Utjecaj nacionalnih minimalnih plaća na kolektivno pregovaranje i plaće slabo plaćenih radnika

U tijeku je rasprava o tome jačaju li se ili oslabljuju li nacionalne minimalne plaće i kolektivno pregovaranje o plaćama. Ovo izvješće o istraživanju pruža empirijske dokaze o tome kako promjene nacionalnih minimalnih plaća utječu na kolektivno ugovorene minimalne plaće i stvarne plaće te kako mogu utjecati na kolektivno pregovaranje u odabranim slabo plaćenim sektorima. Izvješće kombinira kvantitativnu analizu (na temelju različitih baza podataka) i kvalitativnu analizu (na temelju 39 polustrukturiranih intervjua provedenih sa stručnjacima, tvorcima politika i socijalnim partnerima u šest zemalja i dva slabo plaćena sektora).

Kontekst politike

Direktivom EU-a o minimalnoj plaći, donesenom u listopadu 2022., nastoje se osigurati primjerene zakonske minimalne plaće, promicati kolektivno pregovaranje o plaćama i poboljšati učinkovit pristup radnika zaštiti u obliku minimalne plaće. Rok za prenošenje direktive u nacionalno zakonodavstvo istekao je u studenome 2024., ali ona utječe na promjene u određivanju nacionalne zakonske minimalne plaće od njezina donošenja. Nacionalne zakonske minimalne plaće znatno su se povećale u odnosu na stvarne plaće tijekom posljednjih nekoliko godina u mnogim državama članicama. Osim toga, mjerilo za odgovarajuću pokrivenost pregovaranjem (80 %) već je oblikovalo rasprave o reformi kolektivnog pregovaranja u nekim zemljama. Ta kretanja na različite načine mogu utjecati na interakciju između nacionalnih minimalnih plaća i plaća kolektivno ugovorenih.

Ključni zaključci

Utjecaj izmjena nacionalnih minimalnih plaća na kolektivno ugovorene plaće

Ekonometrijske analize kojima se procjenjuje utjecaj promjena nacionalnih minimalnih plaća na kolektivne ugovore i dogovorene plaće pokazuju sljedeće.

• Kumulativne razlike u nacionalnim minimalnim plaćama od posljednjeg kolektivnog ugovora povećavaju vjerojatnost potpisivanja novog ugovora, dok kumulativna inflacija i stopa nezaposlenosti ne utječu na tu vjerojatnost. Vrijeme koje je proteklo od posljednjeg sporazuma također je važan čimbenik. Uključivanje Kaitzovog indeksa (omjer između minimalne plaće i prosječne plaće za svaku zemlju i godinu) u ovu specifikaciju upućuje na to da je potpisivanje novih sporazuma rjeđe u zemljama s visokom nacionalnom minimalnom plaćom u usporedbi s prosječnom plaćom ako je sve ostalo jednako.

• Glavna odrednica veličine dogovorenih prilagodbi donje granice plaća je kumulativna stopa inflacije od posljednjeg sporazuma. Ako se inflacija poveća za 1 %, dogovorene minimalne plaće povećavaju se za gotovo 0,7 % (to jest, imaju elastičnost blizu 0,7). Kumulativna varijacija nacionalnih minimalnih plaća u realnim vrijednostima također ima pozitivan i značajan učinak na veličinu dogovorenih prilagodbi donje granice plaća, uz elastičnost od 0,22. Stopa nezaposlenosti ima znatan, ali negativan učinak na veličinu prilagodbi plaća, pružajući jasne dokaze da negativni ciklički uvjeti ograničavaju rast dogovorenih plaća.

• Postoji znatna heterogenost u nekoliko dimenzija: tijekom razmatranog razdoblja, sa snažnijim učincima zabilježenim za razdoblje 2020.–2022.; između slabo plaćenih sektora; te među skupinama zemalja koje se razlikuju po različitim modelima interakcije između nacionalnih minimalnih plaća i kolektivnog pregovaranja.

Kvalitativna analiza pruža dubinske uvide iz intervjua o tome kako nacionalne minimalne plaće utječu na kolektivne ugovore u šest zemalja (Francuska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska) i u dva slabo plaćena sektora (sektor proizvodnje hrane i pića te sektor stambene i socijalne skrbi). Analiza ističe sljedeće.

