Rodna ravnopravnost

22 ožujka 2023

Woman working in warehouse

Rodna ravnopravnost odnosi se na ravnopravnost žena i muškaraca u odnosu na njihova prava, postupanje prema njima, njihove odgovornosti, prilike te njihova gospodarska i društvena postignuRead more

Rodna ravnopravnost odnosi se na ravnopravnost žena i muškaraca u odnosu na njihova prava, postupanje prema njima, njihove odgovornosti, prilike te njihova gospodarska i društvena postignuća. Rodna ravnopravnost postiže se kad žene i muškarci imaju ista prava, odgovornosti i prilike u svim dijelovima društva te kad se različiti interesi, potrebe i prioriteti muškaraca i žena jednako vrednuju.

Read less

Nedavna ažuriranja

Watch the webinar: #AskTheExpert - Key ingredients for the future of work: job quality and gender equality

Eurofound organised a live interactive webinar on ‘Key ingredients for the future of work: job quality and gender...

Eurofound Talks: The work-life challenges of women and men

Today, International Women’s Day, is an opportunity to celebrate the social, economic, cultural, and political...

No one left behind? Gender segregation in the workplace sees women losing out

'Women belong in all the places where decisions are made', to borrow from the late Ruth Bader Ginsburg. These decisions...

Kontekst EU-a

Top

Rodna ravnopravnost jedna je od glavnih vrijednosti EU-a, temeljno pravo, komponenta ključna za gospodarski rast te jedno od glavnih načela europskog stupa socijalnih prava. S obzirom na to, Europska unija proteklih je desetljeća napredovala u području rodne ravnopravnostRead more

Rodna ravnopravnost jedna je od glavnih vrijednosti EU-a, temeljno pravo, komponenta ključna za gospodarski rast te jedno od glavnih načela europskog stupa socijalnih prava. S obzirom na to, Europska unija proteklih je desetljeća napredovala u području rodne ravnopravnosti. Međutim, unatoč napretku, nakon dva desetljeća u 21. stoljeću, rodna neravnopravnost i dalje je prisutna na tržištima rada, u zapošljavanju, kvaliteti života te na poslu. Rodna ravnopravnost ostaje važan prioritet politike kao dio zakonodavnog programa i programa rada Komisije. Cilj je uvesti novu europsku Strategiju za rodnu ravnopravnost te poboljšati rezultat EU-a od 68,0 u Indeksu rodne ravnopravnosti za 2021.

Komisija je 5. ožujka 2020. pokrenula novu Strategiju za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. Glavne teme strategije su: nasilje nad ženama, transparentnost plaća i razlika u plaći na temelju spola, ravnoteža spolova u upravnim odborima trgovačkih društava te ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Strategija je vođena vizijom „Europe u kojoj žene i muškarci mogu slobodno kročiti putem koji su odabrali, imaju jednake mogućnosti za uspjeh te mogu ravnopravno sudjelovati u našem europskom društvu i voditi ga.” Kao jednog od prvih rezultata strategije, Komisija je 4. ožujka 2021. predstavila prijedlog o obvezujućim mjerama za transparentnost plaća.

Europski parlament održao je od 25. do 28. listopada 2021. drugi Europski tjedan rodne ravnopravnosti, na inicijativu Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM). Na parlamentarnim odborima raspravljalo se o nizu problema povezanih s rodnom ravnopravnosti. Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) objavio je tog tjedna zaključke svojeg Indeksa rodne ravnopravnosti za 2021., s posebnim fokusom na zdravlje, na to kako spol utječe na zdravlje žena i muškaraca te na pristup zdravstvenim uslugama.

Pandemija bolesti COVID-19 ima velike posljedice na zdravlje, dobrobit, kvalitetu života, tržište rada i gospodarstvo. Osim toga, višestruko utječe na rodnu ravnopravnost na poslu i kod kuće. Najvažniji dio odgovora politike EU-a na krizu jest promoviranje rodne ravnopravnosti, u skladu sa Strategijom rodne ravnopravnosti.

