Rad za djecu je važan: pregled pružanja usluga i radne snage u Europi
Objavljeno: 31 July 2025
Promicanje dobrobiti djece i borba protiv siromaštva djece ključni su ciljevi nove Europske komisije. U ovom se izvješću analiziraju trendovi i razlike u dostupnosti usluga za djecu koje je potrebno riješiti kako bi se to postiglo. Nadalje, s obzirom na to da osoblje ima ključnu ulogu u određivanju kvalitete i dostupnosti tih usluga, u ovom se izvješću opisuje trenutačno stanje radnih uvjeta osoblja i mogućnosti osposobljavanja. Dobri radni uvjeti i cjenovno pristupačne visokokvalitetne usluge, kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, također imaju ključnu ulogu u poticanju sudjelovanja na tržištu rada i povećanju produktivnosti.
Napominjemo da je većina publikacija Eurofounda dostupna isključivo na engleskom jeziku i trenutačno se ne prevode automatski.
Siromaštvo djece znatno se smanjilo tijekom posljednjeg desetljeća – unatoč blagom povećanju nakon pandemije, ponovno se smanjilo s 24,7 % u 2023. na 24,1 % u 2024. Međutim, siromaštvo djece i dalje je veće od siromaštva ukupnog stanovništva, koje je 2024. iznosilo 20,9 %.
Nedostatak radne snage u sjevernim i zapadnim državama članicama dovodi do odljeva mozgova jer zdravstveni radnici iz južne i istočne Europe migriraju na sjever i zapad, čime se ugrožava pravedan pristup zdravstvenim uslugama diljem EU-a. To je imalo posebno važan utjecaj na djecu, s obzirom na to da se postotak djece koja prijavljuju vrlo dobro zdravlje znatno smanjio posljednjih godina.
Unatoč svojoj ključnoj ulozi, radnici u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju suočavaju se s niskim plaćama i nesigurnim uvjetima, što obeshrabruje zadržavanje i narušava kvalitetu usluga. Dobri radni uvjeti, pravedna plaća i odgovarajuća obuka osoblja u službama za djecu ključni su za osiguravanje sveobuhvatne i visokokvalitetne skrbi.
Rast sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju pozitivan je razvoj, pri čemu je gotovo 4 od 10 djece mlađe od 3 godine (39,2 %) sudjelovalo u formalnoj skrbi o djeci 2024. Ovaj sve veći angažman ključan je za bolje razvojne rezultate.
Izvješće ističe zabrinjavajuće trendove: pad mentalnog zdravlja djece, porast nezadovoljenih zdravstvenih potreba, pad obrazovnog uspjeha i povećanje ranog napuštanja školovanja. Ti su problemi često ukorijenjeni u izazovima s kojima se suočavaju profesionalci na prvoj liniji.
U ovom se izvješću daje pregled trenutačnog stanja usluga koje su ključne za borbu protiv siromaštva djece i promicanje dobrobiti djece. Analizirane usluge su zdravstvena zaštita, obrazovanje te rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Osim ovih usluga, analizira se i stanje u pogledu prehrane i stanovanja, koje su dio europskog jamstva za djecu.
Osobe koje rade s djecom sastavni su dio osiguravanja dostupnosti visokokvalitetnih usluga, što je cilj europskog jamstva za djecu i drugih političkih inicijativa EU-a kao što je europski prostor obrazovanja. Radnici u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, obrazovanju i zdravstvenoj skrbi ključni su jamci europskog jamstva za djecu. U izvješću se stoga razmatraju njihovi radni uvjeti i načini na koje se mogu poboljšati; Također se ispituje kako se zapošljavanje i zadržavanje može poboljšati.
Kontekst politike
Važnost usluga za djecu ponovno je istaknuta u Deklaraciji iz La Hulpea o budućnosti europskog stupa socijalnih prava. U izjavi je naglašena potreba za postizanjem obnovljenih ciljeva iz Barcelone u pogledu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te se podsjeća na važnost ulaganja u univerzalno dostupnu, cjenovno pristupačnu i visokokvalitetnu skrb o djeci, među ostalim jamčenjem profesionalizacije radne snage i pravednih radnih uvjeta. Također je naveo da je ključna daljnja provedba i jačanje europskog jamstva za djecu, kao i poboljšanje njegova praćenja. Kako je navedeno u Kompasu konkurentnosti EU-a, pristup cjenovno pristupačnoj i visokokvalitetnoj skrbi za djecu ključan je za povećanje sudjelovanja na tržištu rada i produktivnosti.
U političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. navodi se da će Europska komisija ojačati europsko jamstvo za djecu. U tim se smjernicama predviđa novi akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava i prva strategija EU-a za borbu protiv siromaštva. Osim toga, ovim će se izvješćem poduprijeti i postizanje mjerila utvrđenih u europskom prostoru obrazovanja.
Ključni zaključci
Trendovi siromaštva djece s vremenom napreduju prema postizanju ciljeva postavljenih na razini EU-a. Postotak djece u EU-27 izloženoj riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) 2024. iznosio je 24,1 %. To predstavlja smanjenje u odnosu na 2015., iako se stanje pogoršavalo svake godine od 2020. do 2024. To je u suprotnosti sa stopom AROPE za ukupno stanovništvo, koja se smanjila od 2021. i iznosila je 20,9 % u 2024.
Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju s vremenom se povećalo. Više od trećine (39,2 %) djece mlađe od tri godine sudjelovalo je u formalnoj skrbi o djeci 2024.
Podaci pokazuju napredak u području stanovanja, a razlike među državama članicama EU-a smanjuju se. Ipak, jaz između djece koja imaju AROPE i one koja to nisu, još uvijek je značajan, pri čemu je gotovo 10 puta manja vjerojatnost da će potonji živjeti u kućanstvu koje se suočava s preopterećenim troškovima stanovanja.
Mentalno zdravlje djece blago se pogoršalo u razdoblju prije pandemije COVID-19, a zatim je naglo palo između 2018. i 2022., posebno među mladim tinejdžerima. Nezadovoljene potrebe za zdravstvenom skrbi također su se s vremenom povećale.
Uspješnost u obrazovanju jedno je od područja koja su najviše pogođena pandemijom, s padom rezultata i povećanim razlikama. Osim toga, stope ranog napuštanja školovanja rastu, čak i kada se kontrolira stupanj urbanizacije i ekonomsko stanje kućanstva. Žene s dužnostima brige o djeci imaju najveće stope napuštanja školovanja.
Na zdravstveni sektor negativno utječu nesigurni radni uvjeti kao što je loša ravnoteža između poslovnog i privatnog života zbog dugog i nesocijalnog radnog vremena. Loša kvaliteta posla je široko rasprostranjena, s iznadprosječnim razinama intenziteta rada u kombinaciji s povišenim razinama emocionalnih zahtjeva koji dovode do izgaranja.
Visoka razina mobilnosti radne snage zdravstvenih djelatnika omogućuje rješavanje nedostatka radne snage u nekim zemljama nauštrb odljeva mozgova i povećanog nedostatka radne snage u drugima (posebno u istočnoj i južnoj Europi).
Neusklađenost između razine potrebnih vještina i onih koje pružaju zdravstveni radnici posebno je očita u pogledu nedostatka znanja i vještina potrebnih za rješavanje problema mentalnog zdravlja.
Osoblje za skrb o djeci i radnici u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u većini zemalja primaju plaću u iznosu od minimalne plaće. Privremeni, ugovori na nepuno radno vrijeme i ugovori samo na određeno vrijeme također su prilično česti. Općenito, radni uvjeti, plaće i mogućnosti za karijeru u sektoru lošiji su od onih učitelja u osnovnim školama, pa mnogi radnici odlučuju promijeniti karijeru.
Obrazovni sektor ima stopu odljeva u obliku slova U: novokvalificirani učitelji odlaze nakon nekoliko godina, a učitelji stariji od 50 godina odlaze u prijevremenu mirovinu. Veća je i stopa fluktuacije nastavnika u školama s visokim udjelom učenika u nepovoljnom položaju te nedostatak osposobljavanja i resursa u vezi s radom s djecom s posebnim potrebama.
Napredovanje u karijeri i napredovanje u obrazovnom sektoru često se traži napuštanjem nastave i preuzimanjem uloga u vodstvu škole ili obrazovnoj administraciji. To stvara daljnje nestašice u području nastave.
Smjernice za pravila
Javni izdaci za obrazovanje su ključni. Obnovljeni napori u vezi s financiranjem obrazovanja i politikama trebali bi se nadovezati na ambiciozan program koji u središte stavlja visokokvalitetno obrazovanje i dobrobit.
Unatoč napretku zabilježenom među državama članicama, i dalje postoje velike razlike među socioekonomskim skupinama, posebno u području stanovanja. Smanjenje razlika od iznimne je važnosti kako bi se osiguralo da si sva djeca mogu priuštiti dobro obrazovanje i dobre životne uvjete.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je da bi određena kućanstva mogla biti financijski nestabilnija, što može imati kaskadni učinak na režije i zaostale obveze kuća. Energetsko siromaštvo i siromaštvo u hrani i dalje su važne teme kojima se treba pozabaviti kako bi se zajamčilo zdravlje djece.
Postoji prilika da se iskoriste financijska sredstva i potpora dostupni u okviru europskog jamstva za djecu, europskog prostora obrazovanja i akcijskog plana EU-a za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina kako bi se poboljšali radni uvjeti i mogućnosti osposobljavanja onih koji pružaju usluge djeci.
Slično tome, predstojećim preispitivanjem tih i drugih političkih inicijativa EU-a (npr. novog akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava) trebalo bi povećati financiranje, potporu i praćenje u vezi s radnim uvjetima i mogućnostima osposobljavanja u uslugama za djecu kako bi se ti ciljevi politike postigli do 2030. Praćenje se može poboljšati upotrebom podataka iz Europskog istraživanja o radnim uvjetima i Europskog praćenja radnih mjesta.