• Percepcija socijalnih partnera o ulozi nacionalne minimalne plaće razlikuje se među zemljama, sektorima i podsektorima. Visoka inflacija i nedostatak radne snage učinili su poslodavce i sindikate u sektoru stambene i socijalne skrbi naklonjenijima. U sektoru proizvodnje hrane i pića nacionalna minimalna plaća smatra se "manjim zlom" potrebnim za održavanje kupovne moći u kontekstu inflacije.

• Nacionalna minimalna plaća ima ograničen utjecaj na postupke kolektivnog pregovaranja. Postoje određeni dokazi o smanjenom manevarskom prostoru u pogledu pregovora o plaćama i radnim uvjetima, ali nema čvrstih dokaza o učinku istiskivanja kolektivnog pregovaranja, unatoč zabrinutosti koju su izrazili socijalni partneri u nekim zemljama. Nema znatnog utjecaja na trajanje ili produljenje kolektivnih ugovora u analiziranim zemljama i sektorima.

• Nacionalna povećanja minimalne plaće imaju određeni utjecaj na kolektivno ugovorene plaće i njihovu strukturu.

  • Zajednički trend uočen u dvama sektorima i većini analiziranih zemalja jest sve veća važnost dodataka na plaću i dodataka koji se rješavaju u kolektivnom pregovaranju, o kojem se vrlo često pregovara na razini poduzeća, zbog povećanja nacionalnih minimalnih plaća. To je zato što se osnovne plaće obično povećavaju sporijim tempom od nacionalnih minimalnih plaća, a tvrtke pribjegavaju tim bonusima kako bi zajamčile da stvarne plaće ostanu iznad zakonskih stopa.

  • U sektoru stambene i socijalne skrbi u Njemačkoj i Španjolskoj, nakon povećanja nacionalnih minimalnih plaća, poslodavci više nisu voljni poboljšati druge radne uvjete, koji su se u prošlosti koristili za kompenzaciju niskih plaća. Sličan obrazac zabilježen je u industriji hrane i pića u Portugalu.

• Čini se da postoji učinak kompresije u dogovorenoj raspodjeli plaća zbog povećanja nacionalnih minimalnih plaća. Intenzitet tog učinka razlikuje se među zemljama i sektorima; Na temelju kvalitativne analize kolektivnih ugovora u dva odabrana slabo plaćena sektora, čini se da je taj učinak intenzivniji u proizvodnji hrane i pića. Taj učinak kompresije može se tumačiti kao kratkoročna prilagodba kolektivnog pregovaranja novoj minimalnoj plaći, dok bi srednjoročno učinci prelijevanja mogli postati važniji jer kolektivni ugovori povećavaju nacionalnu minimalnu plaću u cjelokupnu raspodjelu plaća. Međutim, opseg u kojem kompresija traje oblikovan je karakteristikama sektora. Nadalje, vjerojatnije je da će se učinci prelijevanja primijetiti u sektorima ili zemljama s intenzivnijim nedostatkom radne snage, kao što su sektor stambene i socijalne skrbi.

Utjecaj nacionalnih minimalnih plaća na stvarne plaće i raspodjelu plaća

Ekonometrijskom analizom utjecaja nacionalnih minimalnih plaća na stvarne plaće, temeljenom na statističkim podacima Europske unije o dohotku i životnim uvjetima za razdoblje 2006. – 2021., utvrđeno je sljedeće.

• Kretanja nacionalne minimalne plaće znatno utječu na stvarne plaće slabo plaćenih radnika, bez obzira na njihov sektor, zanimanje, spol i dob: povećanje nacionalne minimalne plaće od 1 % dovelo je do povećanja plaća slabo plaćenih zaposlenika za 0,31 % u razdoblju 2006.–2021.

• Učinak promjena nacionalnih minimalnih plaća u razdoblju 2015. – 2021. bio je nešto veći nego u razdoblju 2006. – 2014. Zapravo, učinak na stvarne plaće slabo plaćenih radnika od 2015. mogao je biti intenzivniji od učinka na plaće o kojima se kolektivno pregovaralo za radnike u sektorima s niskim plaćama.

• Samo velika nominalna povećanja nacionalnih minimalnih plaća proizvode značajna povećanja plaća slabo plaćenih zaposlenika. Povećanja od najmanje 15 % u nominalnom smislu jedina su s mjerljivim i statistički značajnim učinkom.

