Preusmjeravanje fokusa s energetskih subvencija na smanjenje ovisnosti o energiji
Ruska invazija na Ukrajinu i posljedične sankcije uzrokovale su nagli rast cijena energije. Vlade koje nastoje ublažiti negativne posljedice povećanja cijena na kućanstva uvele su subvencije za energiju i smanjenje PDV-a na električnu energiju, plin i gorivo. Iako su takve politike možda potrebne za zaštitu onih kojima je najpotrebnije, subvencioniranje potrošnje energije je kratkoročno rješenje – to je privremena, djelomična naknada koja ne doseže uvijek one koji su najviše pogođeni. Uz to, subvencioniranje korištenja energije iz fosilnih goriva sukobljava se s ciljevima EU-a da ograniči emisije ugljika i održava njezinu energetsku ovisnost o trećim zemljama, poput Rusije.
Nedostupnost energije mogla bi se riješiti u skladu s klimatskom politikom EU-a i njezinim geopolitičkim interesima, ako bi vlade prešle s energetskih subvencija na ulaganja u smanjenje energetskih potreba kućanstava i ovisnosti o energiji iz vanjskih izvora.
Smanjenje potrošnje energije u kućanstvima
Pojam 'energetsko siromaštvo' često se pojavljuje u raspravama o trenutnom pritisku cijena energije, sugerirajući da je pristup energiji ključni cilj. No, korištenje energije nije cilj sam po sebi – to je sredstvo za postizanje cilja, koje služi za grijanje domova, električnih aparata itd. Cilj bi stoga trebao biti smanjiti količinu energije potrebnu za ostvarenje tih istih ciljeva.
Kućanstva će uvijek trebati energiju, ali ta se potreba može smanjiti ili zadovoljiti na druge načine osim pomažući im u kupnji. To se, primjerice, može postići podrškom vlade izolacije domova i poticanjem korištenja energetski učinkovitih sustava grijanja i uređaja – dostupno je nekoliko pametnih uređaja koji omogućuju kućanstvima učinkovito upravljanje centralnim grijanjem.
Na primjer, više domova može se opremiti solarnim panelima, što bi moglo smanjiti račune za komunalije. Krovovi su i dalje nedovoljno iskorišten prostor za solarne panele, a njihova upotreba u tu svrhu ima veću javnu prihvaćenost nego solarne elektrane koje kvare krajolik.
Postoji mnogo programa energetske nadogradnje diljem EU-a, koji nude potpore kućanstvima za izolaciju njihovih domova i ugradnju solarnih panela. Međutim, takvi programi često ne dopiru do onih koji žive u lošem kvalitetnom i energetski neučinkovitom stanovanju – uglavnom do ljudi s niskim primanjima. Ova skupina možda nije upoznata s dostupnom podrškom ili možda nema dovoljno novca za potrebne početne uplate ili sufinanciranje. Najmoprimci možda neće ispunjavati uvjete ako mjere ciljaju vlasnike kuća. Istraživanja Eurofounda pokazala su da skupine s niskim prihodima često ne koriste mjere podrške za koje ispunjavaju uvjete, pa su potrebni proaktivni pristupi, gdje se pristupa onima kojima je najpotrebnije i rješavaju se prepreke. 1 U zemljama gdje pružatelji socijalnog stanovanja igraju važnu ulogu, mjere se mogu provesti kroz njih. U slučaju iznajmljenog smještaja, stanodavci bi trebali dobiti prave poticaje za instalaciju solarnih panela i osigurati učinkovite sustave grijanja i uređaje za svoje najmoprimce.
Podrška klimatski prihvatljivijem prometu
Promet je još jedno važno područje u kojem ljudi trpe zbog rasta cijena energije. Također je jedan od glavnih čimbenika klimatskih promjena, predstavljajući gotovo četvrtinu europskih emisija stakleničkih plinova. 2
Slika: Prometni sektor nije zabilježio isti postupni pad emisija kao drugi sektori
Izvor: ec.europa.eu
Kako bi se ovaj problem riješio, kreatori politika mogu se usredotočiti na dvije stvari: smanjenje potrebe ljudi za prijevozom i smanjenje energetskih potreba transporta.
Na primjer, usluge poput škola, skrbi za djecu i zdravstvene skrbi mogle bi biti dostupnije ljudima kojima služe. Kao što je vidljivo iz Eurofoundovih istraživanja o pristupu uslugama skrbi, osiguravanje da ljudi koriste usluge u blizini nije samo pitanje njihove dostupnosti, već one moraju biti i dobre kvalitete i dostupne u drugim aspektima (npr. odsutnost vremena čekanja) kako bi se smanjio poticaj za putovanja u potrazi za boljim i pristupačnijim opcijama. 3
Tehnologija može igrati važnu ulogu: rad na daljinu, e-uprava i e-zdravstvo smanjuju potrebu za putovanjima. Pandemijska situacija pokazala je ogroman potencijal toga.