Rad Eurofounda na rodnoj ravnopravnosti povezan je s prioritetom Komisije za razdoblje 2019.-2024. o gospodarstvu u interesu građana. Eurofound je nedavno pridonio EU-ovim inicijativama o održavanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života te o transparentnosti plaća.

Read less

Istraživanje

Top

Gender equality in the EU
Infografika

Eurofound u svojem istraživanju sustavno slijedi pristup rodno osviještene politike. Rezultati istraživanja, uključujući ankete i analize politika, razdvajaju podatke prema spolu, gdje je to moguće i relevantno. Drugi istraživački projekti pružaju specifičnu analizu važnu za rodnu ravnopravnost. Istraživanje obuhvaća niz tema iz rodne perspektive, kao što su plaća i prihodi, minimalna plaća, skrb, sudjelovanje u zapošljavanju, dopust, vještine i osposobljavanje, organizacija rada, kvaliteta radnog mjesta, radno vrijeme, ravnoteža između poslovnog i privatnog života i uzlazna konvergencija, uključujući paneuropske ankete i redovita izvješća na državnoj razini.

COVID-19 i rodna ravnopravnost

Pandemija bolesti COVID-19 predstavlja rizik koji može poništiti godine napretka u rodnoj ravnopravnosti. Eurofoundova e-anketa Život, posao i COVID-19 pruža uvid u utjecaj pandemije na živote građana EU-a. S obzirom na to da je provedena u nekoliko navrata tijekom 2020. i 2021., omogućuje usporedbu izazova koji su se pojavili u različitim fazama života u pandemiji. Rezultati pokazuju da COVID-19 utječe na rodnu ravnopravnost kod kuće. Tijekom pandemije značajno se povisio broj radnika na daljinu, posebice među ženama. Nadalje, zatvaranje škola i ustanova za skrb o djeci tijekom zatvaranja nerazmjerno je utjecalo na žene, koje su obično preuzimale više kućanskih poslova i obveza skrbi.

Rezultati ujedno otkrivaju opće pogoršanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života kod radnika u EU-u. Sve više žena i muškaraca prijavljuje sukobe poslovnog i privatnog života, ali čini se da se najviše muče žene koje rade na daljinu i u isto vrijeme brinu o maloj djeci. Žene su isto tako prijavile i veće financijske probleme od muškaraca u pandemiji. E-upitnik o pandemiji bolesti COVID-19 koristio je pitanja iz Eurofoundovih paneuropskih anketa, EQLS-a i EWCS-a.

Eurofound je u svibnju 2020. pokrenuo COVID-19 EU PolicyWatch, bazu podataka koja uspoređuje i mapira odgovore politika na državnoj razini koji su u pandemiji uvedeni u cijeloj Europi. Neke od tih mjera imaju rodnu dimenziju.

Zaposlenost i spol

Istraživanjem Eurofounda ispituju se karakteristike i posljedice rodnih neravnopravnosti u sudjelovanju na tržištu rada te politike i mjere usmjerene na poticanje sudjelovanja žena na tržištu rada. Stope zaposlenosti i sudjelovanja žena i dalje su niže od stopa muškaraca u gotovo svim državama članicama. Eurofound procjenjuje da je godišnji trošak tih razlika na temelju spola u zapošljavanju 2018. iznosio 320 milijardi eura. Iako se trošak razlika smanjuje, gospodarski gubitak još je iznimno visok. Istraživanje ujedno promatra i uzlaznu konvergenciju u razlici na temelju spola u zapošljavanju te procjenjuje koje su države članice u tom pogledu najbolje, a koje najlošije.

Europski monitor poslova (European Jobs Monitor - EJM) prati strukturne promjene na europskim tržištima rada u smislu zanimanja i sektora. Time daje kvalitativnu procjenu tih pomaka koristeći razne pokazatelje kvalitete radnih mjesta. To praćenje uključuje analizu obrazaca promjene zaposlenja prema spolu i kvintilu plaće na poslu, kao i analizu segregacije na tržištu rada.

