Javascript is disabled in your browser. Please, enable it for a better user experience.
Mladi
Pojmom „mladi” opisuju se osobe u životnom razdoblju između djetinjstva i odrasle dobi. Iako ova definicija možda djeluje slobodnom, ona se upotrebljava i u kontekstu politike kad se govori o specifičnim dobnim skupinama. Osiguravanje dobre sredine u kojoj mladi mogu odrastati, učiti i raditi jedan je od ključnih ciljeva Europe i Eurofounda, ali na putu do tog cilja stoje brojni izazovi. Politike na razini EU-a odavno su usmjerene na mlade, a danas je to osobito tako.
In this episode of Eurofound Talks Mary McCaughey speaks with Eurofound Research Manager Daniel Molinuevo about the European Child Guarantee, how bad the situation is with regard to child poverty...
Zapošljavanje mladih i problemi s kojima se mladi susreću i dalje su vrlo važan dio političkog plana EU-a, a smatra se i da će mladi biti jedna od skupina koje će u najvećoj mjeri osjetiti društvene i gospodarske posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19. Budući da je i prethodna kriza najviše utjecala na mlade, Europska komisija predstavila je poboljšanu Garanciju za mlade kao konkretan instrument politike za rješavanje problema zapošljavanja i društvenih posljedica bolesti COVID-19 da se povijest ne bi ponovila. Time se nastoji osigurati da se svim osobama mlađim od 30 godina ponude kvalitetna radna mjesta, mogućnosti za nastavak obrazovanja, naukovanja ili stažiranja u roku od četiri mjeseca otkad postanu nezaposleni ili napuste formalno obrazovanje.
Ova inicijativa nadovezuje se na prethodne akcije na razini Europe. Cilj komunikacije Komisije „Ulaganje u mlade u Europi” iz 2016. bio je pružiti podršku mladima putem Paketa za mlade. Paket podržava bolje mogućnosti zapošljavanja u okviru Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih koje su pokrenute 2013., bolje mogućnosti zahvaljujući obrazovanju i osposobljavanju, kao i bolje mogućnosti za solidarnost, mobilnost u svrhu obrazovanja i sudjelovanje.
Kao dio ovih napora, najnovijom Strategijom EU-a za mlade (2019.–2027.) donesenom 26. studenoga 2018. postavlja se okvir za suradnju s državama članicama po pitanju njihovih politika usmjerenih na mlade. Aktivnosti se dijele na tri glavna područja djelovanja organizirana oko riječi „Uključivanje”, „Povezivanje” i „Osnaživanje”.
U siječnju 2020. Komisija je predstavila komunikaciju pod nazivom „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”. Time je pripremljen put za Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava, u kojem se ponovno ustvrđuje posvećenost EU-a Garanciji za mlade.
Budući da se pokazalo da su mladi među najranjivijim skupinama kad je riječ o ozbiljnim društvenim i gospodarskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19 i mjera ograničenja, u srpnju 2020. Komisija je predstavila Paket potpora za zapošljavanje mladih koji se temelji na četiri načela za lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju. Komisija je iznijela Prijedlog preporuke Vijeća o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije za mlade te o zamjeni Preporuke iz 2013. Ta inicijativa povezana je s potrebama poduzeća da pruže potrebne vještine, posebno u vezi sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Njome se proširuje dobna skupina koju pokriva Garancija za mlade s 15–24 na 15–29 godina. Ovaj paket uključuje i prijedlog o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, ponovne poticaje za naukovanje i dodatne mjere za pružanje podrške pri zapošljavanju mladih.
Europska komisija je u ožujku 2021. iznijela Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava, a nakon toga je uslijedila deklaracija na socijalnom samitu u Portu u svibnju 2021. Njima su predstavljeni novi, ambiciozni ciljevi za mlade, kao što je smanjenje stope mladih od 15 do 29 godina koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET-ova) s 12,6 % (2019.) na 9 % do 2030.
Rad Eurofounda povezan s problemima mladih nadovezuje se na prioritet Komisije za razdoblje 2019.–2024. koji se odnosi na gospodarstvo u interesu građana, te je u ovom slučaju vrlo relevantan.
Rast nezaposlenosti od 2008. ima velike ekonomske i socijalne posljedice na mlade ljude. Ekonomski gubitak za EU zbog tako velikog broja mladih ljudi koji su izvan tržišta rada i sustava obrazovanja procjenjuje se na više od 153 milijardi EUR godišnje.