• Nacionalne stope minimalne plaće u državama članicama koje su pristupile EU-u 2004. ili kasnije imale su veći utjecaj na promjene plaća slabo plaćenih radnika nego povećanja u državama članicama prije 2004. do 2015. Međutim, veličina učinaka konvergirala je između skupina posljednjih godina.

• Povećanje nacionalnih minimalnih plaća tijekom razdoblja istraživanja ne samo da je dovelo do poboljšanja plaća slabo plaćenih zaposlenika, već je pogodovalo i radnicima s višim razinama plaća.

• Gledajući putanje pojedinačnih radnika, analiza otkriva značajna povećanja plaća za najniže decile raspodjele plaća, posebno kada su nacionalna povećanja minimalne plaće veća.

• Provedena je uzročno-posljedična ekonometrijska analiza kako bi se izmjerile promjene u nacionalnim minimalnim plaćama i procijenilo što se dogodilo s plaćama radnika koji su prije promjena zarađivali ispod nove stope, u usporedbi s učinkom na plaće radnika s niskim plaćama koji su zarađivali nešto iznad stope. Rezultati upućuju na znatan i pozitivan učinak znatnog povećanja minimalne plaće između 10 % i 15 %.

Smjernice za pravila

• Promjene u nacionalnim minimalnim plaćama imaju važniju ulogu u poticanju potpisivanja novog sporazuma o plaćama od promjena makroekonomskih čimbenika, kao što su inflacija i nezaposlenost. Međutim, razmjer povećanja dogovorenih plaća uglavnom se objašnjava inflacijom, nakon čega slijede povećanje nacionalnih minimalnih plaća, a zatim smanjenje stope nezaposlenosti.

• Razmatranje vjerojatnih učinaka na dogovorene plaće pri određivanju nacionalnih minimalnih plaća može oblikovateljima politika pružiti korisne uvide u moguće (neizravne) učinke povećanja nacionalnih minimalnih plaća i time poboljšati cijeli proces određivanja nacionalnih minimalnih plaća.

• Čini se da povećanje nacionalne minimalne plaće nema snažan štetan učinak na autonomiju socijalnih partnera u pregovaranju o kolektivnim ugovorima, iako je zabilježena smanjena manžerija za pregovore o nekim pitanjima. Čini se da učinci istiskivanja nisu značajni, ali su, kao što se i očekivalo, jači u zemljama sa slabim institucijama za kolektivno pregovaranje i pokrivenošću. Tim je zemljama potrebno uložiti veće napore u potporu socijalnim partnerima i kolektivnom pregovaranju kako bi primjerene minimalne plaće bile u skladu s kolektivnim pregovaranjem koje dobro funkcionira. Napori bi mogli uključivati jamčenje odgovarajućeg pravnog okvira za kolektivno pregovaranje i jačanje kapaciteta socijalnih partnera.

• Unatoč nekim dokazima o kompresiji plaća u kolektivno ugovorenim plaćama, općenito postoji odsutnost kompresije plaća. To je zbog povećanja minimalne plaće na nacionalnoj razini koja rezultiraju rastom plaća ne samo među slabije plaćenim zaposlenicima, već i među onima koji su bolje plaćeni. To može ograničiti učinkovitost povećanja minimalne plaće kao instrumenta za smanjenje nejednakosti plaća tijekom vremena. Međutim, utjecaj minimalnih plaća na smanjenje dogovorenih plaća razlikuje se među sektorima i na njega utječu druge varijable, kao što su nedostatak radne snage i razine minimalne plaće.

• Povećanje nacionalnih minimalnih plaća dovelo je do sličnih poboljšanja stvarnih plaća slabo plaćenih radnika bez obzira na njihova obilježja. Međutim, neke skupine, kao što su radnice, i dalje imaju više koristi od takvih povećanja jer su relativno više zastupljene među radnicima s minimalnom plaćom.

• U zemljama s niskom pokrivenošću kolektivnim pregovaranjem, najvažniji čimbenik koji utječe na povećanje plaća za slabo plaćene radnike su nacionalne minimalne plaće. U tim zemljama dogovorene plaće imaju pozitivan, iako ograničen (ne statistički značajan) utjecaj na plaće slabo plaćenih radnika. Nasuprot tome, i dogovorene plaće i nacionalne minimalne plaće znatno utječu na plaće slabo plaćenih radnika u zemljama s visokom pokrivenošću kolektivnim pregovaranjem.