Profil zemlje radnog vijeka za Češku
U ovom se profilu opisuju ključne značajke radnog života u Češkoj. Cilj mu je pružiti relevantne pozadinske informacije o strukturama, institucijama i relevantnim propisima koji se odnose na radni život.
To uključuje pokazatelje, podatke i regulatorne sustave o sljedećim aspektima: akteri i institucije, kolektivni i individualni radni odnosi, zdravlje i dobrobit, plaće, radno vrijeme, vještine i osposobljavanje te jednakost i nediskriminacija na radnom mjestu. Profili se sustavno ažuriraju svake dvije godine.
Pravni aspekti
Češko pravo priznaje samo dvije vrste sindikalnih akcija: štrajkove (stávka) i isključenja (výluka). Blokada je, de facto, protuudar sa strane poslodavca u sporu oko sklapanja kolektivnog ugovora.
Osim ove dvije vrste, definirane u Zakonu br. 2/1991 Zb. o kolektivnom pregovaranju, u praksi se može koristitiupozorenje o štrajku (stávková pohotovost
Pojmovi "blokada" (blokáda) ili "okupacija" (okupační stávka) nisu utvrđeni zakonom i stoga se te radnje ne događaju u praksi.
Štrajkova
Pravo na štrajk, kao temeljno ljudsko pravo, zajamčeno je Poveljom o temeljnim pravima i slobodama, koja je dio Ustava Češke. Članak 27. (odjeljak IV.) Povelje navodi da je pravo na štrajk zajamčeno u skladu s uvjetima utvrđenima zakonom; To pravo nemaju suci, pripadnici oružanih snaga ili pripadnici snaga sigurnosti.
Zakonitost štrajka također je ograničena Zakonom br. 2/1991 Coll. o kolektivnom pregovaranju, koji pokriva štrajkove povezane s kolektivnim pregovaranjem. To znači da se štrajkovi mogu podijeliti u dvije skupine.
2/1991 Coll. o kolektivnom pregovaranju: Ovi štrajkovi, zajedno sa svojim zahtjevima i postupcima, precizno su regulirani zakonom. Štrajk, kako se razumije u zakonu, pravni je instrument za rješavanje kolektivnih sporova koji se odnose na pregovore i sklapanje kolektivnog ugovora. Spor o izmjeni ugovora koji je već na snazi smatra se i kolektivnim sporom ako su mogućnost i opseg izmjena dogovoreni kolektivnim ugovorom. Kolektivni sporovi su sporovi koji ne stvaraju prava za pojedine zaposlenike. Preduvjet za štrajk je, međutim, poštivanje svih propisa utvrđenih zakonom.
Štrajkovi izvan područja primjene Zakona br. 2/1991 Zb. o kolektivnom pregovaranju: U pravnom zakoniku ne postoji zakon kojim bi se provodio članak 27 Povelje o temeljnim pravima i slobodama koji se odnosi na štrajkove osim štrajkova o kojima se govori Zakon br. 2/1991 Zb. o kolektivnom pregovaranju. Međutim, to ne znači da su zabranjene sve vrste štrajkova osim onih na koje se odnosi ovaj zakon – sud odlučuje je li određeni štrajk zakonit ili ne.
2/1991 Coll. o kolektivnom pregovaranju također priznaje štrajkove solidarnosti za potporu zaposlenicima koji štrajkaju radi sklapanja kolektivnog ugovora.
Zaključavanja
Isključenje je druga vrsta industrijske akcije obuhvaćene Zakonom br. 2/1991 Coll. o kolektivnom pregovaranju (odjeljak 27). Definicija blokade je djelomični ili potpuni prekid rada od strane poslodavca. Poslodavac može, kao konačno rješenje za rješavanje spora oko sklapanja kolektivnog ugovora, proglasiti blokadu ako se dogovor ne može postići ni nakon postupka u nazočnosti posrednika i ako ugovorne strane ne zatraže od arbitra da riješi spor. Datum početka isključenja, njegov opseg, razloge za njega i popis imena zaposlenika na koje se blokada odnosi poslodavac mora poslati nadležnom tijelu sindikata najmanje tri radna dana unaprijed. Poslodavac je dužan dotičnim zaposlenicima dati isti otkazni rok. Zakon određuje situacije u kojima je blokada nezakonita. Općenito, to se odnosi na situacije u kojima bi blokada utjecala na zaposlenike zdravstvenih ustanova, što bi moglo ugroziti zdravlje ili živote javnosti, kao i na isključenja koja utječu na suce ili predstavnike države.
