Akteri i institucije u Češkoj

Reguliranje radnih uvjeta i industrijskih odnosa u nadležnosti je Ministarstva rada i socijalnih pitanja Češke (Ministerstvo práce a sociálních věcí, MPSV). Primarna je uloga MPSV-a u području industrijskih odnosa i radnih uvjeta uspostaviti pravni okvir za individualne i kolektivne radne odnose te kontrolirati primjenu tog okvira. MPSV surađuje i s Vijećem za gospodarski i socijalni sporazum Češke (Rada hospodářské a sociální dohody České republiky, RHSD ČR), koje je tripartitno tijelo.

Provedbu prava zaposlenika posebno osiguravaju Državni inspektorat rada (Státní úřad inspekce práce, SÚIP), koji je jedno od podređenih tijela MPSV-a, kao i osam okružnih inspektorata rada MPSV-a i lokalno nadležni sudovi. U Češkoj ne postoje posebni radni sudovi; Radno zakonodavstvo, uključujući radne sporove, u nadležnosti je općih sudova. Nacionalni inspektorat rada i okružni inspektorati rada nadziru usklađenost poslodavaca i zaposlenika s radnim zakonom, posebno u pitanjima kao što su zdravlje i sigurnost na radu, radni uvjeti, agencije za zapošljavanje, nezakonito zapošljavanje čeških državljana i stranaca te lažno samozapošljavanje. Ta tijela također promiču zdravlje i sigurnost te pružaju savjetovanje u relevantnim područjima. Državna inspekcija rada može novčano kazniti poslodavce i zaposlenike za sve otkrivene prekršaje.

Sigurnost na radu, tehnički uređaji i usklađenost sa zdravstvenim i protuepidemiološkim propisima područja su koja provjeravaju specijalizirana nadzorna tijela, kao što su Tehnički inspektorat Češke (Technická inspekce České republiky, TIČR),češka rudarska uprava (Český báňský úřad, ČBÚ) i regionalna tijela za javno zdravstvo.

MPSV i njegovo podređeno tijelo, Ured rada Češke (Úřad práce ČR, ÚP ČR), odgovorni su za nacionalnu politiku zapošljavanja. Češki ured za rad djeluje kao posrednik na tržištu rada, pruža savjetovanje, primjenjuje aktivne mjere politike zapošljavanja, isplaćuje naknadu za nezaposlenost i vodi registar tražitelja zaposlenja, stranih radnika i slobodnih radnih mjesta.

Kriterij reprezentativnosti socijalnih partnera u Češkoj potreban je samo u sljedećim slučajevima.

• Kolektivno pregovaranje na radnom mjestu. Sindikat može započeti kolektivno pregovaranje na radnom mjestu ako ima najmanje tri člana sindikata u radnom odnosu (Zakon o radu, članak 286.).

• Članstvo u RHSD-u ČR, tripartitnom tijelu. Reprezentativni kriteriji za sudjelovanje u RHSD-u ČR utvrđeni su statutom RHSD-a ČR: sindikati moraju imati najmanje 150.000 članova, dok su organizacije poslodavaca dužne zastupati tvrtke s najmanje 400.000 zaposlenih.

• Proširenje HLCA-a (iako se to rijetko primjenjuje). Zahtjeve za produljenje HLCA-a MPSV mora poslati najveći sindikat ili najveća organizacija poslodavaca u sektoru na koji bi se HLCA trebala proširiti (Zakon br. 2/1991 Coll. o kolektivnom pregovaranju).

O sindikalnom zastupanju

Temeljne pravne odredbe socijalnog dijaloga za sindikate (i poslodavce) ugrađene su u Povelju o temeljnim pravima i slobodama (Zakon br. 23/1991 Coll.), koja je dio ustavnog poretka Češke. Članak 27. povelje predviđa pravo na udruživanje i sindikalno udruživanje.

Osnivanje i postojanje sindikalnih organizacija i udruženja predviđeno je Građanskim zakonikom, kojim se sindikati i organizacije poslodavaca uređuju u pododjeljku 2. o društvima/udrugama (članci od 214. do 302.) te u člancima 3025. i 3046.

U Češkoj ne postoji sveobuhvatna pravna regulativa o sindikatima, organizacijama poslodavaca i kolektivnom pregovaranju; ti su pravni odnosi predviđeni u nekoliko zakona, a to su Zakon o radu i Zakon br. 2/1991 Zb. o kolektivnom pregovaranju.