Prethodno navedene točke relevantne su i za inicijative na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Mnoge javne politike obično se usredotočuju na "usluge" općenito. To može uključivati jednokratna ulaganja u uspostavu infrastrukture, dok radna snaga zahtijeva kontinuirano financiranje i potporu. Stoga je važno to izričito priznati u političkim inicijativama i dodijeliti dovoljno sredstava.
Ovaj odjeljak pruža informacije o podacima sadržanima u ovoj publikaciji.
Izvješće sadrži sljedeće popise tablica i slika.
Popis tablica
Tablica 1: Sažetak rezultata – siromaštvo djece
Tablica 2.: Sažetak rezultata – rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Tablica 3: Sažetak rezultata – obrazovanje
Tablica 4: Sažetak rezultata – zdravstvo
Tablica 5: Sažetak rezultata – stanovanje
Tablica 6: Sažetak rezultata – prehrana
Tablica 7.: Stopa slobodnih radnih mjesta po državama članicama, 2024. (%)
Tablica 8.: Glavne oznake NACE i ISCO relevantne za sektor ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i radne snage u okviru europskog jamstva za djecu
Tablica 9.: Glavne oznake NACE i ISCO relevantne za obrazovni sektor i radnu snagu u okviru europskog jamstva za djecu
Tablica 10.: Glavne oznake NACE i ISCO relevantne za sektor školskih obroka i radnu snagu u okviru europskog jamstva za djecu
Tablica 11.: Glavne oznake ISCO-a relevantne za zdravstveni sektor i radnu snagu u okviru europskog jamstva za djecu
Popis slika
Slika 1.: Stope AROPE za djecu i ukupno stanovništvo, EU-27, 2024. (%)
Slika 2.: Stopa AROPE za djecu, prosjek EU-27, standardna devijacija te države članice s najboljim i najlošijim rezultatima, 2015.–2024. (%)
Slika 3.: Promjena stope AROP-a za djecu, EU-27 i standardna devijacija, 2010. i 2024. (%)
Slika 4.: Razlika u AROP-u za djecu, EU-27 i standardna devijacija, 2015.–2024. (%)
Slika 5.a i 5.b: Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju za (a) svu djecu mlađu od tri godine i (b) djecu koja su obuhvaćena AROPE-om, EU-27, 2024. (%)
Slika 6.: Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju za djecu mlađu od tri godine koja imaju AROPE i koja nisu AROPE, EU-27 te države članice s najboljim i najlošijim rezultatima, 2015.–2024. (%)
Slika 7.: Stope sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju za djecu u dobi od tri godine do obvezne školske dobi koja imaju AROPE i koja nisu AROPE, EU-27 te države članice s najboljim i najlošijim rezultatima, 2015.–2024. (%)
Slika 8.: Udio učenika sa slabim uspjehom u matematici, čitanju i prirodoslovlju, EU-27, 2012.–2022. (%)
Slika 9.: Udio studenata sa slabim rezultatima prema najvišem i najnižem kvartilu SES-a, 2018. i 2022. (%)
Slika 10.: Stopa ranog napuštanja školovanja prema spolu, EU-27 te države članice s najboljim i najlošijim rezultatima, 2015.–2024. (%)
Slika 11.: Stopa ranog napuštanja školovanja prema stupnju urbanizacije, EU-27 te države članice s najboljim i najlošijim rezultatima, 2015.–2024. (%)
Slika 12.: Stopa osoba koje rano napuštaju školovanje u kućanstvima bez zaposlenih, EU-27, standardna devijacija te država članica s najboljim i najlošijim rezultatima, 2015.–2023. (%)
Slika 13.: Stopa smrtnosti dojenčadi, EU-27 i standardna devijacija, 2015.–2023. (na tisuću)
Slika 14.: Udio djece koja su izjavila da se osjećaju loše, EU-27 te države članice s najboljim i najlošijim rezultatima, 2014.–2022. (%)
Slika 15.: Stopa preopterećenosti troškovima stanovanja za ukupno stanovništvo, svu djecu i djecu koja su obuhvaćena AROPE-om, EU-27, 2024. (%)
Slika 16.: Stopa preopterećenosti troškovima stanovanja za djecu s AROPE i djecu koja nisu AROPE, EU-27, standardna devijacija te države članice s najboljim i najlošijim rezultatima, 2015.–2024. (%)
Slike 17.a i 17.b: Stopa prenapučenosti kućanstava za djecu koja su bila izložena AROPE (a) 2015. i (b) 2024., EU-27 (%)
Slika 18.: Udio djece koja imaju AROPE i djece koja nemaju AROPE u kućanstvima koja ne mogu grijati dom, EU-27 te države članice s najboljim i najlošijim rezultatima, 2015.–2024. (%)
Slika 19.: Udio djece koja imaju AROPE i djece koja nemaju AROPE koja si ne mogu priuštiti voće i povrće dnevno, EU-27 i standardna devijacija, 2014. i 2021. (%)
Slika 20.: Udio djece u dobi od 11, 13 i 15 godina koja doručkuju svaki školski dan, EU-27 i standardna devijacija, 2014.–2022. (%)
Eurofound preporučuje da se ova publikacija citira na sljedeći način.
Eurofound (2025.), Rad za djecu je važan: pregled pružanja usluga i radne snage u Europi, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.
