Politike tržišta rada
Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava nastoji se do 2030. povećati stopu zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine na najmanje 78 %. Potrebne su uključive politike tržišta rada usmjerene na povećanje sudjelovanja na tržištu rada nedovoljno zastupljenih skupina kao što su starije osobe, niskokvalificirane osobe ili osobe s invaliditetom na tržištu rada kako bi se osigurao uključiv rast zapošljavanja. Istodobno, aktivne politike tržišta rada, čiji je cilj povećati mogućnosti zapošljavanja za tražitelje zaposlenja i poboljšati usklađenost slobodnih radnih mjesta i nezaposlenih, imaju ključnu ulogu u rješavanju problema dugotrajne nezaposlenosti i postojeće neusklađenosti vještina. Primjeri aktivnih politika rada uključuju osposobljavanje, usluge usklađivanja s radnim mjestima, subvencije za zapošljavanje, izravno otvaranje radnih mjesta za programe javnih radova ili posebne programe usmjerene na osiguravanje prijelaza iz škole na posao. Javne službe za zapošljavanje imaju ključnu ulogu u ostvarivanju učinkovitih aktivnih politika tržišta rada i pružanju potpore dohotku tijekom razdoblja nezaposlenosti.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Alati politike zapošljavanja osoba s invaliditetom za angažman poslodavaca - Pozadinski rad
Ovaj pozadinski dokument razmatra kontekst politike EU-a u vezi sudjelovanja osoba s invaliditetom na tržištu rada, razmatra glavne prepreke iza jaza zaposlenosti osoba s invaliditetom te iznosi alate politike i prakse na radnom mjestu koje podržavaju njihovo zapošljavanje, zadržavanje i razvoj karijere.Foundation Forum 2025: Key takeaways
This paper provides the top 20 takeaways from the Foundation Forum 2025 which took place at IMMA Venues Dublin on 19–20 November 2025.Radne zadaće u EU-u: posljedice za nedostatak vještina i radne snage
Ovaj rad pruža nove dokaze o vrstama zadataka koji se obavljaju na radu u Europskoj uniji (EU). U njemu se ističu promjene u nedavnom strukturnom sastavu zapošljavanja u EU-27.Eurofound prati strukturne promjene na tržištu rada putem svojeg Europskog alata za praćenje radnih mjesta (EJM) i Europskog alata za praćenje restrukturiranja (ERM), uključujući pregled pravnih instrumenata. Istraživanje istražuje dinamiku tržišta rada, prakse poduzeća, restrukturiranje i sudjelovanje socijalnih partnera u rješavanju zelene tranzicije potaknute politikama, naprednih tehnoloških promjena i globalne rekonfiguracije lanaca opskrbe. Cilj mu je pružiti dokaze za razumijevanje konkurentnosti EU-a i ojačati socioekonomsku otpornost.
Ti dokazi o strukturnim promjenama na tržištu rada pomažu u oblikovanju politika tržišta rada i inicijativa industrijske politike, nudeći znanje o mogućem unapređenju ili polarizaciji radnih mjesta, o tome kako se mijenjaju zahtjevi za zadaćama na radnim mjestima i o tome ubrzavaju li se ili usporavaju promjene u strukturi zapošljavanja.
Istraživanjem novih oblika rada, uključujući digitalno omogućene, kao što su rad putem platformi i mobilni rad koji se temelji na IKT-u, pomaže se u procjeni njihove raširenosti tijekom vremena i načina na koji prilike ili rizici koje stvaraju utječu na zapošljavanje i izglede na tržištu rada za uključene osobe. Eurofound nastavlja ažurirati svoj repozitorij ekonomije platformi informacijama o kretanju i regulaciji zapošljavanja u toj vrsti gospodarske djelatnosti.
Baza EU PolicyWatch obuhvaća mjere koje su vlade i socijalni partneri uveli u državama članicama kako bi ublažili posljedice nedavnih kriza – bolesti COVID-19, rata u Ukrajini i rastuće inflacije na poduzeća, radnike i građane. U njemu se navode i politike za potporu digitalnoj i zelenoj tranziciji, kao i poduzeća koja se trebaju restrukturirati.
Članak 4. europskog stupa socijalnih prava usmjeren je na aktivnu potporu zapošljavanju. Time se podupire pravo na pravodobnu i prilagođenu pomoć za poboljšanje izgleda za zapošljavanje ili samozapošljavanje, pravo mladih na nastavak obrazovanja, naukovanja, pripravništva ili ponude za posao u roku od četiri mjeseca od gubitka posla ili završetka obrazovanja u okviru Garancije za mlade, kao i pravo nezaposlenih osoba na personaliziranu, kontinuiranu i dosljednu potporu. Europska komisija izdala je 2021. Preporuku za učinkovitu potporu zapošljavanju.
Europska komisija: Preporuka Komisije za učinkovitu aktivnu potporu zapošljavanjuopens in new tab (EASE)
Posljednjih godina nedostatak radne snage sve je više glavni čimbenik koji utječe na tržišta rada u EU-u i izvan njega. Nakon pandemije bolesti COVID-19 raširenost nedostatka radne snage postala je ključna briga za vlade i socijalne partnere. Ključni pokretači nedostatka radne snage uključuju demografske promjene, kvalitetu radnih mjesta te zelenu i digitalnu tranziciju.
