Članak

Znatno povećanje nacionalnih minimalnih plaća za 2025. – povezano s direktivom EU-a?

22 države članice EU-a s nacionalnom minimalnom plaćom objavile su svoje odluke o povećanju za 2025., osim Španjolske. Razvoj događaja donosi dobre vijesti za radnike s minimalnom plaćom, kojima će plaće znatno porasti, iznad trenutne inflacije u većini zemalja.

Slika koja se pojavljuje u većini zemalja nakon povećanja stopa za 2025. jedna je od povećanja kupovne moći među osobama s minimalnom plaćom, iako su nominalna povećanja stopa općenito niža nego 2024. Postavljanjem nižih povećanja, oni koji određuju minimalnu plaću odgovorili su na pad inflacije. No, dok inflacija igra manju ulogu, još jedan čimbenik mogao bi utjecati na određivanje minimalne plaće – Direktiva o minimalnoj plaći, koja je utjecala na povećanje nacionalnih minimalnih plaća u nekoliko zemalja.

Znatne promjene u minimalnim plaćama

Nacionalne minimalne plaće povećale su se između 1. siječnja 2024. i 1. siječnja 2025. u svim zemljama osim na Cipru (Španjolska će uskoro objaviti novu stopu).

Data item
Data visualisation
Figure 1

Figure 36: Nominal changes in national minimum wages, January 2024 to January 2025, and annual inflation, December 2023 to December 2024, EU Member States (%)

In Spain, the new rate for 2025 is being currently discussed (the current rate is indicated in the label). The monthly rates are the basic rates and are not converted for those Member States where more than 12 monthly payments are made per year (Greece, Portugal, Slovenia and Spain). The measure of inflation is based on Eurostat’s Harmonised Index of Consumer Prices (HICP), which can differ from the national consumer price indices that wage setters refer to. It is expressed as annual inflation between December 2023 and December 2024.

Source: Network of Eurofound Correspondents, based on legislation or similar regulations (for minimum wage rates) and Eurostat, HICP monthly data (annual rate of change, euro area annual inflation) [PRC_HICP_MANR]

Identifier: QQr6A

Na slici 1. prikazane su promjene nominalnih stopa među zemljama:

  • znatna povećanja stope u većini država članica srednje i istočne Europe, s povećanjem od gotovo 23 % u Rumunjskoj (što je posljedica redovitog ažuriranja u siječnju 2025. i ad hoc intervencije u srpnju 2024.); 15% u Hrvatskoj i Bugarskoj; 12 % u Litvi; 10 % u Češkoj i Poljskoj; 9 % u Mađarskoj i Slovačkoj; i 8 % u Estoniji

  • znatna povećanja veća od 6 % u Grčkoj (nova stopa utvrđena u travnju 2024. u skladu s redovnom praksom), Irskoj i Portugalu; i nešto manje od 6 % u Nizozemskoj (što je posljedica dvaju redovitih ažuriranja, u srpnju 2024. i siječnju 2025.) i Latviji

  • umjereno povećanje nešto manje od 4 % na Malti, u Belgiji (povećanje od +3,8 % u odnosu na travanj 2024. zbog automatske indeksacije), Njemačkoj, Luksemburgu, Francuskoj (povećanje od +2 % u odnosu na studeni 2024. zbog automatske indeksacije) i Sloveniji. Na slici nije prikazana odluka za Španjolsku, gdje se o povećanju od 4,4% koje je predložila vlada trenutno raspravlja sa socijalnim partnerima (poslodavci su predložili povećanje od 3%).

  • nema promjena na Cipru, budući da je nova zakonska minimalna plaća u zemlji prvi put povećana 2024., a prilagodba je predviđena samo svake druge godine.

Uloga inflacije u povećanju minimalnih plaća je umjerena

Povećanja nominalnih stopa minimalne plaće općenito su bila niža od onih godinu ranije: prosječno povećanje između siječnja 2024. i siječnja 2025. iznosilo je iznad 7%, dok je između siječnja 2023. i siječnja 2024. iznosilo gotovo 10%. Jedan od očitih čimbenika koji utječu na ovogodišnje određivanje minimalne plaće jest umjerenost inflacije u mnogim zemljama: preliminarni podaci koji se temelje na razinama cijena između prosinca 2023. i prosinca 2004. odražavaju prosječnu stopu inflacije od 3 %, što je ispod gotovo 4 % zabilježenih prije godinu dana (između prosinca 2022. i prosinca 2023.). [1]

U tom kontekstu nešto skromnijeg nominalnog povećanja minimalnih plaća kao posljedice znatno niže inflacije, opća slika u većini zemalja jedna je od povećanja kupovne moći među osobama s minimalnom plaćom. Tijekom proteklih 12 mjeseci nacionalne minimalne plaće povećane su iznad inflacije u svim zemljama osim Cipra i Belgije (gdje se realna plaća smanjila) i Slovenije (gdje je ostala više-manje nepromijenjena); čini se da će to biti slučaj i u Španjolskoj. Realno je povećanje razina minimalne plaće znatno u većini država članica srednje i istočne Europe (Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Litva, Češka, Poljska, Slovačka i Mađarska) i Irskoj, među zapadnoeuropskim državama članicama.

