Akteri i institucije u Španjolskoj

Glavna tijela koja se bave socijalnim dijalogom i radnim uvjetima jesu Ministarstvo rada i socijalne ekonomije i odjeli za zapošljavanje autonomnih zajednica. Ministarstvo ima važnu ulogu u poticanju tripartitnog socijalnog dijaloga. Nadalje, te su institucije zadužene za registraciju kolektivnih ugovora i pružanje statističkih podataka o aspektima pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem, dogovorenim plaćama, sporovima itd. Nakon sklapanja kolektivnog ugovora potpisnice moraju ga u roku od 15 dana poslati javnom tijelu (Ministarstvu rada i socijalne ekonomije ako je riječ o nacionalnom sporazumu i odjelima za zapošljavanje autonomnih zajednica ako je regionalni). Prije registracije sporazuma javna tijela provjeravaju je li njegov sadržaj u skladu sa zakonodavstvom. Ako je kolektivni ugovor u suprotnosti sa zakonodavstvom, javno tijelo ga može osporiti.

Glavna institucija koja osigurava provedbu prava zaposlenika je Inspekcija rada i socijalne sigurnosti. To čini putem inspektorata rada. Inspektorati rada zaduženi su za praćenje radnih uvjeta, odnosa između sindikata i socijalne sigurnosti (prijava radnika za socijalno osiguranje, praćenje doprinosa koji se uplaćuju u socijalno osiguranje itd.).

Inspektorati rada zaduženi su i za praćenje provedbe propisa o zdravlju i sigurnosti. Njihove funkcije uključuju, između ostalog, potvrđivanje i promicanje provedbe propisa o zdravlju i sigurnosti, procjenu koliko dobro poduzeća primjenjuju propise o zdravlju i sigurnosti, sastavljanje izvješća o nesrećama na radu i profesionalnim bolestima, predlaganje kazni Upravi rada u slučajevima nepoštivanja i naređivanje prekida rada u opasnim okolnostima.

U Španjolskoj koncept reprezentativnosti jamči erga omnes zastupljenost i za sindikate i za organizacije poslodavaca. Stoga se najreprezentativnijim sindikatima i organizacijama poslodavaca daje mogućnost pregovaranja o sporazumima u ime svih radnika u sektoru ili poduzeću u kojem se pregovara o sporazumu.

Glavni pravni kriterij za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata temelji se na rezultatima izbora radničkih delegata i članova radničkog vijeća na radnom mjestu. U skladu s tim, izborni proces s ciljem imenovanja predstavnika zaposlenika za radno mjesto koristi se za mjerenje sindikalne potpore. Kriterij za utvrđivanje reprezentativnosti organizacija poslodavaca temelji se na članstvu.

U okviru koncepta "najreprezentativnijih organizacija" organizacije poslodavaca i sindikati imaju pravo sklapati kolektivne ugovore s više poslodavaca, imati institucionalnu zastupljenost (drugim riječima, biti dio tripartitnih tijela, savjetovati se s njima s vladom i sklapati socijalne pakte) i sudjelovati u izvansudskim sustavima rješavanja radnih sporova. Nadalje, ispunjavanje kriterija pravne zastupljivosti osnova je za dobivanje pristupa javnim sredstvima.

O sindikalnom zastupanju

Prema Organskom zakonu o slobodi sindikata (1985.), svi radnici mogu se pridružiti sindikatima osim pripadnika španjolskih oružanih snaga, sudaca i javnih tužitelja.

Gustoća sindikata u Španjolskoj ostala je prilično stabilna od ranih 1980-ih. Iako nedostatak pouzdanih podataka otežava procjenu, većina procjena identificirala je 15-20% kao stopu gustoće u Španjolskoj od ranih 1980-ih. Iako je gustoća sindikata podložna cikličkim fluktuacijama, ona ne pokazuje jasan silazni trend kao u drugim državama članicama EU-a. Međutim, od početka krize gustoća sindikata blago se smanjila, prema podacima iz Ankete o radnim i životnim uvjetima koju je provelo Ministarstvo rada i socijalne ekonomije (17,4% u 2008. u usporedbi sa 16,4% u 2010.). Nažalost, istraživanje nije provedeno od 2010. godine. Od Velike recesije, gustoća sindikata u Španjolskoj smanjila se sa 17,8% u 2020. na 13,0% u 2018., prema podacima iz baze podataka OECD/AIAS.

Glavni kriterij za određivanje sindikalne reprezentativnosti je izborna publika, koja se određuje brojem delegata i predstavnika radničkih vijeća dobivenih izborima. To, zajedno s automatskim produljenjem kolektivnih ugovora, objašnjava niske stope gustoće sindikata u Španjolskoj, jer radnici imaju ograničene poticaje za pridruživanje sindikatima.