Plaće i spol

Istraživanje Eurofounda obuhvaća niz tema koje povezuju plaće i rodna pitanja, kao što su varijabilna plaća, plaća povezane s postignutim rezultatima, niska plaća te razlika u plaći na temelju spola. U anketnom istraživanju zarada je jedan od sedam pokazatelja kvalitete radnog mjesta za muškarce i žene na poslu. U godišnjem izvješću prati se iznos minimalnih plaća u cijeloj Europi, a ujedno se mjere stope obuhvaćenosti radnika po spolu u 2019. i veza s razlikom u plaći na temelju spola. Nadalje, EJM će analizirati u kolikoj mjeri različiti poslovi, zanimanja i sektori pridonose razlikama u plaći na temelju spola. To će biti korisno u tumačenju Komisijina pregleda socijalnih pokazatelja o razlici u plaći na temelju spola te za provedbu načela rodne ravnopravnosti Europskog stupa socijalnih prava .

Eurofound je pregledao prva iskustva država s mjerama transparentnosti plaća prema spolovima 2018. Na zahtjev Komisije Eurofound je pokrenuo istraživanje o mjerama za promicanje transparentnosti plaća prema spolu u poduzećima, kojim namjerava otkriti koliko te mjere koštaju te vide li poduzeća ikakve prilike. To će se uzeti u obzir u Komisijinoj procjeni učinka.

Radni uvjeti i spol

Eurofoundovo Europsko izvješće o radnim uvjetima obuhvaća niz aspekata radnih uvjeta iz rodne perspektive. U posljednjim anketama o rodno osviještenoj politici bile su jedna od najvažnijih tema. Anketa prati razlike u zanimanjima, sektorima, radnom vremenu i plaći, rasporede radnog vremena, ravnotežu poslovnog i privatnog života, nasilje i uznemiravanje na poslu, zdravlje i dobrobit, kao i što sve to znači za održivi rad.

Analiza Europskog izvješća o radnim uvjetima pomoći će u podršci politika usmjerenih na brisanje rodnih razlika u području kvalitete radnih mjesta i zapošljavanja. Saznanja iz te analize važna su za načelo rodne ravnopravnosti, inicijative za poboljšanje ravnoteže poslovnog i privatnog života te inicijative uključene u kontekst europskog stupa socijalnih prava.

Istraživanje provjerava i iskustvo žena na rukovodećim položajima te kako se može riješiti pitanje njihove nedovoljne zastupljenosti na tim položajima. Analizira kvalitetu radnog mjesta muških i ženskih menadžera te utjecaj takvog posla na privatni život.

U drugom istraživanju analizira se broj žena poduzetnica u Europi te neravnopravnost na tržištu kad se radi o ulaganju u poduzeća kojima upravljaju žene. Ispituju se financijske prepreke s kojima se poduzetnice suočavaju te korištenje privatnih ili javnih sredstava za ulaganje u tu skupinu. Osim toga, ispituje se učestalost instrumenata javnog financiranja i programa javne potpore kojima se učinkovito uklanjaju prepreke i ženama omogućuju da postanu sposobne poduzetnice.

Sve veće sudjelovanje žena na tržištu rada potaknulo je promjene u načinu na koji se europske organizacije socijalnih partnera suočavaju s rodnim pitanjima. Istraživanjima se isto tako procijenila uloga socijalnih partnera EU-a u unaprjeđenju rodne ravnopravnosti. U tom kontekstu ispitane su mjere poduzete u različitim državnim okvirima radnih odnosa i protiv poretka država članica na Indeksu rodne ravnopravnosti EIGE-a.

Povrh toga, Eurofound je sudjelovao u zajedničkom projektu s Međunarodnom organizacijom rada (ILO) kako bi se radni uvjeti promotrili iz globalne perspektive. U projektu su opisane rodne razlike u cijelom svijetu (1,2 milijarde radnika) i pruženi dokazi o rodnoj neravnopravnosti s obzirom na kvalitetu posla te postojanju većeg rizika da žene budu izložene spolnom nasilju, što je vidljivo i u Europskom izvješću o radnim uvjetima za 2015.

