Pilot-projekt o minimalnim plaćama (2021. – 2023.)
Na zahtjev Europskog parlamenta i odluku Europske komisije Eurofound provodi pilot-projekt "Uloga minimalne plaće u uspostavi univerzalnog jamstva za rad" u EU-u od 2021. do 2023.
Svrha je ovog pilot-projekta pružiti podatke i istraživačke dokaze koji će se uzeti u obzir u praćenju inicijative Komisije o primjerenim minimalnim(opens in new tab)This link opens in a new tabplaćama. Glavni ciljevi ispitat će se u tri različita modula:
Modul 1: Provedba minimalnih plaća i usklađenost – mjerenje usklađenosti s propisima o minimalnoj plaći i rasprava o metodološkim i političkim pitanjima vezanim uz to mjerenje
Modul 2.: Baza podataka o stopama minimalne plaće koje se primjenjuju na slabo plaćene poslove – izrada baze podataka o minimalnim plaćama u kolektivnim ugovorima
Modul 3: Minimalne tarife u kolektivnim ugovorima – provjera prisutnosti minimalnih tarifa za samozaposlene u kolektivnim ugovorima
Osnovane su dvije stručne skupine za potporu radu na tom pilot-projektu tijekom njegova punog trajanja. Te skupine okupljaju stručno znanje na razini EU-a u području praćenja usklađenosti s minimalnim plaćama (Modul 1) ili kolektivnim pregovaranjem/kolektivnim ugovorima (Modul 2 i Modul 3). Skupine se sastoje od stručnjaka iz sindikata, organizacija poslodavaca i vlada koje imenuje Upravni odbor Eurofounda, stručnjaka koji upravljaju nacionalnim registrima kolektivnih ugovora, akademskih stručnjaka i stručnjaka iz Međunarodne organizacije rada (ILO), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) i Europske komisije.
Modul 1 bavi se praćenjem provedbe i poštovanja minimalnih plaća. Provedba je općenito važno pitanje, a posebno kada se razmatraju radni i socijalni propisi. Usklađenost s propisima o minimalnoj plaći važna je kako bi se zajamčila prava i zaštita radnika, kao i jednaki uvjeti za poslovanje i pošteno tržišno natjecanje.
Modul 1 pilot-projekta sastoji se od tri međusobno povezana radna paketa koji će se provesti u razdoblju od 2021. do 2023.
Radni paket 1 – Pristupi procjeni razmjera neusklađenosti: Prvi radni paket započeo je sredinom 2021. i istražuje se ono što je (već) poznato o stupnju neusklađenosti sa zakonskim i kolektivno ugovorenim minimalnim plaćama u državama članicama EU-a. U njemu se utvrđuju nacionalni izvori i metode korištene za procjenu opsega neusklađenosti s propisima o minimalnoj plaći te se raspravlja o izazovima povezanima s dobivanjem pouzdanih procjena. Osim nacionalnih pristupa, pruža metodološku raspravu o problemima za kvantificiranje neusklađenosti i istraživanje izvedivosti korištenja (usklađenih) izvora podataka na razini EU-a – za procjenu razmjera neusklađenosti s propisima o minimalnoj plaći. Ovisno o izvedivosti i upozorenjima, izrađuju se procjene razmjera neusklađenosti.
Radni paket 2 – Mapiranje provedbenih institucija, politika i praksi: Drugi radni paket započeo je krajem 2021. i istražuje skupove alata, institucija i propisa kojima se države članice trenutačno koriste za praćenje, provedbu i promicanje usklađenosti s propisima o minimalnoj plaći. Istražuju se glavne kontrolne institucije, njihovi kapaciteti i resursi, uloga socijalnih partnera u praćenju usklađenosti, koordinacija među različitim akterima te vrste primijenjenih strategija i mjera, uključujući sankcije. Te politike i prakse moraju se promatrati u kontekstu zakonodavstva ili drugih oblika regulacije minimalnih plaća i provedbenih institucija. Ovaj radni paket temelji se na Mreži dopisnika Eurofounda (NEC) i njihovim razgovorima s relevantnim nacionalnim akterima.
Radni paket 3 – Analiza politika za odabrane sektore: Trećim radnim paketom, pokrenutim sredinom 2022., zaključit će kvalitativno istraživanje. Temeljit će se na nalazima prvog i drugog radnog paketa te će se nastojati detaljno istražiti uzroke i čimbenike prepreka neusklađenosti, koje mjere politike dobro funkcioniraju u kojem kontekstu, razloge zašto ili zašto ne te mogu li se neke mjere politike prenijeti u druge zemlje i pod kojim okolnostima. Također bi nastojao općenitije učiti iz mjera politike o neusklađenosti u drugim područjima. Konkretnije, analiza politike usredotočit će se samo na odabrane sektore, u nekim odabranim zemljama.
Završno integrirano izvješće koje obuhvaća sva tri područja objavljeno je u studenome 2023.
27 November 2023
In the EU, non-compliance with statutory or negotiated minimum wages averages 6.93% or 1.3%, depending on the statistics used. The lowest national estimate is 0.01% in Belgium and the highest is 11.59% in Hungary. It mostly affects young workers, those on fixed-term or part-time contracts and those working for small companies. It is more common in services than in manufacturing, and is characterised by shorter working time. Member States monitor, enforce and promote compliance in similar ways, although with some differences. This report identifies hindering and enabling factors. Some countries focus on specific economic sectors, such as construction, domestic work, platform work, agriculture and meat processing. National authorities often enforce minimum wages indirectly by helping employers comply, raising workers’ awareness, and helping stakeholders increase cooperation and develop faster procedures. Combining these soft initiatives with tougher measures increases the effectiveness of inspectorates’ actions in enforcing compliance with minimum wages.
