Minimalne plaće znatno utječu na dogovorene i stvarne plaće
Objavljeno: 23 June 2025
Posljednjih godina nacionalne minimalne plaće naglo su porasle u svim zemljama EU-a, zbog čega je njihov utjecaj na kolektivno pregovaranje o plaćama i opća kretanja plaća sve važniji. Nalazi pokazuju da nacionalne minimalne plaće imaju pozitivan učinak na povećanje dogovorenih razina plaća. Međutim, potrebno je pažljivo osmisliti politike kako bi se izbjeglo istiskivanje kolektivnog pregovaranja, posebno u slabo plaćenim sektorima. Minimalne plaće također imaju ključnu ulogu u poboljšanju razine plaća među najslabije plaćenim zaposlenicima, iako se učinci prelijevanja javljaju u široj raspodjeli plaća.
Politika minimalne plaće posljednjih je desetljeća postala sve popularnija u državama članicama EU-a, pri čemu su donje granice plaća u mnogim zemljama više od prosjeka, a prosječne plaće. Taj naglasak na politici dodatno je ojačan novom Direktivom EU-a o primjerenim minimalnim plaćama. U tom kontekstu, mogući učinak viših nacionalnih minimalnih plaća postao je vrlo važan za tvorce politika. Dakle, kako promjene u nacionalnim minimalnim plaćama utječu na kolektivno pregovaranje o plaćama i stvarne plaće?
Nacionalne minimalne plaće potiču poboljšanja kolektivno ugovorenih donjih granica plaća
U kontekstu relativno viših nacionalnih minimalnih plaća, rasprava o tome mogu li nacionalne minimalne plaće oslabiti kolektivno pregovaranje o plaćama postala je još važnija. Ta se zabrinutost odražava u direktivi, koja u članku 4. uključuje zahtjev da nacionalne vlade promiču okvire za kolektivno pregovaranje o plaćama.
Empirijski nalazi Eurofounda, koji se temelje na uzorku od gotovo 700 kolektivnih ugovora u slabo plaćenim sektorima u 17 država članica EU-a u razdoblju od 2015. do 2022., pokazuju da više nacionalne minimalne plaće nisu odvratile od kolektivnog pregovaranja o plaćama. Naprotiv, pridonose povećanju kolektivno ugovorenih donjih granica plaća u tim slabo plaćenim sektorima (slika 1.).
Istraživanje je istraživalo utječe li povećanje nacionalnih minimalnih plaća na vjerojatnost da socijalni partneri potpišu nove kolektivne ugovore. Osim vremena koje je proteklo od prethodnog sporazuma, promjena razine nacionalne minimalne plaće od posljednjeg sporazuma pokazala se kao glavni čimbenik koji povećava vjerojatnost potpisivanja novog sporazuma (vidjeti gornji panel na slici 1.). Promjene u inflaciji i nezaposlenosti nisu imale značajan utjecaj na vjerojatnost potpisivanja novog sporazuma.
U studiji je također istraženo u kojoj mjeri promjene nacionalnih minimalnih plaća povećavaju kolektivno ugovorene donje granice plaća. Rezultati pokazuju značajan pozitivan učinak: ako se minimalna plaća poveća za 1%, nova dogovorena plaća raste za 0,22% (vidi donji panel na slici 1.).
U ovom slučaju, inflacija bi imala veći učinak od nacionalnih minimalnih plaća u povećanju nominalnih dogovorenih plaća (elastičnost je 0,7). Nezaposlenost se također pojavljuje kao značajan čimbenik: više stope nezaposlenosti povezane su s negativnim učinkom na dogovorene plaće, kao što se i očekivalo.
Impact of national minimum wages on (upper panel) the probability of signing a new collective agreement and (bottom panel) the magnitude of increases in negotiated wages: estimated coefficients
Procjene se temelje na dvostupanjskom modelu Tobita tipa II, koji se procjenjuje u dvije faze. Plave točke predstavljaju bodni koeficijent procjene učinka inflacije, nacionalne minimalne plaće i stope nezaposlenosti na vjerojatnost potpisivanja novog kolektivnog ugovora (gornji panel) i na kolektivno ugovorene plaće (donji panel), dok isprekidane crte predstavljaju interval pouzdanosti. Ako linija pouzdanosti ne prelazi nultu liniju, procjena se statistički značajno razlikuje od nule s razinom pouzdanosti od 95%. Procjene iz probit modela koji odgovaraju jednadžbi sporazuma s lutkama za trajanje i neusklađenost, različitim vrstama fiksnih učinaka (kolektivni ugovor, država i mjesec) i vremenskim trendom. Intervali pouzdanosti (95%) izračunati su pomoću robusnih standardnih pogrešaka.
Source: Eurofound 2025
Ovi empirijski nalazi nadopunjeni su i nijansirani kvalitativnim uvidima iz intervjua koji su ispitivali interakcije između nacionalnih minimalnih plaća i kolektivnih ugovora. Analiza se temelji na 40 intervjua provedenih u šest zemalja (Njemačka, Francuska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska) i dvama slabo plaćenim sektorima: proizvodnji hrane i pića te stambenoj i socijalnoj skrbi.
Iako se percepcija socijalnih partnera o ulozi nacionalnih minimalnih plaća razlikovala među zemljama i sektorima, pojavili su se određeni dokazi o smanjenom opsegu pregovora o plaćama i radnim uvjetima. U slučajevima kada su se nacionalne minimalne plaće približile razini kolektivno ugovorenih osnovnih minimuma, fokus pregovora prebačen je s osnovne plaće na druge komponente primitaka.