Zaposlenik se može pridružiti ili ne pridružiti sindikatu po vlastitom izboru. Slijedom toga, nepravedno je otpustiti bilo kojeg zaposlenika zato što je ili nije član sindikata. Članstvo u sindikatu je dobrovoljno; članstvo se može opozvati u bilo kojem trenutku. Sindikalna tijela imaju pravo sudjelovati u radnopravnim odnosima, uključujući kolektivno pregovaranje, pod uvjetima utvrđenima zakonom. Jedini ljudi koji su isključeni iz ovog zakona su pripadnici oružanih snaga.

Članstvo u sindikatu i gustoća sindikata, 2010. – 2021.

Napomene: * Nacionalni izvor (vidi izvore u nastavku). ** Članstvo zaposlenika u sindikatu izvedeno za ukupno članstvo u sindikatu i prilagođeno, ako je potrebno, za članove sindikata izvan aktivne, ovisne i zaposlene radne snage (tj. umirovljenike, samozaposlene radnike, studente i nezaposlene osobe).

Izvori: RILSA Prag (vlastiti izračuni autora na temelju podataka sindikata). Ostali podaci o članstvu i gustoći sindikata potječu iz triju najvećih sindikalnih konfederacija – Češkomoravske konfederacije sindikata (Českomoravská konfederace odborových svazů, ČMKOS), Udruge autonomnih sindikata Češke (Asociace samostatných odborů, ASO) i Konfederacije umjetnosti i kulture (Konfederace umění a kultury, KUK) – te iz 29 neovisnih sindikata (vlastiti izračuni autora).

Glavne sindikalne konfederacije i federacije

U Češkoj postoje tri glavne sindikalne konfederacije: ČMKOS, ASO i KUK. Te konfederacije predstavljaju oko 79% članova sindikata u Češkoj.

Glavne sindikalne konfederacije i federacije

Neke od najvećih sindikalnih federacija u Češkoj članice su ČMKOS-a. Od listopada 2022. to su:

• Češki savez metalaca (Odborový svaz KOVO, OS KOVO)

• Sindikat zdravstvene i socijalne skrbi Češke (Odborový svaz zdravotnictví a sociální péče České republiky, OSZSP ČR)

• Češko-moravski sindikat radnika u obrazovanju (Českomoravský odborový svaz pracovníků školství, ČMOS PŠ)

• Sindikat državnih tijela i organizacija (Odborový svaz státních orgánů a organizací, OSSOO)

Sindikat ECHO (Odborový svaz ECHO) okuplja zaposlenike iz energetske i kemijske industrije. Treća po veličini sindikalna konfederacija po broju članova i važnosti je KUK, koja je bila članica RHSD-a ČR do 2000. godine.

Postoji određeni stupanj koordinacije između ČMKOS-a i ASO-a. To uključuje razmjenu mišljenja i savjetovanje o zajedničkim koracima, posebno u pogledu pripreme za plenarnu sjednicu RHSD-a ČR. Osim toga, obje su konfederacije autonomne i njihova se suradnja ne može opisati kao posebno intenzivna.

O zastupanju poslodavaca

Interese poslodavaca u socijalnom dijalogu na nacionalnoj razini u Češkoj zastupaju dvije najveće konfederacije poslodavaca – Konfederacija industrije Češke (Svaz průmyslu a dopravy České republiky, SP ČR) i Konfederacija udruga poslodavaca i poduzetnika Češke (Konfederace zaměstnavatelských a podnikatelských svazů České republiky, KZPS ČR) – koje su obje dio tripartitnog tijela RHSD ČR. Oba socijalna partnera održavaju razgovore na tripartitnoj platformi u okviru RHSD-a ČR, a na plenarnoj sjednici RHSD-a sudjeluju češki premijer, sedam članova vlade, sedam sindikalista i sedam predstavnika poslodavaca.

