Pilot projekt o minimalnim plaćama (2021. do 2023.)
Na zahtjev Europskog parlamenta i odluku Europske komisije, Eurofound provodi pilot-projekt o 'Ulozi minimalne plaće u uspostavi Univerzalnog jamstva rada' u EU-u od 2021. do 2023.
Na zahtjev Europskog parlamenta i odluku Europske komisije, Eurofound je proveo pilot projekt o 'Ulozi minimalne plaće u uspostavi Univerzalnog jamstva rada' u EU od 2021. do 2023.
Svrha ovog pilot-projekta bila je pružiti podatke i istraživačke dokaze za praćenje inicijative Komisije o adekvatnim minimalnim plaćamaopens in new tab. Glavni ciljevi razmatrani su u tri različita modula:
Modul 1: Provedba minimalnih plaća i usklađenost – pružanje mjerenja usklađenosti s propisima o minimalnoj plaći i rasprava o metodološkim i političkim pitanjima vezanim uz ovo mjerenje
Modul 2: Baza podataka o minimalnim plaćama primjenjivim na nisko plaćene poslove – izgradnja baze podataka o minimalnim plaćama u kolektivnim ugovorima
Modul 3: Minimalne tarife u kolektivnim ugovorima – za provjeru prisutnosti minimalnih tarifa za samozaposlene u kolektivnim ugovorima
Osnovane su dvije stručne skupine koje su podržavale rad na ovom pilot-projektu tijekom cijelog trajanja. Te su skupine okupile stručnjake na razini EU-a u području praćenja usklađenosti s minimalnim plaćama (Modul 1) ili kolektivnih ugovora/kolektivnih ugovora (Modul 2 i Modul 3). Grupe su se sastojale od stručnjaka iz sindikata, organizacija poslodavaca i vlada koje je imenovao Upravni odbor Eurofounda, praktičara koji upravljaju nacionalnim registrima kolektivnih ugovora, akademskih stručnjaka i stručnjaka iz Međunarodne organizacije rada (ILO), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) i Europske komisije.
Modul 1 bavio se nadzorom provedbe i poštivanja minimalnih plaća. Provedba je značajno pitanje u cjelini, osobito kada se razmatraju radni i socijalni propisi. Poštivanje propisa o minimalnoj plaći važno je za jamčenje prava i zaštite radnika, kao i za ravnopravne uvjete za poslovanje i poštenu konkurenciju.
Modul 1 pilot-projekta sastojao se od tri međusobno povezana radna paketa, koji će se provoditi između 2021. i 2023. godine.
Radni paket 1 - Pristupi procjeni razmjera neusklađenosti: Prvi radni paket započeo je sredinom 2021. i istraživao je što je (već) poznato o stupnju neusklađenosti sa zakonski i kolektivno dogovorenim minimalnim plaćama u državama članicama EU-a. Identificiran je nacionalni izvor i metode korišten za procjenu opsega neusklađenosti s propisima o minimalnoj plaći te raspravljao o izazovima u dobivanju pouzdanih procjena. Osim nacionalnih pristupa, pružio je metodološku raspravu o problemima za kvantificiranje neusklađenosti i ispitivanje izvedivosti korištenja EU (harmoniziranih) izvora podataka – za procjenu opsega nepoštivanja propisa o minimalnoj plaći. Uz uvjete izvedivosti i ograničenja, izrađene su procjene opsega neusklađenosti.
Radni paket 2 - Mapiranje institucija za provođenje, politika i praksi: Drugi radni paket započeo je krajem 2021. i istraživao je skupove alata, institucija i propisa koje države članice koriste za praćenje, provedbu i promicanje usklađenosti s propisima o minimalnoj plaći. Istraživao je glavne kontrolne institucije, njihove kapacitete i resurse, ulogu socijalnih partnera u praćenju usklađenosti, koordinaciju među različitim akterima, kao i vrste strategija i mjera koje se primjenjuju, uključujući sankcije. Ove politike i prakse moraju se promatrati u kontekstu zakonodavstva ili drugih oblika regulacije minimalnih plaća i institucija za provedbu zakona. Ovaj radni paket oslanjao se na Mrežu dopisnika Eurofounda (NEC) i njihove intervjue s relevantnim nacionalnim akterima.