Kriza u razdoblju 2008.–2013. pokazala je da su mladi osjetljiviji na gospodarsku recesiju u odnosu na druge dobne skupine. Nezaposlenost mladih porasla je na više od 40 % u mnogim državama članicama EU-a, a udio mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET-ova) porastao je do povijesno visoke razine od 16 % na razini stanovništva cijelog EU-a u dobi od 15 do 29 godina.
Unatoč nastojanjima politike EU-a i država članica da pruže podršku mladima na početku financijske krize 2008., mladi su bili ti koji su najviše trpjeli posljedice gubitka radnih mjesta tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. S obzirom na veliku zastupljenost mladih u sektorima na koje utječu ograničenja povezana s pandemijom i na to da mladi češće rade na određeno ili nepuno radno vrijeme, 12 % osoba u dobi od 18 do 29 godina koje su odgovorile na posljednja dva kruga e-ankete Život, posao i COVID-19 izjavile su da su izgubile posao, a i 12 % studenata suočava se s nezaposlenošću.
Nezaposleni ili neaktivni mladi češće su se suočavali s nesigurnim stanovanjem od drugih dobnih skupina tijekom pandemije (njih 17 % u proljeće 2021.) i teško su spajali kraj s krajem (43 %), a nisu imali ni ušteđevinu (39 %); međutim, više od polovice mladih živjelo je s roditeljima, što im je donekle pružilo sigurnost. Ako mladi ljudi ne sudjeluju aktivno u obrazovanju i tržištu rada, dolazi do visokog rizika od njihova dugotrajnog isključenja, što nosi ozbiljne posljedice za njihovu budućnost i budućnost društva.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 imala je nesrazmjeran utjecaj na zadovoljstvo životom i mentalnu dobrobit mladih u odnosu na starije dobne skupine. Situacija se popravila tijekom proljeća i ljeta 2020. kad su popustile mjere ograničenja kretanja, a najviše se pogoršala u proljeće 2021. s povratkom ograničenja i zatvaranja škola, što je pridonijelo smanjenju zadovoljstva životom i mentalne dobrobiti te je za gotovo dvije trećine mladih postojao rizik od depresije.
Općenito govoreći, povjerenje mladih u institucije održalo se na višoj razini nego što je to slučaj za druge dobne skupine, iako je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 najviše utjecala na njih kad je riječ o mentalnom zdravlju i zapošljavanju. Važno je da oblikovatelji politika rade na tom društvenom kapitalu i da ulaganje u mlade ostane prioritetom programa politike EU-a.
Uvedene su različite mjere za podršku mladima tijekom pandemije. One uključuju pojačanu europsku Garanciju za mlade, nacionalne inicijative za zadržavanje mladih u sustavu obrazovanja i mjere za smanjenje prepreka za pristup postojećim mjerama financijske potpore i socijalne zaštite posebno za mlade; međutim, mnogi su od tih odgovora politike privremeni. Da bi se osigurala veća otpornost na buduće krize, ključno je da oblikovatelji politika kao prioritet uvedu dugotrajne mjere za mlade, kao što su trajno poboljšanje pristupa radu i naukovanju te mjere za povećanje sigurnosti radnih mjesta.
Infographic: Youth in the EU
The economic loss to the EU of youth disengagement was estimated at over €142 billion a year in 2015.
Due to the COVID-19 pandemic, the rate of young people not in employment, education or training (NEET) increased to 13.7% (9.8 million) in 2020.
Despite the recent crisis, young people remain slightly more optimistic than other age groups.
Eurofound has carried out a large body of work on youth issues related to employment, quality of life and social cohesion. In light of the economic and social crisis following the COVID-19 pandemic, research continues to look at issues affecting young people in several topic areas, particularly employment and labour markets, living conditions and quality of life, as well as access to public services.
COVID-19 and its impact on young people
Eurofound’s unique e-survey, Living, working and COVID-19, provides an insight into the impact of the pandemic on people's lives, including young people, with the aim of helping policymakers shape the response to this crisis. Carried out in several rounds, it allows for comparison of the challenges facing young people during the different stages of living through the pandemic.
Building on this research, Eurofound has analysed the impact of COVID-19 on young people in the EU in terms of employment, their economic situation, social exclusion, mental well-being and trust in institutions. It also provides an overview of the policy measures put in place to reduce the economic and social impact of the pandemic on young people.