Kvaliteta života i spol

Europsko istraživanje o kvaliteti života obuhvaća rodnu dimenziju u odnosu na pitanja kao što su zapošljavanje, dohodak, rizik od siromaštva, sastav kućanstva i dobrobit, obrazovanje, obiteljske odgovornosti i odgovornosti u pogledu skrbi, zdravlje i ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

Podaci Europskog izvješća o radnim uvjetima i Europskog istraživanja o kvaliteti života pridonose raspravi o politikama oko problema usklađivanja i ravnoteže između poslovnog i privatnog života za muškarce i žene. Europskim istraživanjem o kvaliteti života ispituju se razlike između muškaraca i žena u tome koliko su zadovoljni životom ili sretni. Ono obuhvaća i razlike između spolova u pogledu neplaćenog rada, primjerice u pogledu skrbi za djecu ili brige za starije članove obitelji.

Istraživanjem o obrascima društvene mobilnosti za muškarce i žene u cijeloj Europi ispituju se prepreke jednakim mogućnostima i politike za promicanje te mobilnosti. Ističu se svi važniji rodno određeni obrasci društvene mobilnosti u različitim zemljama.

Suradnja Eurofounda s EIGE-om

Eurofound surađuje s Europskim institutom za ravnopravnost spolova (EIGE) u temama povezanima sa spolom. Eurofound je ključni pružatelj podataka za EIGE-ov Indeks rodne ravnopravnosti te je uključen u radnu skupinu za izradu tog pokazatelja. Dvije agencije surađivale su na zajedničkom projektu o uzlaznoj konvergenciji u različitim dimenzijama Indeksa rodne ravnopravnosti. Druga područja suradnje uključuju socioekonomski utjecaj bolesti COVID-19 na žene i rodnu ravnopravnost, tematsku analizu EJM-a o spolu i dobi te istraživanje o radu putem digitalnih platformi.

Read less

Policy advice section

Top

COVID-19 i rodna ravnopravnost

Read more

COVID-19 i rodna ravnopravnost

  • Na temelju rezultata ankete Eurofounda Život, posao i COVID-19, žene su i dalje pod nerazmjernim utjecajem krize te su manje optimistične oko svoje budućnosti od muškaraca.
  • Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života žena više nego na onu muškaraca, pri čemu je na žene više utjecala mjera skraćenog radnog vremena te su mlade žene češće gubile posao od mladih muškaraca. Konkretno, teret odgovornosti žena u pogledu skrbi povećao se tijekom pandemije. Ublažavanje te štete bit će ključno kako bi se osiguralo da žene nesrazmjerno ne trpe posljedice trenutačne pandemije.

Zapošljavanje

  • U prošla dva desetljeća, dva od tri nova radna mjesta u EU-u preuzele su žene. Taj je porast bio najveći kod žena između 30 i 49 godina te žena starijih od 50 godina.
  • Razlika na temelju spola u zapošljavanju u EU-u nastavlja se smanjivati. Otprilike 46 % radnika u EU-u su žene, u usporedbi s 40 % u prošloj generaciji. Međutim, smanjenje razlike na temelju spola u zapošljavanju usporilo se zadnjih nekoliko godina te je 2020. mirovalo na 11,3 postotnih bodova, što je EU koštalo 320 milijardi eura. Mjere protiv pandemije bolesti COVID-19 nerazmjerno su utjecale na uslužne sektore s niskim plaćama i većinom ženskih radnika, zbog čega je više žena bilo prisiljeno napustiti tržište rada.
  • Žene su i dalje značajno prezastupljene u poslovima s niskim plaćama, ali zaposlenost žena raste brže od zaposlenosti muškaraca u poslovima s najvišim plaćama, a to su oni koji čine 20 % poslova s najvećom prosječnom plaćom.