Članstvo u sindikatu i gustoća sindikata, 2010. – 2019.

Napomene: * Udio zaposlenika koji su članovi sindikata. ** Članstvo zaposlenika u sindikatima proizlazi iz ukupnog članstva u sindikatu i prema potrebi se prilagođava članovima sindikata izvan aktivne, ovisne i zaposlene radne snage (tj. umirovljenici, samozaposleni radnici, studenti, nezaposlene osobe).

Izvor: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj/Amsterdamski institut za napredne studije rada Baza podataka institucionalnih obilježja sindikata, određivanja plaća, državne intervencije i socijalnih paktova 2021.

Glavne sindikalne konfederacije i federacije

Najreprezentativnije sindikalne konfederacije u Španjolskoj su Konfederacija sindikalnih povjerenstava radnika (Confederación Sindical de Comisiones Obreras, CCOO) i Opći sindikat radnika (Unión General de Trabajadores, UGT), koji zajedno čine 67,43 % predstavnika radničkih vijeća izabranih 2020.

Glavne sindikalne konfederacije

Izvori: * CCOO, 2015. ** ABC Economía, 2019. *** Activos, 2021. **** Portal transparentnosti UGT (https://www.ugt.es/portal-de-transparencia/C%C3%B3mo%20Somos#1). ***** Portal transparentnosti UGT (https://www.ugt.es/portal-de-transparencia/C%C3%B3mo%20somos).

Osim najreprezentativnijih konfederacija na nacionalnoj razini, postoje i neke manje konfederacije, uključujući Jedinstvo sindikalnih radnika i Opću radničku konfederaciju. Najreprezentativnije konfederacije na regionalnoj razini su Galicijska međusektorska konfederacija i Baskijska radnička solidarnost. Treća najvažnija konfederacija u javnom sektoru je Središnji sindikat neovisnih i državnih službenika.

Posljednji kongres UGT-a održan je u svibnju 2021., a g. Pepe Álvarez ponovno je izabran za glavnog tajnika (dužnost je preuzeo 2016. nakon što je zamijenio g. Cándida Méndeza, koji je bio glavni tajnik 22 godine). Posljednji kongres CCOO-a održan je u listopadu 2021., a za glavnog tajnika imenovan je gospodin Unai Sordo (koji je na dužnosti od 2017.).

Od 1990-ih, najvažniji sindikati na nacionalnoj razini, UGT i CCOO, održavaju suradnički odnos i jedinstvo djelovanja. Također su zadržali svoju reprezentativnost.

Najvažnije promjene odnose se na spajanja saveza koja su oba sindikata provela u 2014. godini. CCOO je spojio Federaciju tekstilnih, kemijskih i srodnih djelatnosti s Industrijskom federacijom. Također je spojio Federaciju trgovine, hotela i restorana, turizma i kockanja s Federacijom financijskih usluga kako bi formirao novu Federaciju usluga. UGT je spojio Federaciju prometa s Federacijom trgovine, hotela i restorana, ugostiteljstva, turizma i kockanja kako bi formirao novu Federaciju usluga za mobilnost i potrošnju.

U novije vrijeme, u svibnju 2016., stvorene su nove federacije unutar UGT-a: Federacija zaposlenih u javnim službama, koju je osnovala prethodna federacija javnih službi (Federacija zaposlenih u javnim službama) i federacija obrazovanja (Federacija prosvjetnih radnika); i Federacija industrije, građevinarstva i poljoprivrede, koju su osnovali sindikat Federacije metala i građevinarstva i Federacije poljoprivrede.

Do 2020. godine CCOO je imao sedam sektorskih federacija (za građevinarstvo, nastavu, industriju, umirovljenike, zdravstvene i socijalne usluge, građanske usluge, usluge), dok UGT ima šest (Federacija zaposlenika u javnim službama; Federacija usluga za mobilnost i potrošnju; Federacija industrije, građevinarstva i poljoprivrede; Sindikat umirovljenika i umirovljenika; Sindikat malih poljoprivrednika; i Sindikat stručnjaka i autonomnih radnika).

Za oba sindikata spajanja su provedena kako bi se suzbilo smanjenje financijskih sredstava od članarina i javnog financiranja. Regionalni savezi pribjegli su provedbi kolektivnih otpuštanja kako bi prilagodili svoje organizacijske strukture smanjenju resursa. To je u suprotnosti s rastom Opće radničke konfederacije. Konfederacija je trenutačno treća najreprezentativnija sindikalna organizacija na nacionalnoj razini u smislu članstva, posebno u regiji Kataloniji, gdje se baza članstva sindikata povećala za 40 % između 2019. i 2022. (El Salto, 2022.). Ipak, rast koji je zabilježila ova sindikalna organizacija ne nadoknađuje ukupno smanjenje članstva u sindikatu posljednjih godina.