In the aftermath of the 2008–2013 crisis, EU unemployment soared to alarming levels, hitting 20% for those aged 15–29 and reaching even higher levels in individual Member States. With the help of the Young Guarantee and other measures, youth unemployment has recovered in recent years, finally reaching pre-crisis levels in 2019. But the questions remain as to where the jobs are and how young people can be helped, particularly those who are disengaged from the labour market over the long term. The reinforced Youth Guarantee will be crucial here in reacting to the COVID-19 crisis and in avoiding another sharp increase in youth unemployment. Eurofound's research provides a broad range of inputs to the development of youth policy, looking at:
long-term unemployed youth
start-up support for young people
youth entrepreneurship in Europe
mapping youth transitions in Europe
youth and work and policy pointers aimed at improving this aspect of life for young people
helping young workers during the crisis and the contributions of social partners and public authorities
experiences of the Youth Guarantee in Finland and Sweden
young people not in employment, education or training.
The focus of research has recently been adapted to examine the effects of COVID-19 on young people in Europe.
NEETs and exclusion
Alongside high unemployment, since 2008 the Member States have been dealing with the disproportionate impact of the recession on young people under 30, even those with higher levels of education. The number of those aged 15–29 who were not in employment, education or training (NEET) rose rapidly after 2008, but had been declining again since 2014, returning to pre-crisis levels by 2018. Yet the rates remained high in some Member States, particularly Italy and Greece. Eurofound seeks to understand the economic and social consequences of youth disengagement from the labour market and education.
Research on the impact of COVID-19 on young people has focused on the economic and social situation of young people at the onset of the pandemic, particularly NEETs. It describes the labour market participation of young people during the period 2007–2020 and discusses the characteristics and diversity of NEETs.
Some young people face particular difficulties in accessing employment: for example, those who have a disability or other health problem are 40% more likely of becoming NEET than others. A policy of active inclusion is seen as the most appropriate for addressing these difficulties. Eurofound has analysed active inclusion policy for young people with disabilities or health problems in 11 EU Member States.
Youth dimension in Eurofound’s surveys
The youth dimension is relevant across many areas of Eurofound research, including its surveys.
The Living, working and COVID-19 e-survey, carried out in several rounds in 2020 and 2021, explores the impact of the pandemic across age groups. Topics affecting young people include job loss and insecurity, mental well-being, social exclusion and optimism about the future, experiences with online education, trust in institutions and access to public services. The findings show that young people are again being hard-hit by the social and economic impacts of yet another crisis.
The European Quality of Life Survey (EQLS) 2016 found important differences between age groups in relation to quality of life, social inclusion, the quality of society and access to public services. EQLS data have also been used to compile a policy brief on the social situation of young people in Europe.
The European Working Conditions Survey (EWCS) 2010 revealed that some aspects of the working conditions of young workers (under 25) differ considerably from those of older workers. Data from the EWCS 2015 have shown that the skills gap between younger and older workers is gradually closing.
Peti krug Eurofoundova internetskog istraživanja, proveden u razdoblju od 25. ožujka do 2. svibnja 2022., bavi se socijalnim i ekonomskim položajem ljudi diljem Europe dvije godine nakon što je bolest...
Nakon dugog oporavka od gospodarske krize (2007. – 2013.) mladi u EU-u pokazali su se osjetljivijima na utjecaje ograničenja uvedenih radi usporavanja širenja pandemije bolesti COVID-19. Mladi ljudi bili su...
The exponential growth of COVID-19 cases across Europe this autumn has quickly erased hopes that the virus had been contained and confirmed the surge of another wave of the pandemic...
From 11:00 IST (12:00 CET) to 12:00 IST (13:00 CET) on 23 October 2020, Eurofound ran a webinar jointly with the European Parliament Liaison Office, Dublin and European Parliament Liaison...
In recent years, concerns have been expressed at EU and national level that the combined stresses arising from school, parental expectations and societal pressures can make the transition to adulthood...
While the youth labour market has improved considerably since 2014, one legacy of the recent economic crisis is the large cohort of long-term unemployed young people, which represents nearly one-third...