Radni paket 3 - Analiza politika za odabrane sektore: Treći radni paket, pokrenut sredinom 2022., zaključio je kvalitativno istraživanje. Nadovezao se na nalaze prvog i drugog radnog paketa i nastojao detaljno istražiti uzroke i prepreke neusklađenosti, koje se mjere politike pokazale uspješnima u kojem kontekstu, razloge zašto ili ne, te mogu li se neke mjere politike prenijeti na druge zemlje i pod kojim okolnostima. Također je nastojao učiti općenitije iz mjera politike o neusklađenosti u drugim područjima. Konkretnije, analiza politika usredotočila se samo na odabrane sektore, u nekim odabranim zemljama.
Završno integrirano izvješće koje obuhvaća sva tri područja objavljeno je u studenom 2023.
Minimum wages: Non-compliance and enforcement across EU Member States – Comparative report
In the EU, non-compliance with statutory or negotiated minimum wages averages 6.93% or 1.3%, depending on the statistics used. The lowest national estimate is 0.01% in Belgium and the highest is 11.59% in Hungary. It mostly affects young workers, those on fixed-term or part-time contracts and those working for small companies. It is more common in services than in manufacturing, and is characterised by shorter working time. Member States monitor, enforce and promote compliance in similar ways, although with some differences. This report identifies hindering and enabling factors. Some countries focus on specific economic sectors, such as construction, domestic work, platform work, agriculture and meat processing. National authorities often enforce minimum wages indirectly by helping employers comply, raising workers’ awareness, and helping stakeholders increase cooperation and develop faster procedures. Combining these soft initiatives with tougher measures increases the effectiveness of inspectorates’ actions in enforcing compliance with minimum wages.
U drugom modulu osmišljena je i pilotirana izrada baze podataka o kolektivno dogovorenim minimalnim plaćama vezanim uz nisko i srednje plaćene poslove i sektore.
Rad na ovom modulu započeo je 2021. godine razvojem konceptualne bilješke. Bilješka je opisivala kako se može odabrati skup nisko do srednje plaćenih poslova ili sektora te kako se može izvući reprezentativni uzorak kolektivnih ugovora vezanih uz ta radna mjesta ili sektore. Na temelju dostupnosti i pristupačnosti nacionalnih registara kolektivnih ugovora, predloženi su pristupi uzorkovanju specifičnim za pojedine zemlje. Također su opisani koji će parametri biti uključeni u prikupljanje podataka.
Paralelno s konceptualnim radom, tijekom 2021. godine projektni tim je surađivao s nacionalnim registrima i pružateljima podataka kolektivnih ugovora kako bi utvrdio opseg i dostupnost njihovih baza podataka te zatražio njihovu suradnju.
Godine 2022. Eurofound je započeo razvoj infrastrukture online baza podataka, koja je omogućila kodiranje plaća sadržanih u kolektivnim ugovorima između 2015. i 2022., kao i svih ostalih relevantnih informacija.
Metodologija kodiranja i skup pokazatelja o razvoju kolektivno dogovorenih minimalnih plaća opisani su u konačnom konsolidiranom izvješću.
Specifičnosti zemalja i drugi metapodaci dokumentirani su u 27 radnih dokumenata o zemljama koji su objavljeni u ožujku 2024.
Objedinjeno završno izvješće objavljeno je u siječnju 2024., a baza podataka uslijedila je u veljači 2024.
Baza podataka ažurirana je 2025. godine prema novom sporazumu o razini usluga s Europskom komisijom.