O zastupanju poslodavaca

Organizacije poslodavaca nemaju pravni tekst kojim se uređuju njihova prava i obveze, kao što to sindikati imaju s Organskim zakonom o slobodi sindikata (1985.).

Postupci za provjeru reprezentativnosti organizacija poslodavaca nisu jasno utvrđeni. Nedostaju službeni i institucionalni postupci za provjeru ispunjavaju li organizacije poslodavaca koje tvrde da su reprezentativne zakonske uvjete. Osim toga, ne postoje službeni podaci o pripadnosti organizacijama poslodavaca. Kao takve, jedine dostupne brojke su one koje su dostavile same organizacije poslodavaca.

Nepostojanje podataka o članstvu u organizacijama poslodavaca ne znači nedostatak legitimiteta ili društvenog priznanja najreprezentativnijih udruga na nacionalnoj razini. Najreprezentativnije organizacije poslodavaca – Španjolska konfederacija organizacija poslodavaca (CEOE) i Španjolska konfederacija malih i srednjih poduzeća (Cepyme) – priznate su od strane poslodavaca, sindikata i vlade. Štoviše, ne postoje potencijalni konkurenti koji mogu osporiti njihov status.

U studenom 2018. g. Antonio Garamendi izabran je za novog predsjednika glavnog izvršnog direktora. Gospodin Garamendi bio je jedini kandidat na izborima i izabran je aklamacijom. Zamijenio je gospodina Juana Rosella, koji je bio predsjednik od prosinca 2010. Do izbora, gospodin Garamendi je bio predsjednik Cepymea.

Članstvo i gustoća organizacija poslodavaca, 2012. – 2020.

Napomene: * Postotak zaposlenika koji rade u poduzeću koje je član bilo koje organizacije poslodavaca koja je uključena u kolektivno pregovaranje. n.a., nije dostupno.

Izvor: ** Ministarstvo rada i socijalne ekonomije, Godišnja anketa o radu za 2021.

Glavne organizacije poslodavaca

CEOE i Cepyme su najreprezentativnije organizacije poslodavaca. Nema službenih podataka o pripadnosti organizacijama poslodavaca, ali izvršni direktor navodi da predstavlja 2 milijuna tvrtki i 12 milijuna zaposlenika kroz svojih 225 federacija. Cepyme tvrdi da predstavlja gotovo sve (99%) male i srednje tvrtke u Španjolskoj kroz mrežu od 57 teritorijalnih (pokrajinskih) udruga, 49 nacionalnih sektorskih udruga i 3.000 lokalnih organizacija, iako ne daje podatke za tvrtke i zaposlenike.

Glavne konfederacije organizacija poslodavaca

Izvori: * Web stranica CEOE (https://www.ceoe.es/es/asociados/miembros-actuales) ** Web stranica Cepyme (https://cepyme.es/quienes-somos/).

Trodijelna i bipartitna tijela i dogovor

Glavno trostrano tijelo je Španjolsko gospodarsko i socijalno vijeće (Consejo Económico y Social de España). To je savjetodavno tijelo osnovano 1991. godine koje podnosi izvješća vladi prije donošenja zakona i kraljevskih uredbi. Osim toga, na vlastitu inicijativu istražuje različite teme. U većini regija postoji tripartitno ekonomsko i socijalno vijeće sa sličnim funkcijama i sličnim sastavom kao i nacionalno. Međutim, u nekim regijama ta su tijela prestala s radom zbog nedostatka sredstava tijekom Velike recesije.

Industrijski opservatoriji važna su tripartitna tijela koja djeluju na sektorskoj razini. Postoji 10 opservatorija u različitim industrijskim sektorima i u građevinskom sektoru. Ta tripartitna tijela osnovana su 2005. kako bi se poboljšale i proširile analitičke informacije dostupne o sektorima. Cilj je opservatorija potaknuti raspravu i utvrditi prednosti i nedostatke kako bi se promicale učinkovite industrijske politike. Međutim, njihova se aktivnost dramatično smanjila od početka krize, a danas su praktički demontirani. Drugo trostrano tijelo je Nacionalno savjetodavno povjerenstvo za kolektivne ugovore (Comisión Consultiva Nacional de Convenios Colectivos), osnovano Kraljevskim dekretom 1362/2012. To je savjetodavno tijelo odgovorno za zadaće kao što su predlaganje i utvrđivanje funkcionalnog područja primjene kolektivnih ugovora. Također je uključen u praćenje kolektivnih ugovora, uključujući njihovo informiranje, analizu, dokumentaciju i širenje.