Europska komisija predstavila je u ožujku 2024akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještinau kojem se utvrđuju ključne mjere koje bi EU, države članice i socijalni partneri trebali poduzeti kako bi ostvarili svoje ciljeve za 2030. u pogledu vještina i zapošljavanja.
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
10 September 2024
Company practices to tackle labour shortages
This report provides updated evidence on the persistence of labour shortages amid declining levels of labour market slack in the EU and at Member State level. This serves as a background to the main focus of the report, which is on organisational policies aimed at attracting workers to occupations in which shortages are common. Case studies were conducted across sectors and Member States to gain an insight into how organisations deal with recruitment and retention challenges in a tight labour market. The report offers lessons on steps employers can take to fill vacancies, whether acting alone or in partnership with other organisations. It builds on previous Eurofound research that developed a taxonomy of actions employers adopt aimed at addressing labour shortages.
21 May 2024
Becoming adults: Young people in a post-pandemic world
During the pandemic, many young people had to change their plans for the future. While at the end of 2023 young people’s labour market situation was more favourable than it had been in recent years, many obstacles remained on their route to independence, such as the rising cost of living and inability to move out of the parental home. This report explores young people’s wishes and plans for the future – and the well-being outcomes related to these plans – in the context of the current labour market and housing situation and progress on the implementation of the EU’s reinforced Youth Guarantee.
27 March 2023
Measures to tackle labour shortages: Lessons for future policy
As economies begin to recover from the COVID-19 pandemic, labour shortages are becoming increasingly evident despite the impact of the war in Ukraine on energy and commodity prices. These include shortages exacerbated by the crisis in some sectors and professions where they had been endemic for some time. This report looks at measures implemented at national level to tackle labour shortages in the health, care, and information and communication technology sectors, as well as those arising from the twin green and digital transition. It assesses what measures are effective and explores the contextual factors supporting or hindering effective policy implementation and outcomes.
20 July 2021
Tackling labour shortages in EU Member States
While unemployment is still a huge challenge in Europe, some countries, sectors and occupations are experiencing labour shortages. This report explores various approaches to identifying labour shortages and maps national policy debates around the issue. It documents public and social partner interventions to tackle labour shortages, such as measures fostering geographical or occupational mobility, addressing skills shortages and underinvestment in skills, improving working and employment conditions, and providing better matching procedures.
18 April 2021
Disability and labour market integration: Policy trends and support in EU Member States
This report examines policy developments in EU Member States aimed at supporting the inclusion of people with disabilities in the open labour market, with a particular focus on the three stages of entering into employment, staying in the job and returning to work after an absence. It explores the mechanisms and effectiveness of more than 150 different policy measures designed to address the dimensions in place in the EU before the COVID-19 pandemic: job creation, labour supply, labour demand and contextual factors. In addition, it provides an updated analysis of early policy measures created in the wake of the pandemic that aimed to support the labour market situation of people with disabilities. A country case study on Ireland complements the study by outlining the complexity of disability and support systems from a broader perspective. The report builds on the lessons learned and provides policy pointers to improve the integration of people with disabilities into the open labour market.
24 June 2020
COVID-19: Policy responses across Europe
The effect of the COVID-19 pandemic on the lives of individuals and societies, including on the economy and labour markets, is unprecedented. The impact of the global health emergency has placed a growing number of businesses under threat, putting the jobs of more and more workers at risk and impacting the livelihoods of many citizens. Policymakers moved swiftly in an effort to mitigate the social and economic effects on businesses, workers and citizens. Eurofound’s COVID-19 EU PolicyWatch database provides information on initiatives introduced to cushion these effects. Drawing on the content of this database of around 500 policy initiatives (April 2020), this report aims to present an overview of both large-scale government measures and collective agreements that impact on large groups of workers, setting this in the context of the evolving labour market situation.
Data: COVID-19 EU PolicyWatch
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Dragoș Adăscăliței
Research officerDragoș Adăscăliței je istraživač u odjelu za zapošljavanje pri Eurofoundu. Njegova trenutna istraživanja usmjerena su na teme vezane uz budućnost rada, uključujući utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta, posljedice automatizacije za zapošljavanje i regulatorna pitanja vezana uz rad na platformama. Također je redoviti suradnik na komparativnim projektima koji prate strukturne promjene na europskim tržištima rada. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je predavač radnih odnosa na Sveučilištu u Sheffieldu, na Školi menadžmenta. Magistrirao je političke znanosti na Srednjoeuropskom sveučilištu i doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Mannheimu.
Tina Weber
Senior research managerTina Weber is a senior research manager in Eurofound’s Working Life unit. Her work has focused on labour shortages, the impact of hybrid work and an ‘always on’ culture and the right to disconnect, working conditions and social protection measures for self-employed workers and the impact of the twin transitions on employment, working conditions and industrial relations. She is responsible for studies assessing the representativeness of European social partner organisations. She has also carried out research on European Works Councils and the evolution of industrial relations and social dialogue in the European Union. Prior to joining Eurofound in 2019, she worked for a private research institute primarily carrying out impact assessments and evaluations of EU labour law and labour market policies. Tina holds a PhD in Political Sciences from the University of Edinburgh which focussed on the role of national trade unions and employers’ organisations in the European social dialogue.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
