Socijalni dijalog

Rad Eurofounda

Donositeljima politika potrebni su čvrsti dokazi kako bi razumjeli promjene koje se događaju na tržištu rada te kako bi odgovorili na promjenjivu dinamiku industrijskih odnosa u Europi. Eurofound se koristi podatcima i analizama koje dobiva od svoje mreže dopisnika u 28 država članica i Norveškoj kako bi mapirao trendove i obrasce te ukazao na primjere funkcionalnog socijalnog dijaloga na europskoj i nacionalnoj razini.

Eurofoundovim istraživanjem ispituju se aspekti poput sudjelovanja radnika, kolektivnog pregovaranja, zastupanja zaposlenika i industrijskih odnosa na svim razinama. Istražuje se do koje su se mjere industrijski odnosi prilagodili nastanku multinacionalnih organizacija. Istraživanje ima i globalnu perspektivu te uspoređuje sustave industrijskih odnosa i ishode gospodarstava izvan EU-a, poput SAD-a i Japana.

Ključni doprinosi

U više od 40 godina Eurofound je obavio veliku količinu posla, prikazujući mnoge promjenjive aspekte socijalnog dijaloga u Europi na raznim razinama: razini poduzeća, nacionalnim, europskim i međunarodnim razinama.

Posljednjih je godina Eurofound proveo detaljne analize raznih problema koji se nalaze u središtu socijalnog dijaloga, poput: 

• angažmana i sudjelovanja radnika 
• sustava plaća i nagrada
• socijalnog dijaloga na razini poduzeća
• ugovaranje rada koje se smatra prijevarom
• uloge socijalnog partnera u sprečavanju trgovanja ljudima radi izrabljivanja u EU-u i u procesu Europskog semestra
• pojma reprezentativnosti na nacionalnoj, međunarodnoj i europskoj razini.

Eurofoundovim istraživanjima o reprezentativnosti koja su provedena u nekoliko sektora nakon mandata Komisije 2006. pružaju se osnovne informacije koje su potrebne za uspostavljanje i funkcioniranje odbora za europski sektorski socijalni dijalog.

Izvori

Europski rječnik industrijskih odnosa, razvijen 2005. kao internetski referentni alat za donositelje politika i djelatnike, predstavlja vrijednu riznicu informacija o zapošljavanju i industrijskim odnosima u EU-u. Profili zemalja s obzirom na radni vijek pružaju važne kontekstualne informacije o strukturama, institucijama i propisima koji se odnose na radni vijek u 28 država članica EU-a i Norveškoj na razini EU-a.

Cilj je baza podataka o kolektivnom pregovaranju o plaćama i o plaćama, radnom vremenu i kolektivnim sporovima pružiti istraživačima i donositeljima politika kvantitativne i kvalitativne informacije o tim temama diljem svih država članica i Norveške od 2000. do danas.