Najvažnije bipartitno tijelo je Međusavezna služba za posredovanje i arbitražu. U potpunosti ga financira država, a samostalno upravljaju socijalni partneri. Upravlja industrijskim sukobima nudeći mehanizme za rješavanje industrijskih sporova.

Unatoč postojanju tripartitnih i bipartitnih tijela, o socijalnim paktovima i vrhunskim međusektorskim sporazumima ne pregovara nijedno od postojećih institucionalnih tijela.

Što se tiče dvostranih sporazuma, od sredine 1990-ih potpisuju se najreprezentativniji sindikati i organizacije poslodavaca između najreprezentativnijih sindikata i organizacija poslodavaca. Ti su sporazumi potpisani, uz samo kratke prekide 2012., 2015. i nedavno 2018. Iako to nisu obvezni sporazumi i pružaju samo smjernice o raznim pitanjima, kao što je povećanje plaća, oni pružaju određeni stupanj koordinacije i opći okvir za kolektivno pregovaranje.

Pojavom krize državnog duga i provedbom politika štednje prekinut je tripartitni socijalni dijalog. Tek od 2014., na početku gospodarskog oporavka, potpisani su neki tripartitni paktovi o određenim pitanjima. Činilo se da je trostrani socijalni dijalog dobio zamah 2018., kada su potpisani sporazumi o zapošljavanju mladih i dostojanstvenom radu.

Glavna tripartitna i bipartitna tijela

Izvor: Na temelju obrazloženja autora.

Glavna tijela za zastupljenost na razini radnog mjesta u privatnom sektoru su radnički delegati i radnička vijeća. U javnom sektoru zastupljenost na razini radnog mjesta osigurava se putem Juntas de Personal.

Radnički delegati odgovorni su za zastupanje radnika u ustanovama i na radnim mjestima s između 11 i 49 zaposlenika. Ovlaštenik radnika može postojati i u poduzećima sa 6 do 10 zaposlenika, pod uvjetom da odluku o osnivanju radnika donese većina zaposlenika. Poduzeća s najviše 30 zaposlenika mogu imati jednog radničkog ovlaštenika, a tri radnička ovlaštenika dopuštena su u poduzećima s između 31 i 49 zaposlenika.

Radnička vijeća su predstavnička tijela zaposlenika na radnim mjestima s 50 ili više radnika. U slučaju trgovačkih društava s dva ili više poslovnih nastana u istoj pokrajini ili susjednim općinama s manje od 50 radnika na svakom radnom mjestu, ali s 50 ili više radnika u cjelini, može se osnovati zajednički odbor radnika (sukladno članku 64. revidiranog teksta Zakona o radu, objavljenog u Narodnim novinama, 75/1995, 29. ožujka 1995.).

Osim toga, svi radnici povezani sa sindikatom mogu činiti sindikalni odjel unutar svog poduzeća.

Izbore za radničke delegate i članove radničkog vijeća mogu raspisati najreprezentativnije sindikalne organizacije (one koje većinskim sporazumom imaju najmanje 10% članova poduzeća ili zaposlenika na radnom mjestu). Oni koji raspisuju izbore moraju obavijestiti tvrtku i javna radna tijela o svojim namjerama najmanje mjesec dana unaprijed. Osim toga, izbori se mogu raspisati na općenitijoj razini u jednom ili više funkcionalnih ili teritorijalnih područja, uz suglasnost najreprezentativnijih sindikata.

U skladu sa španjolskim zakonodavstvom ta tijela mogu ostvariti i prava na informiranje i savjetovanje te sklapati kolektivne ugovore na razini poduzeća. U tom smislu, vrijedi napomenuti da je nedavna uredba (Kraljevska uredba 7/2011) dala prednost sindikalnim odjelima u odnosu na radnička vijeća pri sklapanju kolektivnih ugovora na razini poduzeća kada radnici povezani sa sindikatima imaju većinu mjesta u odboru radnika.

Prema Europskom istraživanju o poduzećima, postotak poduzeća koja imaju bilo koji oblik zastupljenosti zaposlenika smanjio se s 57 % u 2013. na 38 % u 2019.

Urednost, sastav i nadležnost predstavničkih tijela

Napomena: * Prema zakonu, najreprezentativniji sindikati su oni koji čine 10% radničkih delegata i članova radničkih odbora na državnoj razini i 15% unutar autonomnih zajednica. Slično tome, sindikati koji imaju 10 % ili više članova radničkih delegata i članova radničkih odbora u određenoj teritorijalnoj i funkcionalnoj sferi smatraju se reprezentativnima unutar te sfere.

Izvor: Zakon o slobodi sindikata 11/1985.