14 prosinca 2017
Publication
Research report
Current and ongoing research
Infografika
Eurofound je obavio mnogo posla u pogledu problema mladih povezanih sa zapošljavanjem, kvalitetom života i socijalnom kohezijom. U kontekstu gospodarske i društvene krize koja je uslijedila nakon pandemije bolesti COVID-19 u istraživanjima su se nastavila razmatrati pitanja koja utječu na mlade, a odnose se na više tematskih područja, posebice na zapošljavanje i tržišta rada, životne uvjete i kvalitetu života, kao i pristup javnim uslugama.
COVID-19 i utjecaj na mlade
Jedinstvena e-anketa Eurofounda pod nazivom Život, posao i COVID-19 pruža uvid u utjecaj pandemije na živote ljudi, među ostalim na živote mladih, u svrhu pružanja pomoći oblikovateljima politika u pronalaženju odgovora na krizu. Ta se e-anketa provodila u nekoliko krugova te je stoga omogućila usporedbu izazova s kojima se mladi susreću u različitim životnim fazama tijekom pandemije.
Nadovezavši se na ova istraživanja, Eurofound je analizirao utjecaj bolesti COVID-19 na mlade u EU-u u smislu zapošljavanja, njihove ekonomske situacije, društvene isključenosti, mentalne dobrobiti i povjerenja u institucije. Ovo istraživanje pruža pregled mjera politike koje su uspostavljene kako bi se smanjio gospodarski i društveni učinak pandemije na mlade.
Kao posljedica krize 2008.–2013., nezaposlenost u EU-u narasla je do zabrinjavajućih razina i dosegnula 20 % za osobe u dobi od 15 do 29 godina, a u pojedinim državama članicama taj je postotak bio još veći. S pomoću Garancije za mlade i drugih mjera stopa nezaposlenosti posljednjih se godina oporavila i 2019. napokon je dosegnula razine koje je imala prije krize. Međutim, pitanja o tome gdje su radna mjesta i kako pomoći mladim ljudima ostaju, posebice kad je riječ o osobama koje su dugotrajno bile isključene s tržišta rada. Pojačana Garancija za mlade bit će ključna u pružanju odgovora na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i izbjegavanju još jednog drastičnog povećanja stope nezaposlenosti mladih. Nedavna istraživanja Eurofounda pružaju niz doprinosa za razvoj politike za mlade u pogledu:
dugotrajno nezaposlenih mladih
potpore za novoosnovana poduzeća za mlade ljude
poduzetništva mladih u Europi
praćenja prijelaza mladih u Europi iz sustava obrazovanja na tržište rada
pokazatelja politike povezanih s mladima i poslom usmjerenih na poboljšavanje ovog aspekta života za mlade
pružanja pomoći mladim radnicima tijekom krize i doprinosa socijalnih partnera i javnih tijela
iskustava povezanih s Garancijom za mlade u Finskoj i Švedskoj
mladih koji nisu u radnom odnosu ni u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja.
Cilj istraživanja nedavno se promijenio da bi se ispitao utjecaj bolesti COVID-19 na mlade u Europi.
Mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi) i isključenost
Uz visoku razinu nezaposlenosti, od 2008. države članice suočavaju se s nesrazmjernim utjecajem recesije na osobe mlađe od 30 godina, čak i one s višom razinom obrazovanja. Broj osoba u dobi od 15 do 29 godina koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET-ova) naglo je porastao nakon 2008., ali je u padu od 2014. i vratio se na razine koje je imao prije krize 2018. Ipak, u nekim državama članicama taj je broj ostao visok, posebice u Italiji i Grčkoj. Eurofound nastoji razumjeti gospodarske i društvene posljedice isključenosti mladih iz tržišta rada i obrazovanja.
Istraživanje o utjecaju bolesti COVID-19 na mladebilo je usmjereno na gospodarsku i društvenu situaciju mladih na početku pandemije, a posebno NEET-ova. Njime se opisuje sudjelovanje mladih na tržištu rada tijekom razdoblja od 2007. do 2020. te osobine i raznolikost NEET-ova.
Neki mladi ljudi suočavaju se s posebnim poteškoćama u pristupu zapošljavanju: na primjer, oni koji imaju invaliditet ili drugi zdravstveni problem imaju 40 % veću vjerojatnost da će postati NEET-ovi. Politika aktivnog uključivanja smatra se najprikladnijom za rješavanje tih poteškoća. Eurofound je analizirao politiku aktivnog uključivanja za mlade s invaliditetom ili zdravstvenim problemima u 11 država članica EU-a.
Dimenzija mladih u Eurofoundovim istraživanjima
Dimenzija mladih važna je u mnogim područjima Eurofoundovih istraživanja, uključujući ankete.