Plaće

  • Žene su prezastupljene među niže plaćenim radnicima i radnicima na minimalnoj plaći u gotovo svim državama članicama.
  • Razlika u plaći na temelju spola najveća je u dobro plaćenim poslovima. To je učestala pojava u državama članicama i do toga dolazi unatoč činjenici da mlađe žene sve više nadmašuju mlađe muškarce u stjecanju obrazovanja.
  • Sve češći postaju varijabilni oblici plaće, kao što su dionice društva ili plaće na temelju uspješnosti društva. Ti elementi plaće brže se povećavaju kod muškaraca nego kod žena, što bi moglo povećati razliku u plaći na temelju spola (koja je 2019. iznosila 14,1 %).
  • Jednostavniji oblici izvješćivanja o plaćama prema spolu ne predstavljaju velike prepreke trgovačkim društvima. Međutim, izvještajni i revizijski zahtjevi postaju značajniji kad uključuju složenije i potpunije podatke i analizu. To uključuje razne druge komponente plaće, osim osnovnih prihoda i dodatne informacije poput duljine radnog iskustva ili staža radnika.
  • Zajedničkim izvješćivanjem, raspravom i dogovorenim daljnjim postupanjem između uprave i predstavnika radnika uspješno će se izbjeći pretvaranje izvješća i revizija u puko birokratsko računovodstvo. Ipak, još ima prostora za poboljšanje, i to uključivanjem predstavnika radnika u proces.

Radni uvjeti

  • Rodne neravnopravnosti na tržištima rada, u zapošljavanju i na poslu obuhvaćaju puno veće područje od segmentacije tržišta rada i razlika u plaći na temelju spola.
  • One su prisutne i u radnim uvjetima te kvaliteti radnih mjesta žena i muškaraca u različitim državama, sektorima i zanimanjima.
  • Muškarci prijavljuju više količinskih zahtjeva na poslu, dok žene češće prijavljuju izloženost emocionalnim potrebama, kao što je briga o ljutim klijentima, pacijentima ili učenicima ili situacije koje su emocionalno uznemirujuće.
  • Žene su kao rukovoditelji podzastupljene u gotovo svim gospodarskim sektorima. Javni sektor ima najbolju ravnotežu spolova u upravljačkim strukturama, iako su i ovdje muškarci zastupljeniji.

Kvaliteta života

  • Muškarci i žene imaju sličan subjektivni osjećaj dobrobiti u cijeloj Europi. Međutim, kad upravljaju drugim faktorima (posebice prihodom) zadovoljstvo životom više je kod žena nego kod muškaraca. Pretpostavlja se da niži prosječni prihod pridonosi nižoj prosječnoj dobrobiti žena.
  • U većini nuklearnih obitelji rade oba roditelja, a u njima je prisutna najveća neravnoteža s obzirom na raspodjelu neplaćenog rada: žene obavljaju najveći dio kućanskih poslova i mnoge imaju puno poteškoća pri postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
  • Žene će dvostruko vjerojatnije pružati dugotrajnu svakodnevnu skrb nego muškarci. Najveća je razlika prisutna kod onih između 50 i 64 godine starosti.
  • Osim jasnog gospodarskog cilja ukidanja razlike na temelju spola u zapošljavanju, postoji i društveni imperativ, zbog posljedica koje ta razlika ima na život žena, uključujući financijsku sigurnost i kvalitetu života.
Read less

Ključne poruke

Top

U odjeljcima u nastavku možete pristupiti brojnim publikacijama, podatcima i informacijama o trenutačnom radu u području ove teme. 

  • Publikacije (646)
  • Podatci
  • Rad u tijeku

Podatci

U nastavku su navedene poveznice na podatke u vezi s ovom temom.

Rad u tijeku

Kontinuirano se provode istraživanja o ovoj temi u pogledu brojnih pitanja, a navedena su u nastavku u obliku poveznica na naslove koji će uskoro biti objavljeni.