Minimum wages for low-paid workers in collective agreements
In this pilot project, Eurofound successfully established the feasibility of, and piloted, an EU-wide database of minimum pay rates contained in collective agreements related to low-paid workers. A conceptual and measurement framework was devised, a total of 692 collective agreements – related to 24 low-paid sectors of interest – were selected to be ‘fully coded’ and representative data on negotiated minimum pay were compiled for 24 EU Member States. Based on more than 3,202 renewal texts, time series of collectively agreed minimum rates were created from 2015 to 2022 for 19 countries. This is the first time that an EU-wide data collection has provided comparative time series on negotiated pay. Key findings are is that in some countries outdated agreements contain rates below the applicable statutory minima, and that the potential of collective agreements to regulate pay generally or for employees earning higher wages than the minimum pay is not always fully capitalised on.
See also the national country reports (Eurofound papers), providing meta-data for the data collection, at the end of this web page.
Database on minimum wages for low-paid workers in collective agreements
The database was developed and is maintained by Eurofound. It covers collective agreement texts from 2015 to 2025 related to a selection of low-paid sectors from all 27 EU Member States, except for Poland where data is only available until 2022. In summer 2025 the database contains coded minimum wage rates from 678 series of collective agreement texts (and where available, also the highest rates in these agreements were coded).Treći modul započeo je 2021. godine, nastojeći mapirati nacionalne/sektorske pristupe regulaciji minimalnih plaća ili drugih oblika plaća (stope plaća, carine, naknade, cijene) samozaposlenih, kako bi se razumjelo kako se one mogu fiksirati za određene poslove ili profesije unutar sektora s visokim udjelom freelancera/ranjivih i skrivenih samozaposlenih.
Glavna istraživačka pitanja ovog modula bila su sljedeća:
Je li zakonski moguće da samozaposleni pristupe sindikatima ili da ih zastupaju drugi oblici zastupanja zaposlenika na nacionalnoj razini?
Postoje li konkretni primjeri sindikata ili drugih oblika zastupanja zaposlenika za samozaposlene na nacionalnoj razini?
Postoje li kolektivni pregovori i ugovori za samozaposlene na nacionalnoj razini?
Postoje li zakoni i/ili pravila i propisi o minimalnim plaćama i drugim oblicima plaće (na primjer, stope plaća, carine, naknade, cijene) za samozaposlene?
Postoje li kolektivni pregovori i/ili sporazumi o minimalnim plaćama i drugim oblicima plaće za samozaposlene (na primjer, stope plaća, carine, naknade, cijene)?
Izvještaj za ovaj modul objavljen je u studenom 2022.
Regulating minimum wage and other forms of pay for the self-employed
This report is carried out in the context of the three-year pilot project (2021–2023), ‘Role of the minimum wage in establishing the Universal Labour Guarantee’, mandated to Eurofound by the European Commission. Its focus is module 3 of the project, investigating minimum wages and other forms of pay for the self-employed. Out of concern for the challenging conditions faced by certain groups of self-employed workers, some Member States have established or are in discussions about proposing some statutory forms of minimum pay for selected categories of the self-employed. The main objective of the report is to understand how minimum wages, wage rates, tariffs, fees and other forms of pay could be fixed for specific jobs or professions in sectors having a high level of ‘vulnerable’ workers, as well as ‘concealed’ self-employed. While the majority of Member States allow trade union representation, the right to collective bargaining for the self-employed is much more limited. Only a small number of Member States provide examples of collectively agreed minimum wages or other forms of pay for the self-employed.
All content
This list provides access to all Eurofound outputs published on this subject.
Eurofound expert
Christine Aumayr-Pintar
Senior research managerChristine Aumayr-Pintar viša je voditeljica istraživanja u odjelu za radni život u Eurofoundu. Koordinira Eurofoundova istraživanja o socijalnom dijalogu i industrijskim odnosima te nadzire Mrežu Eurofoundovih dopisnika (NEC). Njezina primarna istraživačka stručnost, kojoj se pristupa s komparativnog stajališta na razini EU-a, usredotočena je na minimalne plaće, kolektivno dogovorene plaće i transparentnost plaća između spolova. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2009. godine, bila je istraživačica tržišta rada i regionalne ekonomije u Joanneum Researchu u Austriji. Magistrirala je ekonomiju i doktorirala društvene znanosti/ekonomiju studirajući ekonomiju u Grazu, Beču i Jönköpingu.