E-anketom Život, posao i COVID-19, koja se provodila u nekoliko krugova 2020. i 2021., istražuje se utjecaj pandemije na sve dobne skupine. Teme koje utječu na mlade uključuju gubitak posla i nesigurnost radnih mjesta, mentalnu dobrobit, socijalnu isključenost i optimističan pogled na budućnost, iskustva s e-obrazovanjem, povjerenje u institucije i pristup javnim uslugama. Rezultati pokazuju da su društveni i gospodarski učinci još jedne krize ponovno snažno utjecali na mlade.
Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) provedeno 2016. pokazalo je da postoje bitne razlike između dobnih skupina u odnosu na kvalitetu života, socijalnu uključenost i kvalitetu društva. Podatci Europskog istraživanja o kvaliteti života upotrijebljeni su i za sastavljanje sažetka politike o društvenoj situaciji mladih ljudi u Europi.
U Europskom istraživanju o radnim uvjetima (EWCS) provedenom 2010. pokazalo se da se neki aspekti radnih uvjeta mladih radnika (mlađih od 25 godina) znatno razlikuju od uvjeta starijih radnika. Podatci iz Europskog istraživanja o radnim uvjetima provedenog 2015., pokazuju da se razlika u vještinama između mlađih i starijih radnika postupno smanjuje.
U Eurofoundovoj e-anketi Život, posao i COVID-19 upotrebljavaju se različita pitanja iz Europskog istraživanja o kvaliteti života i Europskog istraživanja o radnim uvjetima prema koja su po potrebi prilagođena svrsi ankete.
Kontinuirano se provode istraživanja o ovoj temi u pogledu brojnih pitanja, a navedena su u nastavku u obliku poveznica na naslove koji će uskoro biti objavljeni.
Eszter Sandor is a senior research manager in the Social Policies unit at Eurofound. She has expertise in survey methodology and statistical analysis, has worked on the preparation...
The various economic and social shocks of the past decade and a half – most recently the COVID-19 pandemic – have ongoing consequences for the living standards and prospects of Europeans, and sometimes these outcomes have been uneven across age groups. Social policies – such as those in the areas of
The European Child Guarantee was established in 2021 to ensure that children in need have access to a set of key services. This policy brief analyses trends and disparities in children’s access to early childhood education and care, education, healthcare, nutrition and housing.
Kao odgovor na rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, EU je aktivirao Direktivu o privremenoj zaštiti za osobe koje su pobjegle iz zemlje, što im je omogućilo da se nastane u EU-u i ostvare pristup osnovnim javnim uslugama i tržištu rada. Do proljeća 2023. više od 4,5 milijuna osoba iskoristilo je
Pitanje nepristupačnosti cijena stanovanja izaziva veliku zabrinutost u EU-u. Ona je uzrok beskućništvu, nesigurnosti stanovanja, financijskom opterećenju i neprimjerenim uvjetima stanovanja. Osim toga, ona je razlog zbog kojega mladi ljudi ne napuštaju roditeljski dom. Svi ti problemi negativno
Anketa Život, posao i COVID-19, koju je Eurofound prvi put pokrenuo početkom 2020., ima za cilj obuhvatiti širok utjecaj pandemije na rad i živote građana EU-a. Peti krug Eurofoundove ankete provedene u proljeće 2022., također ukazuje na novu neizvjesnu stvarnost zbog rata u Ukrajini, rekordno
Peti krug Eurofoundova internetskog istraživanja, proveden u razdoblju od 25. ožujka do 2. svibnja 2022., bavi se socijalnim i ekonomskim položajem ljudi diljem Europe dvije godine nakon što je bolest COVID-19 prvi put otkrivena na europskom kontinentu. Istražuje i realnost života u novom dobu
Nakon dugog oporavka od gospodarske krize (2007. – 2013.) mladi u EU-u pokazali su se osjetljivijima na utjecaje ograničenja uvedenih radi usporavanja širenja pandemije bolesti COVID-19. Mladi ljudi bili su izloženi većem riziku od gubitka zaposlenja, financijske nesigurnosti i problema povezanih s
Treći krug Eurofoundove internetske ankete, proveden u veljači i ožujku 2021., pruža jasniju sliku o društvenoj i gospodarskoj situaciji ljudi iz cijele Europe nakon gotovo pune godine od uvođenja ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. U ovom se izvješću analiziraju glavni nalazi i
This report presents the findings of the Living, working and COVID-19 e-survey, carried out by Eurofound to capture the far-reaching implications of the pandemic for the way people live and work across Europe. The survey was fielded online, among respondents who were reached via Eurofound’s
This report summarises out-of-school care (OSC) in the EU and examines related issues, including take-up of OSC, barriers and policy solutions. The report uses information gathered by the Network of Eurofound Correspondents, data from the European Working Conditions Survey 2015 (EWCS 2015), the Euro
