Individualni radni odnosi u Sloveniji

Zahtjevi u vezi s ugovorom o radu

Zakona o radnim odnosima, ugovor o radu može se sklopiti s osobama koje su navršile 15 godina. Člankom 22. ovoga zakona propisano je da radnik koji sklapa ugovor o radu mora ispunjavati uvjete za obavljanje posla utvrđene kolektivnim ugovorom ili općim aktima poslodavca ili prema zahtjevu poslodavca i objavljenom sukladno javnom oglasu o slobodnom radnom mjestu, koja mora sadržavati uvjete za radno mjesto.

Radnici mlađi od 18 godina ne smiju obavljati poslove koji mogu biti štetni ili opasni. Ugovor o radu mora se izdati prije početka rada.

Postupci otkaza i otkaza

Zakon o radnim odnosima iz 2013. obuhvaća postupke otkaza i raskida, uključujući obveze poslodavca u raskidu ugovora o radu. U slučaju otkaza ugovora o radu zbog nesposobnosti, poslodavac mora dati otkaz najkasnije šest mjeseci od nastanka opravdanog razloga. U slučaju nedoličnog ponašanja, poslodavac mora dati otkaz najkasnije 60 dana nakon utvrđivanja opravdanog razloga, a najkasnije šest mjeseci od nastanka opravdanog razloga. Ako prekršaj radnika ima sva obilježja kaznenog djela, poslodavac može dati obavijest o raskidu ugovora o radu u roku od 60 dana od dana utvrđivanja prekršaja radi redovnog otkaza; To se primjenjuje na cijelo razdoblje u kojem se protiv počinitelja može pokrenuti kazneni progon.

U slučaju otkaza zbog nedoličnog ponašanja radnika koje ima sva obilježja kaznenog djela, poslodavac može radniku zabraniti obavljanje posla za vrijeme trajanja postupka. Tijekom razdoblja zabrane obavljanja rada radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od polovine prosječne plaće koju je zaradio u tri mjeseca prije pokretanja postupka otkaza.

Roditeljski, rodiljni i očinski dopust

Majka ima pravo na rodiljni dopust. Pod određenim uvjetima to pravo može ostvariti i otac ili druga osoba. Majka obično započinje rodiljni dopust 28 dana prije predviđenog datuma poroda, kako je odredio ginekolog. Ako majka u tom trenutku ne započne rodiljni dopust, neiskorišteni dio rodiljnog dopusta ne može se iskoristiti nakon rođenja djeteta, osim ako je porod prijevremeno. Ako na dan poroda majka nije započela rodiljni dopust, trebao bi započeti tog dana. Rodiljni dopust traje 105 dana i mora se iskoristiti u jednom bloku u obliku potpune odsutnosti s posla.

Otac ima pravo na rodiljni dopust ako majka umre, napusti dijete, nadležni liječnik ga smatra trajno ili privremeno nesposobnim za samostalan život i rad ili je mlađi od 18 godina i ima status pripravnika, učenika ili studenta. U posljednjem slučaju majka mora dati suglasnost da otac iskoristi preostali rodiljni dopust. Otac ima pravo na isti iznos rodiljnog dopusta kao i majka, umanjen za broj dana koje je majka već iskoristila, a koji će biti najmanje 28 dana.

Otac ima pravo na očinski dopust u trajanju do 30 dana. Ovo pravo nije prenosivo. Otac mora iskoristiti najmanje 15 dana očinskog dopusta u obliku punog ili nepunog radnog vremena odsutnosti s posla u roku od 6 mjeseci od rođenja djeteta; Mora uzeti najviše 15 dana u obliku punog ili honorarnog izostanka s posla prije nego što dijete završi prvi razred osnovne škole. Očevi za ovaj dopust primaju naknadu od 100% svoje plaće.

Roditelji imaju pravo na dopust radi skrbi o djetetu u ukupnom razdoblju od 260 dana odmah po isteku rodiljnog dopusta. Iznos doplatka za skrb o djeci utvrđuje se na temelju prosječne plaće koju je korisnik primio u prethodnih 12 mjeseci. Međutim, naknada ne smije biti veća od 2,5 puta prosječne bruto plaće u Sloveniji. Svaki roditelj ima pravo na 130 dana roditeljskog dopusta. Majka može prenijeti 100 dana roditeljskog dopusta na oca, dok je 30 dana neprenosivo. Otac može svih 130 dana roditeljskog dopusta prenijeti na majku.

Zakonski aranžmani za dopust

Bolovanje

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama radnih odnosa (Zakona o spremembah in dopolnitvah Zakona o delovnih razmerjih, Narodne novine Republike Slovenije, broj 114/2023), poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće iz vlastitih sredstava u slučajevima kada radnici nisu u mogućnosti za rad zbog bolesti ili ozljede koja nije povezana s radom do 20 radnih dana za pojedinačne izostanke s posla, ali ne više od 80 radnih dana u kalendarskoj godini. Ako radnik nije sposoban za rad zbog profesionalne bolesti ili ozljede zadobivene na radu, poslodavac je dužan radniku isplatiti naknadu plaće iz vlastitih sredstava do 30 radnih dana za svaki pojedinačni izostanak s posla. U slučaju duljeg izostanka s posla, poslodavac mora isplatiti dodatnu naknadu plaće, koja je pokrivena zdravstvenim osiguranjem. Ako zakonom nije drugačije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće za rad u punom radnom vremenu tijekom prethodna tri mjeseca ili tijekom razdoblja u kojem je radio u tri mjeseca prije početka odsutnosti. Ako tijekom razdoblja zaposlenja u prethodna tri mjeseca radnik nije radio i primao je naknadu plaće za cijelo razdoblje, osnovica za tu naknadu trebala bi biti jednaka osnovici za naknadu plaće u tri mjeseca prije početka odsutnosti. Ako radnik tijekom prethodna tri mjeseca nije primao barem jednu mjesečnu plaću, ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće utvrđene u ugovoru o radu. Iznos naknade plaće ne smije premašiti iznos plaće koji bi radnik primio da je radio tijekom tog razdoblja.

U slučaju izostanka radnika s posla zbog bolesti ili ozljede koja nije povezana s radom, naknada plaće koju snosi poslodavac trebala bi iznositi 80% plaće radnika u prethodnom mjesecu za rad s punim radnim vremenom.

Zavod za zdravstveno osiguranje isplaćuje naknadu od prvog dana odsutnosti radnika s posla ako:

• donira živo tkivo ili organe u korist druge osobe

• pati od posljedica davanja krvi

• mora se brinuti za člana uže obitelji

• ima zdravstveno stanje koje zahtijeva izolaciju

• liječnik nalaže da prati pacijenta

• ima ozljede koje su zadobivene u određenim okolnostima

Osnovica za izračun naknade je prosječna mjesečna plaća radnika za rad u punom radnom vremenu u prethodnoj godini.

Radni odnos radnika čiji je ugovor o radu otkazan iz poslovnog razloga ili zbog nesposobnosti, a koji je po isteku otkaznog roka odsutan s posla zbog privremene nesposobnosti zbog bolesti ili ozljede, treba prekinuti danom povratka radnika na posao ili se treba vratiti na posao, ali najkasnije šest mjeseci nakon isteka otkaznog roka.

Dob za umirovljenje

Dob za odlazak u mirovinu i za muškarce i za žene određena je na 65 godina ili 60 godina ako su navršili 40 godina radnog staža. Dob za umirovljenje muškaraca i žena izjednačena je s mirovinskom reformom koja je na snazi od 1. siječnja 2013. Izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu postignuto je postupno tijekom šest godina.