata i jedne ili više reprezentativnih organizacija poslodavaca, jedna od stranaka može predložiti ministru nadležnom za rad produljenje valjanosti cijelog kolektivnog ugovora ili njegova dijela na sve poslodavce u djelatnosti ili djelatnostima za koje je ugovor sklopljen.

• Ministar priznaje produljenu valjanost kolektivnog ugovora u cijelosti ili njegova dijela ako je ugovor sklopljen između jednog ili više reprezentativnih sindikata. Isto vrijedi i ako je ugovor sklopljen između jedne ili više organizacija poslodavaca čiji članovi zapošljavaju više od polovice svih radnika poslodavaca kojima je predloženo produljenje kolektivnog ugovora.

• U odluci ministra o produljenju valjanosti cijelog kolektivnog ugovora ili njegova dijela obvezan je prijedlogom stranaka sporazuma.

• Ministar priznaje produljenje valjanosti kolektivnog ugovora u cijelosti ili njegova dijela odlukom koja se objavljuje u Službenom listu Republike Slovenije.

Odstupanje od minimalnih standarda propisano je nekim kolektivnim ugovorima. Moguće je odstupiti od tih kolektivnih ugovora o plaćama sporazumom između sindikata predstavničkog poduzeća (ili nacionalnog sindikata) i poslodavca, uglavnom radi očuvanja radnih mjesta. Ta je odredba stupila na snagu zasebno za svaki kolektivni ugovor u Sloveniji, uglavnom od 2006. nadalje (Eurofound, 2015.).

Uvjete za poništenje kolektivnog ugovora i rok raskida određuju stranke kolektivnog ugovora. Ako kolektivni ugovor ne sadržava razdoblje raskida, može se raskinuti u roku od šest mjeseci. Kolektivni ugovori sklopljeni na određeno vrijeme ne mogu se prijevremeno poništiti (Zakon o kolektivnim ugovorima, članak 16.).

Zakona o kolektivnim ugovorima propisano je da se nakon isteka kolektivnog ugovora odredbe postupovnog dijela kojima se uređuju prava i dužnosti radnika i poslodavaca i dalje primjenjuju do sklapanja novog ugovora. Te se odredbe odnose na sklapanje ugovora o radu, prava i dužnosti koje se primjenjuju tijekom radnog odnosa, prestanak ugovora o radu, plaću i druge osobne naknade i naknadu za rad te sigurnost i zdravlje na radu. Međutim, primjenjuju se najviše godinu dana, osim ako stranke ne navedu drukčije.

U kolektivnim ugovorima u Sloveniji ne postoje mirovne klauzule. Međutim, gotovo svi kolektivni ugovori sadržavaju klauzulu o "pozitivnoj i negativnoj obvezi izvršenja", u kojoj se stranke obvezuju na pravilnu provedbu kolektivnog ugovora i poštovanje njegovih odredbi. Ova klauzula je gotovo opći propis i sadržana je u dijelu kolektivnog ugovora koji određuje obveze. U slučaju kršenja kolektivnog ugovora, sindikat ima na raspolaganju mehanizme za ostvarivanje prava radnika i nije ograničen obvezom održavanja industrijskog mira.