Štrajkovi su u Češkoj relativno rijetki (vidjeti tablicu "Razvoj industrijskih akcija, 2015.–2022."). Međutim, upozorenja o štrajku koriste se češće, ali ova vrsta industrijske akcije nije definirana zakonom. Ova dva oblika industrijske akcije najvažnija su i najčešće se koriste u praksi (posebno u pogledu upozorenja na štrajk).
Štrajkove i upozorenja o štrajku redovito prati ČMKOS, najveća sindikalna konfederacija u Češkoj. Podaci ČMKOS-a obuhvaćaju samo industrijske akcije unutar ČMKOS-a; ukupni broj industrijskih akcija u cijeloj Češkoj nije dostupan.
Blokade kao oblik industrijske akcije nisu zabilježene već dugi niz godina.
Razvoj industrijskog djelovanja, 2015. – 2022.
2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | 2021 | 2022 | |
| Working days lost per 1,000 employees | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. | n.a. |
| Number of strikes (sectoral level/company level) | 0/3 | 0/0 | 0/1 | 0/0 | 0/0 | 0/0 | 0/1 | 0/0 |
| Number of strike alerts (sectoral level/company level) | 0/10 | 0/5 | 0/11 | 1/10 | 0/8 | 0/2 | 0/5 | 0/6 |
Napomena: U ovom području ne postoji zakonski definirana usluga izvješćivanja. Prosječan broj izgubljenih radnih dana zbog štrajka godišnje na 1.000 zaposlenika nije centralno nadziran od sredine 1990-ih.
Izvor: ČMKOS (2022.) (podaci samo za članove ČMKOS-a).
Mehanizmi kolektivnog rješavanja sporova
Postupak rješavanja kolektivnih radnih sporova uređen je Zakonom br. 2/1991 Coll. o kolektivnom pregovaranju. Zakonom je propisano da su kolektivni sporovi sporovi koji se odnose na sklapanje kolektivnog ugovora ili sporovi o ispunjavanju obveza iz kolektivnog ugovora (na razini poduzeća ili više razine) kojima se ne utvrđuju tražbine za pojedine zaposlenike. Stranke u kolektivnim sporovima stranke su kolektivnog ugovora. Kolektivni sporovi, bilo da se radi o sklapanju kolektivnog ugovora ili ispunjavanju obveza utvrđenih kolektivnim ugovorom kojima se ne utvrđuju tražbine za pojedine zaposlenike, rješavaju se u postupku s posrednikom ili arbitrom. To znači, među ostalim, da Češka ima samo dvostupanjski koncept za rješavanje kolektivnih radnih sporova (u kojem se mirenje i posredovanje spajaju u jedan).
Pojedinačni mehanizmi rješavanja sporova
Sporove između poslodavaca i zaposlenika o pravima koja proizlaze iz radnog odnosa obično rješavaju sudovi u Češkoj. U usporedbi sa sudskim rješavanjem radnih sporova, drugi postupci kao što su mirenje, mirenje i arbitraža od male su važnosti u ovom pravnom kontekstu.
Korištenje alternativnih mehanizama rješavanja sporova
Općenito, Češka ima samo dvostupanjski koncept u pogledu rješavanja kolektivnih radnih sporova (u kojima se mirenje i mirenje spajaju). Te su dvije mogućnosti jedini alternativni oblici rješavanja sporova. U Češkoj ne postoje radni sudovi.
Upotreba mehanizama za rješavanje sporova, 2015.–2022.
2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | 2021 | 2022 | |
| Collective disputes settled though mediator in terms of concluding HLCA | 0 | 4 | 1 | 3 | 2 | 1 | 1 | 0 |
| Collective disputes settled though arbiter in terms of concluding HLCA | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| Collective disputes settled though mediator in terms of concluding CLCA | 11 | 17 | 16 | 28 | 17 | 18 | 19 | 15 |
| Collective disputes settled though arbiter in terms of concluding CLCA | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Izvor: ČMKOS, 2022. (podaci su samo za članove ČMKOS-a)
