Minimalna plaća

27 lipnja 2022

Image of young female worker in a café

Pojam „minimalna plaća” odnosi se na različita regulatorna ograničenja u pogledu najnižeg iznosa koji poslodavci mogu isplatiti radnicima. Zajamčene minimalne plaće uređene su zakonima i pravilnicRead more

Pojam „minimalna plaća” odnosi se na različita regulatorna ograničenja u pogledu najnižeg iznosa koji poslodavci mogu isplatiti radnicima. Zajamčene minimalne plaće uređene su zakonima i pravilnicima. Zajednički dogovorene minimalne plaće utvrđene su kolektivnim ugovorima između sindikata i poslodavaca.

Read less

Nedavna ažuriranja

Minimum wages pilot project

Following a request from the European Parliament and decision from the European Commission, Eurofound is carrying out a...

How to ensure adequate minimum wages in an age of inflation

Minimum wages have risen significantly in 2022, as the EU Member States leave behind the cautious mood of the pandemic...

Kontekst EU-a

Top

Minimum wages infographic
Infografika

Većina država članica EU-a utvrdila je zakonsku nacionalnu minimalnu plaću, iako se razine, mehanizmi prilagodbe i područje primjene takvih nacionalnih minimalnih plaća razlikuju. U Austriji, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj minimalne plaće utvrđene su kolektivnim ugovorima, dok Cipar ima zakonske stope za različita zanimanja.

Institucije EU-a u studenom 2017. zajednički su donijele europski stup socijalnih prava, kojim su utvrdile predanost EU-a pravednim plaćama za radnike. To obuhvaća osiguravanje primjerenih plaća za radnike kako bi se njima i njihovim obiteljima omogućio pristojan životni standard, očuvanje sposobnosti niskokvalificiranih i mladih radnika da pronađu zaposlenje te istodobno osiguravanje financijske privlačnosti rada.

Nova Europska komisija, koja je stupila na dužnost u prosincu 2019., ponovno je preuzela tu obvezu te je na dnevni red stavila inicijativu za reformu minimalne plaće u EU-u. Vizijom Komisije za snažnu socijalnu Europu ostvaruju se preduvjeti za akcijski plan za provedbu socijalnog stupa . Komisija je 28. listopada 2020. nakon dva kruga savjetovanja sa socijalnim partnerima održana u veljači i lipnju iznijela Prijedlog direktive EU-a o primjerenim minimalnim plaćama. Cilj je da do 2024. svi radnici u EU-u zarađuju pravednu i primjerenu plaću, bez obzira na to gdje žive.

Rad Eurofounda u području minimalnih plaća povezan je s prioritetom Komisije za gospodarstvo u interesu građana za razdoblje 2019. – 2024.

Read less

Istraživanje

Top

Eurofound redovito izvješćuje o plaćama u EU-u, uključujući godišnju studiju o tome kako su se minimalne plaće kretale u EU-u (te u Norveškoj i Ujedinjenoj Kraljevini), u kojoj se preispituje kako nacionalne vlade i socijalni partneri sudjeluju u utvrđivanju novih iznosaRead more

Eurofound redovito izvješćuje o plaćama u EU-u, uključujući godišnju studiju o tome kako su se minimalne plaće kretale u EU-u (te u Norveškoj i Ujedinjenoj Kraljevini), u kojoj se preispituje kako nacionalne vlade i socijalni partneri sudjeluju u utvrđivanju novih iznosa. Njome se također razmatra načelo plaće dostatne za život, čiji je cilj radnicima i njihovim obiteljima zajamčiti pristojan život i sudjelovanje u društvu kao odgovor na neprimjerenost dohotka mnogih zaposlenih kućanstava koja ovise o postojećim zakonskim minimalnim plaćama.