Čini se da je Direktiva o minimalnoj plaći potaknula povećanja strukturnog tipa

S obzirom na to da se uloga povećanja cijena u određivanju minimalne plaće smanjuje, drugi čimbenici, posebno nova Direktiva o minimalnoj plaći, od sada mogu imati ulogu u poticanju znatnog povećanja minimalnih plaća. Direktivom o minimalnoj plaći propisano je da zemlje sa zakonskom minimalnom plaćom moraju osigurati da je ona "primjerena". Člankom 5. uređuje se postupak određivanja primjerene minimalne plaće. Među mnogim drugim aspektima, uključujući aktere, učestalost, potrebu za jasnim kriterijima za usmjeravanje procesa i elemente koje bi oni trebali uključivati, u stavku 4. navodi se sljedeće:

Države članice koriste indikativne referentne vrijednosti za usmjeravanje svoje procjene primjerenosti zakonskih minimalnih plaća. U tu svrhu mogu upotrebljavati indikativne referentne vrijednosti koje se obično upotrebljavaju na međunarodnoj razini, kao što su 60 % medijana bruto plaće i 50 % prosječne bruto plaće, i/ili indikativne referentne vrijednosti koje se upotrebljavaju na nacionalnoj razini.

Za nove stope za 2025. mogu se primijetiti strukturna povećanja koja su usko povezana s odredbama direktive, uključujući sljedeće.

  • U Estoniji su socijalni partneri s vladom dogovorili okvir kojim bi se osiguralo da minimalna plaća dosegne 50 % prosječne plaće do 2027.

  • U Bugarskoj je vlada svoju odluku o stopi minimalne plaće od 1. siječnja 2025. temeljila na zakonodavstvu iz 2023. kojim se propisuje razina od 50% prosječne plaće.

  • U Rumunjskoj vlada također cilja na 50 % prosječne plaće (nova nominalna stopa u siječnju 2025. dosegnula je 47 %), kako je utvrđeno u novom zakonodavstvu o minimalnoj plaći koje je uslijedilo nakon tripartitnog savjetovanja.

  • U Češkoj su osobe koje određuju minimalnu plaću postavile cilj da nominalna stopa dosegne 47 % prosječne plaće do 2029.

  • U Slovačkoj je minimalna plaća već 2019. bila povezana sa 60 % prosječne plaće, ali je 2020. smanjena na 57 % u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Taj je potez poništen u listopadu 2024., kada je parlament odobrio prijedlog zakona kojim se minimalna plaća utvrđuje na stopi od najmanje 60 % prosječne plaće (prethodne dvije godine), osim ako se socijalni partneri ne dogovore o višoj stopi. Međutim, odluka vlade o povećanju minimalne plaće sa 750 eura na 816 eura od 1. siječnja 2025. nije dosegla stopu od 60%, a očekuje se da će se tim ciljem postići sljedećim ažuriranjem 2026.

  • U Irskoj je minimalna plaća za siječanj 2025. utvrđena u skladu s ciljem da se do 2026. dosegne 60 % medijana plaća.

  • U Španjolskoj je 2020. vlada ovlastila ad hoc savjetodavno povjerenstvo da do 2023. smanji razinu minimalne plaće na 60% prosječne (neto) plaće, a najnovije povećanje u siječnju 2025. ima za cilj zadržati je na istoj razini.

  • Na Malti je četverogodišnji plan za povećanje nacionalne minimalne plaće u drugoj godini provedbe, na temelju tripartitnog sporazuma iz 2023. i preporuka Komisije za niske plaće u zemlji.

  • U Grčkoj se trenutačno raspravlja o prijedlogu uvođenja mehanizma prilagodbe minimalnih plaća koji se temelji na formuli od 2027. nadalje.

Zaključak

Radnici s minimalnom plaćom doživjet će poticaj u svojim džepovima u siječnju 2025., budući da su nominalne stope porasle iznad inflacije u gotovo svim zemljama u posljednjih 12 mjeseci. S povratkom rasta cijena na umjerenije razine, uloga inflacije u poticanju znatnog povećanja minimalne plaće smanjila se, dok se uloga nove Direktive o minimalnoj plaći počela pojačavati. "Indikativne referentne vrijednosti" Direktive za usmjeravanje procjene primjerenosti minimalnih plaća (50 % ili 60 % prosječne ili srednje plaće), iako nisu propisane direktivom, postale su alat koji većina zemalja sa zakonskom minimalnom plaćom preferira pri prenošenju Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Sve veći broj zemalja uključuje takve referentne vrijednosti u svoje zakonodavstvo, a zakonske stope minimalne plaće povećavaju se iznad inflacije kako bi se uhvatile korak sa stvarnim plaćama. Ključno je pitanje jesu li te referentne vrijednosti dovoljne za osiguravanje primjerenosti minimalnih plaća u svim državama članicama. Eurofoundova godišnja revizija minimalnih plaća za 2025 . (koja će biti objavljena sredinom 2025.) uključivat će detaljniji pregled pitanja o tome kako određivači plaća procjenjuju primjerenost stopa.


Slika © Nomad_Soul/Adobe Stock

Fusnote

  • 1) To facilitate international comparisons, this analysis uses the Harmonised Index of Consumer Prices (HICP). National consumer price indices can differ somewhat from the HICP.

Eurofound preporučuje da se ova publikacija citira na sljedeći način.

Eurofound (2025.), Znatna povećanja nacionalnih minimalnih plaća za 2025. – povezano s direktivom EU-a?članak.

Flag of the European UnionThis website is an official website of the European Union.
How do I know?
European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions
The tripartite EU agency providing knowledge to assist in the development of better social, employment and work-related policies