U drugom modulu osmišljava se i pilotira stvaranje baze podataka o kolektivno ugovorenoj minimalnoj plaći koja se odnosi na slabo i srednje plaćene poslove i sektore.
Rad na ovom modulu započeo je 2021. godine razvojem konceptualne bilješke. U bilješci se navodi kako se može odabrati skup slabo do srednje plaćenih poslova ili sektora i kako se može izvući reprezentativan uzorak kolektivnih ugovora koji se odnose na ta radna mjesta ili sektore. Na temelju dostupnosti i dostupnosti nacionalnih registara kolektivnih ugovora predlaže se pristupi uzorkovanja za pojedine zemlje. Također opisuje koji će parametri biti uključeni u prikupljanje podataka.
Usporedno s konceptualnim radom, tijekom 2021. projektni tim povezao se s nacionalnim registrima i pružateljima podataka kolektivnih ugovora kako bi utvrdio opseg i dostupnost njihovih baza podataka te zatražio njihovu suradnju.
Eurofound je 2022. počeo razvijati infrastrukturu internetske baze podataka koja omogućuje kodiranje plaća sadržanih u kolektivnim ugovorima za razdoblje od 2015. do 2022., kao i svih drugih relevantnih informacija.
Metodologija kodiranja i skup pokazatelja kretanja kolektivno ugovorenih stopa minimalne plaće opisani su u završnom konsolidiranom izvješću.
Specifičnosti zemlje i drugi metapodaci dokumentirani su u 27 radnih dokumenata za pojedine zemlje koji će biti objavljeni u ožujku 2024.
Konsolidirano završno izvješće objavljeno je u siječnju 2024., a baza podataka u veljači 2024
26 January 2024
In this pilot project, Eurofound successfully established the feasibility of, and piloted, an EU-wide database of minimum pay rates contained in collective agreements related to low-paid workers. A conceptual and measurement framework was devised, a total of 692 collective agreements – related to 24 low-paid sectors of interest – were selected to be ‘fully coded’ and representative data on negotiated minimum pay were compiled for 24 EU Member States. Based on more than 3,202 renewal texts, time series of collectively agreed minimum rates were created from 2015 to 2022 for 19 countries. This is the first time that an EU-wide data collection has provided comparative time series on negotiated pay. Key findings are is that in some countries outdated agreements contain rates below the applicable statutory minima, and that the potential of collective agreements to regulate pay generally or for employees earning higher wages than the minimum pay is not always fully capitalised on.
See also the national country reports (Eurofound papers), providing meta-data for the data collection, at the end of this web page.
Treći modul započeo je 2021., a nastojao je mapirati nacionalne/sektorske pristupe reguliranju minimalnih plaća ili drugih oblika plaća (plaće, tarife, naknade, cijene) samozaposlenih osoba kako bi se razumjelo kako se oni mogu popraviti za određena radna mjesta ili zanimanja u sektorima s visokom razinom slobodnih djelatnika/ranjivih i prikrivenih samozaposlenih osoba.
Glavna istraživačka pitanja ovog modula su sljedeća:
Je li pravno moguće da se samozaposlene osobe učlane u sindikate ili da ih zastupaju drugi oblici zastupanja zaposlenika na nacionalnoj razini?
Postoje li konkretni primjeri sindikata ili drugih oblika zastupanja zaposlenika za samozaposlene osobe na nacionalnoj razini?
Postoje li kolektivni pregovori i sporazumi za samozaposlene osobe na nacionalnoj razini?
Postoje li zakoni i/ili pravila i propisi o minimalnim plaćama i drugim oblicima plaća (na primjer, stope plaća, tarife, naknade, cijene) za samozaposlene osobe?
Postoje li kolektivni pregovori i/ili sporazumi o minimalnim plaćama i drugim oblicima plaće za samozaposlene osobe (na primjer, plaće, tarife, naknade, cijene)?
Izvješće za ovaj modul objavljeno je u studenom 2022.
30 November 2022
This report is carried out in the context of the three-year pilot project (2021–2023), ‘Role of the minimum wage in establishing the Universal Labour Guarantee’, mandated to Eurofound by the European Commission. Its focus is module 3 of the project, investigating minimum wages and other forms of pay for the self-employed. Out of concern for the challenging conditions faced by certain groups of self-employed workers, some Member States have established or are in discussions about proposing some statutory forms of minimum pay for selected categories of the self-employed. The main objective of the report is to understand how minimum wages, wage rates, tariffs, fees and other forms of pay could be fixed for specific jobs or professions in sectors having a high level of ‘vulnerable’ workers, as well as ‘concealed’ self-employed. While the majority of Member States allow trade union representation, the right to collective bargaining for the self-employed is much more limited. Only a small number of Member States provide examples of collectively agreed minimum wages or other forms of pay for the self-employed.
All content
This list provides access to all Eurofound outputs published on this subject.
Eurofound expert
Christine Aumayr-Pintar
Senior research managerChristine Aumayr-Pintar viša je voditeljica istraživanja u odjelu za radni život u Eurofoundu. Koordinira Eurofoundova istraživanja o socijalnom dijalogu i industrijskim odnosima te nadzire Mrežu Eurofoundovih dopisnika (NEC). Njezina primarna istraživačka stručnost, kojoj se pristupa s komparativnog stajališta na razini EU-a, usredotočena je na minimalne plaće, kolektivno dogovorene plaće i transparentnost plaća između spolova. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2009. godine, bila je istraživačica tržišta rada i regionalne ekonomije u Joanneum Researchu u Austriji. Magistrirala je ekonomiju i doktorirala društvene znanosti/ekonomiju studirajući ekonomiju u Grazu, Beču i Jönköpingu.
Topics of expertise