Članstvo u ove dvije organizacije poslodavaca je dobrovoljno, a članovi su dužni plaćati članarinu. Organizacije poslodavaca općenito potvrđuju interese svojih članova unutar poslovnog sektora i zastupaju poslodavce u kontekstu RHSD-a ČR. Organizacije poslodavaca komentiraju nacrte zakona, sudjeluju u savjetovanju ili zastupaju u kolektivnom pregovaranju, utječu na ekonomsku i socijalnu politiku kao dio stručnih timova, sudjeluju u trgovinskim izaslanstvima uz pratnju najviših predstavnika vlasti u državnim i službenim posjetima u inozemstvu te su aktivni članovi radnih skupina u međunarodnim organizacijama.

Gospodarska komora Češke (Hospodářská komora ČR,HK ČR) ima sličnu ulogu i u mnogim aspektima štiti interese poslodavaca i poslovnog sektora općenito. Međutim, ona nije organizacija poslodavaca kao takva i nije stranka u nacionalnom socijalnom dijalogu. HK ČR sastoji se od gotovo 16.000 članova (pravnih i fizičkih osoba) u obliku 60 regionalnih i 127 sektorskih udruga.

Članstvo i gustoća organizacija poslodavaca, 2012. – 2021.

Napomena: Nacionalni podaci za razdoblje 2012. – 2019.: podaci triju najvećih organizacija poslodavaca, SP ČR, KZPS ČR i SOCR ČR.

Glavne organizacije poslodavaca

Glavne organizacije poslodavaca i konfederacije

Izvori: SP ČR i KZPS ČR.

Tripartitni forum na nacionalnoj razini, RHSD ČR, glavna je institucija socijalnog dijaloga u zemlji. Njegova je uloga strogo savjetodavna. Cilj je ove tripartitne organizacije postići dogovor putem uzajamno poštovanih oblika dijaloga u temeljnim područjima gospodarskog i društvenog razvoja. Prije svega, njome se nastoji održati društveni konsenzus kao preduvjet za pozitivan razvoj gospodarstva i životnog standarda građana.

Glavni forum za pregovore za tripartitnu organizaciju je plenarni sastanak. Na ovom sastanku vladino izaslanstvo predstavlja osam članova, organizacije poslodavaca imaju sedam predstavnika – i to iz SP ČR i KZPS ČR – a sindikalne konfederacije imaju sedam predstavnika – i to iz ČMKOS-a i ASO-a. Kriteriji za sudjelovanje utvrđeni su u Statutu RHSD-a ČR.

Iz europske perspektive, Češka je jedna od zemalja u kojima nacionalna tripartitna organizacija pokriva najširi spektar aktivnosti. Područja o kojima RHSD ČR može komentirati definirana su vlastitim statutom: ekonomska politika, radni odnosi, kolektivno pregovaranje i zapošljavanje, socijalna pitanja, plaće u javnim službama, javna uprava, sigurnost na radu, zapošljavanje stranih radnika, razvoj ljudskih resursa i obrazovanja te položaj Češke u EU-u.

Postoji i 13 regionalnih tripartitnih tijela koja se bave sličnim područjima kao i nacionalna tijela. Pitanja kojima se bave definirana su njihovim statutima.

U Češkoj ne postoji bipartitno tijelo.

Glavna tripartitna tijela

Predstavnici radnika – sindikati, radnička vijeća i predstavnici zaštite na radu – zakonski su dužni informirati zaposlenike na svim radnim mjestima o svojim aktivnostima te o sadržaju i zaključcima svih informacija i pregovora s poslodavcima. Predstavnici zaposlenika ne smiju profitirati niti biti diskriminirani zbog svog članstva u radničkom vijeću.

Sindikati imaju daleko najznačajniju ulogu u zastupanju zaposlenika, ne samo u pogledu kompetencija, već i zbog svojeg postojanja na radnom mjestu i funkcije u socijalnom dijalogu, posebno kolektivnom pregovaranju. Samo sindikati mogu zastupati zaposlenike u radnim odnosima, u kolektivnom pregovaranju pri sklapanju kolektivnih ugovora i u tripartitnim pregovorima u RHSD-u ČR.

Zaposlenike može zastupati radničko vijeće koje nema pravni subjektivitet i koje može djelovati samo kao posrednik između poslodavaca i zaposlenika kako bi se olakšao protok informacija i savjetovanja unutar poduzeća (radnička vijeća su zapravo vrlo rijetka u praksi). Mandat člana radničkog vijeća ili predstavnika za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu traje do tri godine.

Uredba, sastav i nadležnosti predstavničkih tijela