Kretanja u području plaća

U godišnjem izvješću o minimalnim plaćama za 2021. sažeto se prikazuje kako su minimalne plaće određivane tijekom 2020., godine obilježene pandemijom bolesti COVID-19. Iznosi se pregled poteškoća s kojima su se suočili nacionalni donositelji odluka te kako su odgovorili na izazove gospodarskog i socijalnog pada uzrokovanog pandemijom pri donošenju odluka u pogledu minimalne plaće. U izvješću se prikazuje u kojoj su mjeri minimalne plaće bile obuhvaćene mjerama potpore osiguranima zbog pandemije bolesti COVID-19. Raspravlja se o napretku ostvarenom u pogledu inicijative EU-a o primjerenoj minimalnoj plaći te se prikazuju reakcije socijalnih partnera na razini EU-a i nacionalnih donositelja odluka.

Eurofound je u okviru ranije studije o plaćama u Europi u 21. stoljeću istražio posljedice hipotetskog scenarija minimalne plaće usklađene na razini EU-a i utvrđene na razini od 60 % medijana nacionalnih plaća.

Učinak bolesti COVID-19 na osobe s niskim primanjima

Pandemija bolesti COVID-19 vjerojatno će utjecati na aktualnu raspravu o minimalnoj plaći jer se mnogi radnici koji pružaju osnovne usluge tijekom pandemije, kao što su radnici u maloprodaji, u lancima opskrbe hranom ili pružatelji skrbi, nalaze na dnu ljestvice plaća. Drugi radnici s niskim plaćama, kao što su radnici u sektoru smještaja i prehrane ili u sektoru rekreacije i zabave, prvi su pogođeni nezaposlenošću. Budući da je nezaposlenost u porastu, bit će važno vidjeti kako minimalne plaće mogu doprinijeti kombinaciji politika koje vlade i socijalni partneri trenutačno primjenjuju kako bi ublažili gospodarske i socijalne učinke. Internetska anketa Eurofounda pod nazivom Život, posao i COVID-19 pokazuje da gotovo polovina kućanstava već teško spaja kraj s krajem. Minimalne plaće mogle bi imati ulogu u politici u stabilizaciji dohodaka.

Minimalna plaća u odnosu na plaću dostatnu za život

Većina država članica EU-a ima zakonsku minimalnu plaću. S time povezan, ali različit koncept jest plaća dostatna za život, koja je namijenjena osiguravanju osnovnog, ali prihvatljivog životnog standarda za osobu koja je prima (a u nekim slučajevima i za uzdržavane članove kućanstva). Visina plaće dostatne za život temelji se na detaljnom, redovito ažuriranom izračunu troškova osnovnih usluga i robe potrebnih za osnovni životni standard, a djelomično odražava neprimjerenost važećih zakonskih minimuma u tu svrhu. Kampanje za plaće dostatne za život uglavnom su dobrovoljne i temelje se na zajedničkom radu koalicija interesnih skupina, sindikata i poslodavaca. Te kampanje mogu preuzeti ulogu zagovaranja (Irska) i akreditacijsku ulogu (UK), pri čemu su organizacije službeno akreditirane kao poslodavci koji isplaćuju plaće dostatne za život. U skladu s odredbama o pravednoj plaći utvrđenima u stupu socijalnih prava, cilj istraživanja Eurofounda jest tvorcima politika pružiti praktični vodič za koncept plaća dostatnih za život.

Pilot-projekt o promjenama minimalne plaće

Eurofound će na zahtjev Europskog parlamenta i Komisije provesti pilot-projekt o promjenama minimalne plaće u EU-u u razdoblju od 2021. do 2023. Za više informacija vidjeti odjeljak „Trenutačni rad” u nastavku.

Read less

Ključni rezultati tijekom godina

Show more (12)

Ključne poruke

Top

· Žene su prekomjerno zastupljene među primateljima minimalne plaće u gotovo svim državama članicama, neovisno o tome kako se definiraju osobe s minimalnom plaćom.

Read more

· Žene su prekomjerno zastupljene među primateljima minimalne plaće u gotovo svim državama članicama, neovisno o tome kako se definiraju osobe s minimalnom plaćom.

· Svaki deseti radnik u EU-tijekom 2017. zarađivao je iznos oko minimalne plaće (± 10 %).