Međutim, istraživanje nije pronašlo snažne dokaze o učinku istiskivanja kolektivnog pregovaranja, odnosno zaustavljanju ponovnih pregovora o sporazumima. Niti je zabilježen utjecaj na pokrivenost sektorskog kolektivnog pregovaranja ili okruženje aktera u pregovaranju.
Iako istraživanje općenito nije ukazalo na štetne učinke nacionalnih minimalnih plaća na kolektivno pregovaranje za slabo plaćene radnike u razdoblju od 2015. do 2022., bit će važno nastaviti promatrati situaciju u slabo plaćenim sektorima.
Nacionalne minimalne plaće imaju prošireni posredni učinak na stvarne plaće
U mnogim državama članicama EU-a nacionalne minimalne plaće rastu brže od prosjeka i srednje plaće. Budući da minimalne plaće postaju relativno veće, ključno je pitanje politike utječe li politika minimalne plaće izravno na veći udio zaposlenika i doprinosi li ukupnim kretanjima plaća.
Empirijski rezultati Eurofounda pokazuju da nacionalne minimalne plaće imaju znatan utjecaj na plaće slabo plaćenih radnika, koji su ovdje predstavljeni kao plaće u prvom kvartilu raspodjele plaća, koji uključuje 25 % zaposlenika s najnižom plaćom. U prosjeku, povećanje nacionalne minimalne plaće od 1% dovelo je do povećanja plaća slabo plaćenih zaposlenika od 0,31% u razdoblju 2006.–2021. Taj je učinak još veći u posljednjem podrazdoblju 2015.–2021., kada je povećanje nacionalne minimalne plaće od 1% rezultiralo povećanjem plaća za slabo plaćene zaposlenike za 0,43%.
Jedno od mogućih objašnjenja za snažniji učinak posljednjih godina jest da bi relativno više minimalne plaće, u odnosu na prosječne plaće, izravno utjecale na veći udio zaposlenika i stoga imale veći potencijal za povećanje razine plaća među najslabije plaćenima.
Važno je napomenuti da učinak politike minimalne plaće na znatno povećanje plaća na dnu raspodjele plaća uglavnom proizlazi iz razdoblja znatnog povećanja minimalnih plaća, kao što je prikazano na slici 2. Povećanje do 15% općenito povećava plaće među najslabije plaćenim zaposlenicima, iako promjene manje od 5% imaju malo mjerljivog učinka. Veća povećanja – ona iznad 15% – imaju daleko statistički najznačajniji i najznačajniji utjecaj. Ove transformativne intervencije glavni su razlog pozitivne povezanosti između nacionalnih minimalnih plaća i rasta plaća za slabo plaćene zaposlenike.
Ovi nalazi upućuju na moguće učinke prelijevanja povećanja nacionalnih minimalnih plaća duž šire raspodjele plaća. Empirijska analiza otkriva pozitivnu povezanost između povećanja nacionalne minimalne plaće i kretanja u srednjem i gornjem kvintilu plaća (uključujući 25% zaposlenika s najvišim plaćama). Veličina ovog učinka usporediva je s onom uočenom kod slabo plaćenih zaposlenika.
Ovi rezultati upućuju na to da u prosjeku povećanje minimalne plaće ima uzlazni učinak na cijelu raspodjelu plaća (čiji je razvoj u svakom slučaju potaknut mnogim drugim čimbenicima izvan politike minimalne plaće).
Effect of national minimum wage increases on low-paid wages by intensity of change
Pogledajte napomene za sliku 1. Intervali se definiraju na temelju godišnjih nominalnih povećanja nacionalne minimalne plaće u nacionalnoj valuti. Slabo plaćeni zaposlenici uključuju prvi kvartil plaća (25% zaposlenika s najnižim plaćama).
Source: Eurofound 2025
Ovi širi učinci u skladu su sa slučajevima u kojima velika povećanja minimalne plaće imaju značajan kratkoročni učinak kompresije na raspodjelu plaća, kao rezultat snažnog rasta plaća među slabo plaćenim zaposlenicima.
To se jasno odražava na slici 3., na kojoj se upotrebljavaju longitudinalni podaci, koji prikazuju promjene u razinama plaća u godini promjene minimalnih plaća u cijeloj distribuciji. Podaci su grupirani po decilima plaća – od najniže plaćenih 10% zaposlenika do najplaćenijih 10% zaposlenika. Rezultati pokazuju da samo neuobičajeno povećanje minimalne plaće (iznad 15%) ima snažan učinak na smanjenje raspodjele plaća, jer nesrazmjerno povećava plaće među najslabije plaćenim zaposlenicima.
Stopa rasta promatranih plaća po decilima plaća
Godišnja razdoblja znatnim povećanjem nacionalnih minimalnih plaća
Source: Eurofound 2025
Taj se obrazac dodatno potvrđuje ispitivanjem konkretnih slučajeva znatnog povećanja nacionalne minimalne plaće diljem EU-a. To uključuje povećanje od 23 % u Sloveniji 2020., povećanje od 22 % u Španjolskoj 2019. i uvođenje nacionalne minimalne plaće u Njemačkoj 2015., što je dovelo do snažnog povećanja donjih granica plaća.
Ovi nalazi pokazuju da su ove intervencije politike imale nesrazmjeran učinak na povećanje plaća među najslabije plaćenim zaposlenicima, smanjujući raspodjelu plaća i značajno smanjujući nejednakost plaća.
Slika © Dušan Petković/Adobe Stock
Eurofound preporučuje da se ova publikacija citira na sljedeći način.
Eurofound (2025.), Minimalne plaće imaju značajan utjecaj na dogovorene i stvarne plaće, članak.
