Kontekst EU-a
Mobilni rad koji se temelji na IKT-u revolucionarno je promijenio rad i život 21. stoljeća. Napredak u IKT-u omogućio je nove načine rada. Rad na daljinu i mobilni rad koji se temelji na IKT-u poistovjećuju se sa sklopom fleksibilnih radnih uvjeta kojima je cilj modernizacija organizacije rada. Oblikovatelji politika u brojnim zemljama EU-a raspravljaju o brzoj promjeni u načinu na koji radimo i njezinim posljedicama na druge aspekte svakodnevice, kao što je organizacija rada, ravnoteža između privatnog i poslovnog života, zdravlje i dobrobit.
Europski okvirni sporazum o radu na daljinu, koji su potpisali socijalni partneri na razini EU-a 2002., definira rad na daljinu i utvrđuje opći okvir za radne uvjete radnika na daljinu. Njegov je cilj uskladiti zajedničke potrebe poslodavaca i radnika za fleksibilnošću i sigurnošću. Od njegova su potpisivanja tehnička dostignuća pridonijela proširenju ovog oblika rada i otvorila put većoj mobilnosti radnika u radu na daljinu.
Socijalni partneri na razini EU-a u lipnju 2020. potpisali su okvirni sporazum o digitalizaciji, kojim se utvrđuju važne odredbe o „modalitetima uključivanja i isključivanja” koje će se provesti na nacionalnoj razini u skladu s postupcima i praksama koje se odnose na socijalne partnere u državama članicama.
Europski parlament u siječnju 2021. donio je rezoluciju kojom poziva Europsku komisiju da donese zakon kojim će se osobama koje rade digitalno omogućiti da budu isključene izvan radnog vremena. Rezolucijom bi se trebali utvrditi i minimalni zahtjevi za rad na daljinu i razjasniti radni uvjeti, radno vrijeme i razdoblja odmora.
· Europska konfederacija sindikata: Okvirni sporazum europskih socijalnih partnera o digitalizaciji (PDF)
Kao rezultat pandemije bolesti COVID-19, mnogi poslodavci i zaposlenici od početka 2020. rade na daljinu, što bi moglo promijeniti način na koji ćemo raditi u budućnosti. Ova promjena otvara mogućnosti za poduzeća i pomaže radnicima zadržati radna mjesta, ali i donosi izazove u ravnoteži između privatnog i poslovnog života, povezane s brisanjem granica, dugim radnim vremenom i stalnom dostupnošću.
Ključne poruke
- Rad na daljinu počeo se primjenjivati u svim državama EU-a i više od trećine zaposlenika primjenjuje ga od samog početka pandemije bolesti COVID-19, pri čemu su mnogi od njih imali ograničeno ili nikakvo prethodno iskustvo ovakvog načina rada.
- U Istraživanju Europske unije o radnoj snazi (EU-LFS) razlikuju se radnici koji „obično” rade od kuće i one koji tako rade „ponekad”. Nagli porast rada na daljinu 2020. bio je potaknut povećanjem broja ljudi koji obično rade od kuće. Prije pandemije u većini su zemalja bili uobičajeniji ljudi koji od kuće rade ponekad, a njihov je broj 2020. ostao sličan kao i 2019. Oblik rada koji je obično od kuće 2020. je postao rasprostranjeniji.
- Većina radnika EU-a izjavila je da im je dugoročno draži rad od kuće nekoliko puta tjedno.
- Dvostruko je veća vjerojatnost da će radnici na daljinu koji rade kod kuće premašiti ograničenje radnog vremena od 48 sati u odnosu na radnike koji rade na radnom mjestu i znatno je vjerojatnije da će raditi za vrijeme svojeg slobodnog vremena.
- Porastom učestalosti rada na daljinu došlo je do brisanja granica između poslovnog i privatnog života. Za vlade i socijalne partnere bit će ključno uvesti inicijative o „pravu na isključivanje” ili povezane inicijative kako bi se spriječilo da velike skupine radnika postanu izložene riziku od fizičke i emocionalne iscrpljenosti.
- Nakon prelaska na rad na daljinu za vrijeme pandemije hibridni oblici rada koji su prethodno bili najuobičajeniji ponovno će postati najzastupljeniji oblik rada na daljinu.
- Socijalni partneri i oblikovatelji politika trebali bi nastojati u pravne okvire ili sporazume uključiti odredbe koje se bave izazovima povezanima s radnim vremenom, zdravljem i sigurnošću ili pristupom opremi i njezinom uporabom.