· Brojne su zemlje 2019. vodile rasprave o dodatnom većem povećanju minimalnih plaća nakon 2020., neke u odnosu na relativnu ciljnu vrijednost, a druge u apsolutnom smislu.

· Od početka tisućljeća zakonske su minimalne plaće postale pravednije u usporedbi s plaćama ostalih radnika (kada se zakonske minimalne plaće usporede s medijalnim plaćama svih radnika).

· Unatoč tom uzlaznom trendu, minimalne plaće u većini zemalja i dalje iznose manje od 60 %, pa čak i manje od 50 % medijalnih plaća. To posebno vrijedi za države članice u središnjem i istočnom dijelu EU-a, koje su početkom tisućljeća uvodile minimalne plaće s vrlo niskim relativnim razinama, a ciljne vrijednosti u njihovim propisima o minimalnim plaćama i dalje iznose oko 50 % ili manje.

· Ukupno gledajući, sedmero od deset radnika koji primaju minimalnu plaću navodi da, barem u određenoj mjeri, teško spaja kraj s krajem, a kad je riječ o ostalim radnicima, to navodi manje od petero od deset radnika. Međutim, te se brojke znatno razlikuju među zemljama. Tako u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj i Švedskoj manje od 10 % radnika koji primaju minimalnu plaću to uspijeva teško do vrlo teško, u usporedbi s između 50 % i 60 % takvih radnika u Bugarskoj, Hrvatskoj i Cipru te čak 80 % u Grčkoj.

· Vlade u cijeloj Europi uvode mjere za stabilizaciju dohodaka za one pogođene krizom koju je prouzročila bolest COVID-19. Minimalne plaće mogu imati ulogu u kombinaciji politika čija je svrha stabilizacija dohodaka radi sprječavanja pada u recesiju ili depresiju.

· Eurofoundova baza podataka EU PolicyWatch također pokazuje da su vlade često upućivale na zakonsku minimalnu plaću pri utvrđivanju gornjih ili donjih pragova za razinu naknada za potporu dohotku, kao što su one za rad sa skraćenim radnim vremenom.

· Pandemija bolesti COVID-19 osobito snažno utječe na sektore i zanimanja s većim udjelom radnika s minimalnom plaćom: radnici u poljoprivredi (15 % radnika s minimalnom plaćom u tom sektoru i oko 20 % za neka radna mjesta u poljoprivredi), radnici u maloprodaji (13 %) ili čistači i pomagači (25 %) neki su od radnika koji održavaju društvo tijekom razdoblja ograničavanja socijalnih kontakata i ograničenja kretanja.

· Drugi sektori i zanimanja s većim udjelom radnika s minimalnom plaćom, osobito u sektoru smještaja i ugostiteljstva (16 %), umjetnosti, zabave, rekreacije ili rada u kućanstvima (14 %) ili djelatnici koji pružaju osobne usluge (16 %), bili su među onima koji su na početku pandemije bolesti COVID-19 osjećali učinke javnozdravstvenih mjera.

Read less

Publikacije i podatci

Top

U odjeljcima u nastavku možete pristupiti brojnim publikacijama, podatcima i informacijama o trenutačnom radu u području ove teme. 

  • Publikacije (153)
  • Podatci
  • Rad u tijeku (1)

Rad u tijeku

Research continues in this topic on a variety of themes, which are outlined below with links to forthcoming titles. 

Pilot project on minimum wages

Following a request from the European Parliament and decision from the European Commission, Eurofound will carry out a pilot project on the 'Role of the minimum wage in establishing the Universal Labour Guarantee' in the EU from 2021 to 2023. The purpose of this pilot project is to provide data and research evidence that will feed into the monitoring of the European Commission’s initiative on adequate minimum wages. The main objectives will be examined in three distinct modules:

  • Module 1: Enforcement of minimum wages and compliance – providing a measurement of compliance with minimum wage regulation and discussing the methodological and policy issues related to this measurement
  • Module 2: Database on minimum wage rates applicable to low-paid jobs – building a database on minimum wages in collective agreements
  • Module 3: Minimum tariffs in collective agreements – to verify the presence of minimum tariffs for self-employed in collective agreements