The European Commission published its latest annual employment report on 20 July 2001. Entitled Employment in Europe 2001, recent trends and prospects [1], it finds that Europe's labour markets have performed well over the past year. In a foreword to the 143-page document, the Employment and Social
The annual Conference on the Family, held on 11 June 2001, was an opportunity for the French government to announce an extension of paternity leave from three days to two weeks, aimed at promoting greater equality between the sexes. However, the government did not satisfy expectations on the
In February 2001, France's National Economic Planning Agency issued a report containing a detailed analysis of the situation of young people in French society. It also puts forward some proposals, in particular the notion of giving all young people a 20-year initial training fund. This suggestion
Despite a current low level of unemployment, Portugal's labour market faces a problem of low qualification levels and low-skilled jobs. A key factor is the high drop-out rate from school and the lack of links between the worlds of education and work. A report from the Employment and Vocational
In September 1999, the Belgian Minister for Employment, Laurette Onkelinx, revealed the broad lines of a "youth employment plan." Without prior consultation of the social partners, she announced her intention to provide all young people with a job no later than six months after they have completed
On 20 July 1999, the government decided to finance the training of up to 4,000 young people, if they cannot find training places with employers in 1999-2000. This is the same allocation as for 1998-9 (AT9803175N [1]), when 3,600 young people were placed - 2,100 in 10-month training courses and 1,500
The Chancellor of the Exchequer, Gordon Brown, presented the Labour Government's 1998 Budget [1] to Parliament on 17 March 1998. Below, we examine the key points of the Budget and then go on to look at the responses of trade unions and employers. [1] http://www.hm-treasury.gov.uk/pub/html/budget
Today is Europe Day, and one hundred young people from Ireland and Ukraine will be marking the event at Eurofound, in peaceful south Dublin. Europe Day has traditionally been seen as a celebration of peace and unity in Europe, but, unfortunately, it must be marked differently this year. Europe Day
We need to study and understand the blow Europe’s youth have suffered from the COVID-19 pandemic, in order to adjust recovery and resilience measures to their needs: without prioritising young people in the present, we have little hope for the future.
On 9 May, the Conference on the Future of Europe will get underway. Floated well before the COVID-19 outbreak, its timing in the wake of the seismic shifts precipitated by the pandemic, and its implementation alongside the European Pillar of Social Rights Action Plan, means that the outcomes could
The exponential growth of COVID-19 cases across Europe this autumn has quickly erased hopes that the virus had been contained and confirmed the surge of another wave of the pandemic. With Member States now implementing new restrictive measures for the second time since March in an attempt to control
While we now know that the idea that ‘COVID-19 only affects older people’ is fake news, the first weeks of the pandemic have shown that young people are in general more resilient than older people to the disease. But are they also more resilient to its social and economic impacts?
The impact of COVID-19 continues to create chaos in people’s lives across Europe and the world. The economy is heading towards another major dip, and a sense of general insecurity pervades. The daunting challenges confronting health services and projections on the long-term impact of the crisis
Europe has weathered a number of storms in recent years, yet despite the Great Recession, the migration crisis and the challenges posed by Brexit, the EU continues on a stable path to economic recovery, closer cooperation and cohesion. However, the legacy of the crisis lives on in the number of
In this blog, originally posted in Social Europe, Massimiliano Mascherini looks at the enduring issue of long-term unemployment among young people. Despite considerable improvement in the labour market participation of youth in recent years, the legacy of the crisis is still visible in the
A key priority for EU policy makers is to combat high levels of youth unemployment. Supporting young people to start a new business is increasingly regarded as a way to achieve this goal. And yet the understanding of what drives the success and failure of youth entrepreneurship policies remains
During the pandemic, many young people had to change their plans for the future. While at the end of 2023 young people’s labour market situation was more favourable than it had been in recent years, many obstacles remained on their route to independence, such as the rising cost of living and
