Radno vrijeme

15 April 2019

Pojam „radno vrijeme” odnosi se na bilo koje razdoblje tijekom kojeg radnik radi, stoji na raspolaganju poslodavcu i obavlja svoje poslove ili dužnosti u skladu s nacionalnim zakonima i/ili praksom. Radno vrijeme varira ovisno o zanimanju ili životnoj dobi radnika, a spol radnika osobito je važan u određivanju razlika u radnom vremenu.

Radno vrijeme ključni je element radnog vijeka i njegovo uređivanje već je desetljećima u središtu političkih, gospodarskih i društvenih rasprava na državnoj razini i na razini EU-a. Kako bi se zaštitilo zdravlje i sigurnost radnika, Direktivom EU-a o radnom vremenu zahtijeva se od svih država članica da osiguraju minimalne standarde u pogledu radnog vremena za sve radnike u cijelom EU-u. To uključuje standarde o najvećem broju radnih sati tjedno (48 sati), najkraćim razdobljima dnevnog odmora i stankama, godišnjem odmoru, noćnom radu i radu u smjenama.

Rad Eurofounda

Eurofound već dugi niz godina prikuplja podatke o različitim aspektima radnog vremena i njihovim utjecajima na radne uvjete i kvalitetu života muškaraca i žena u EU-u. Cilj je Eurofoundovih istraživanja o radnom vremenu poboljšati razumijevanje o tome kako je radno vrijeme organizirano te kako to utječe na zaposlenost, produktivnost, dobrobit i ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Podaci o kolektivno ugovorenom radnom vremenu i ulozi socijalnih partnera objavljuju se redovito, a nedavno su analizirani iz dugoročne perspektive. Istraživanje o radnom vremenu muškaraca u odnosu na radno vrijeme žena pokazuje da postoji veća vjerojatnost da će muškarci raditi više sati, dok za žene postoji veća vjerojatnost da će provoditi više vremena obavljajući neplaćene kućanske poslove.

Uređivanje i organizacija radnog vremena

Uređivanje radnog vremena važno je u pogledu povećanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života i sudjelovanja na tržištu rada. U gospodarskoj klimi koja se brzo mijenja, poduzećima i radnicima potrebna je fleksibilnost. Eurofound je proveo istraživanje o odnosu između radnog vremena i ravnoteže između poslovnog i privatnog života iz perspektive životnog ciklusa.

U istraživanju su proučavani različiti aspekti organizacije radnog vremena i utjecaj na produktivnost i radne uvjete. Budući da se organizacija radnog vremena mijenja, Eurofound i Međunarodna organizacija rada nedavno su ispitali učinke rada na daljinu i mobilnog rada s pomoću informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

U nedavno provedenom istraživanju iz dugoročne je perspektive promatran razvoj aspekata kolektivno ugovorenog radnog vremena u EU-u početkom 21. stoljeća. Istraživanje je posebno usmjereno na pet sektora: kemijski, metaloprerađivački, bankarski, maloprodajni i javnu upravu. U izvješću se opisuju institucionalni načini uređivanja radnog vremena i procjenjuju promjene u ugovorenom radnom vremenu i uobičajenom radnom vremenu između 1999. i 2014.

Radno vrijeme u analizi istraživanja

Tri opsežna Eurofoundova istraživanja pružaju podatke o pitanjima povezanima s radnim vremenom.

U Europskom istraživanju o radnim uvjetima (EWCS) promatra se radno vrijeme iz različitih kutova. U šestom Europskom istraživanju o radnim uvjetima provedenom 2015. kvaliteta radnog vremena bila je jedna od sedam indeksa kvalitete posla. Istraživanjem su se nastojali prikupiti podaci o učestalosti dugog radnog vremena, mogućnostima uzimanja stanke, pojavnosti netipičnog radnog vremena, rasporedu i fleksibilnosti radnog vremena te kako sve to utječe na zdravlje i dobrobit radnika. Rezultati su pokazali da 43 % radnika ima vrlo ustaljene radne rasporede.

Upotrebom podataka iz šestog Europskog istraživanja o radnim uvjetima, Eurofound je nedavno analizirao obrasce radnog vremena za održivi rad. Analizom se razmatra povezanost između obrazaca radnog vremena, ravnoteže između poslovnog i privatnog života, preferencija u pogledu radnog vremena te zdravlja i dobrobiti radnika. Procjenjuje se i koliko su održivi trenutačni uvjeti rada i obrasci radnog vremena.

U Europskom istraživanju o kvaliteti života (EQLS) razmatra se organizacija radnog vremena, plaćenog i neplaćenog, te njezin utjecaj na zadovoljstvo ravnotežom između poslovnog i privatnog života.

Organizacija radnog vremena može imati značajan utjecaj na učinkovitost, produktivnost i konkurentnost poduzeća te na zdravlje, dobrobit i motivaciju njihovih zaposlenika. Eurofound je proveo i Europsko istraživanje o poduzećima (ECS), sveobuhvatno istraživanje o radnom vremenu i ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Tim se istraživanjem nastojala razmotriti učestalost fleksibilnog radnog vremena i vođenja evidencije radnih sati na temelju kojih zaposlenik može dobiti slobodne dane, rada na nepuno radno vrijeme, prekovremenog rada i nestandardnog radnog vremena, roditeljskog dopusta i drugih dugoročnih dopusta, progresivne i prijevremene mirovine, te specifičnih politika za održavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života u poduzećima.

Aktualno: Tematsko izvješće Europskog opservatorija radnog vijeka (EurWORK) o radu nedjeljom u Europi

23. rujna 2016. – Zemlje članice EU-a donijele su zakone kojima se uređuje nedjeljno radno vrijeme trgovina i poduzeća. Međutim, postoje i države članice u kojima novi zakoni ograničavaju radno vrijeme. Prema Europskom istraživanju o radnim uvjetima, udio radnika koji navode da rade nedjeljom povećao se između 2010. i 2015., što potvrđuje da rad nedjeljom postaje sve češći.
Što se događa s radom nedjeljom u Europi?

Izvori

Ongoing work

Highlights (9)

Svi (789)

Publications (209)

Articles (549)

News (18)

Events (13)