Potrebe za prijevozom mogu se zadovoljiti na načine koji smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima. Omogućavanje dobrog pristupa javnom prijevozu ključni je element takvih napora, a promicanje javnog prijevoza više je u skladu s energetskom politikom EU-a nego olakšavanje privatnog prijevoza. Štoviše, ljudi s nižim prihodima češće koriste javni prijevoz i osjetljiviji su na troškove, pa je ulaganje u kvalitetan javni prijevoz prioritet za pravednu tranziciju. U svom nadolazećem radu o pristupu osnovnim uslugama za osobe s niskim prihodima, Eurofound mapira koliko države članice i lokalne vlasti olakšavaju pristup javnom prijevozu smanjenjem troškova korisnika za skupine s niskim prihodima.
Radni dokument: Lokalni aspekti kvalitete života: ilustrirani okvir
Gradovi moraju nastaviti promicati biciklizam i pješačenje ulaganjem u dobro povezanu, budućnosti orijentiranu biciklističku i pješačku infrastrukturu. Takvi aktivni načini prijevoza daleko su najčišći, najzdraviji i najjeftiniji za korištenje, a budući da velika većina Europljana živi u urbanim područjima, širok dio stanovništva bi imao koristi. Radna mjesta često se nalaze u urbanim središtima, gdje su najamnine i cijene kuća postale nedostižne za mnoge, što znači da je život blizu posla nemoguć. Bolje povezivanje predgrađa infrastrukturom koja olakšava aktivne oblike prijevoza može koristiti tim radnicima.
Ruralne zajednice ne smiju biti zanemarene; Potrebno im je bolje služiti. Iako će kratkoročno možda biti potrebno pribjeći subvencijama za gorivo, mogu se tražiti pametnija rješenja. To bi moglo uključivati bolji pristup širokopojasnom internetu, što bi smanjilo potrebu za putovanjem na posao. Ili, gdje su čišće alternative biciklističkih autocesta i javnog prijevoza nerealne, mogao bi se omogućiti pristup električnim automobilima i punjenju na solarne ćelije.
Poboljšanje otpornosti za nesigurnu budućnost
Invazija na Ukrajinu ponovno nas je naučila da je budućnost nesigurna – sukob je novi pokretač promjena. 4 Jedan od rezultata može biti da cijene energije ostanu visoke ili da dodatno porastu. Za razliku od ad hoc financijske potpore potrošnji energije, smanjenje ovisnosti kućanstava o vanjskim izvorima energije poboljšalo bi njihovu otpornost na takva povećanja cijena. Subvencije za energiju mogu biti smanjene, a PDV povećan iz trenutka u trenutak, od strane sadašnjih ili budućih vlada. Međutim, većina mjera za smanjenje ovisnosti o vanjskoj energiji ne može se lako ukloniti: nakon što su solarne ćelije instalirane, kuće izolirane i izgrađena infrastruktura za biciklizam ili pješačenje, ljudi znaju da se na njih mogu osloniti na duge staze.
Povećanje cijena energije riskira stvaranje zelene tranzicije u kojoj se siromašni suočavaju s najvećim izazovima. Smanjenje njihovih potreba za energijom i, gdje potrebe ostaju, njihove ovisnosti o izvorima energije temeljenim na fosilnim gorivima, služilo bi za osiguranje istinski pravedne tranzicije: postizanje klimatske neutralnosti do 2050. bez ostavljanja ikoga iza sebe.
Slika Sergey ©/Adobe Stock
Hans Dubois
Senior research managerHans Dubois viši je voditelj istraživanja u odjelu za socijalne politike pri Eurofoundu. Njegove istraživačke teme uključuju stanovanje, prezaduženost, zdravstvenu zaštitu, dugotrajnu skrb, socijalne naknade, mirovinu i kvalitetu života u lokalnom području. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je docent na Sveučilištu Kozminski (Varšava). Doktorirao je poslovnu administraciju i menadžment na Sveučilištu Bocconi (Milano), nakon što je radio kao istraživački službenik u Europskom opservatoriju za zdravstvene sustave i politike (Madrid).
Related content
30 May 2023
Unaffordable and inadequate housing in Europe
Unaffordable housing is a matter of great concern in the EU. It leads to homelessness, housing insecurity, financial strain and inadequate housing. It also prevents young people from leaving their family home. These problems affect people’s health and well-being, embody unequal living conditions and opportunities, and result in healthcare costs, reduced productivity and environmental damage. Private tenants have faced particularly large housing cost increases, and owners with mortgages are vulnerable to interest rate increases. In addition, many owners without mortgages, especially in post-communist and southern European countries, experience poverty and housing inadequacy. The cost-of-living crisis affects people in all tenancies. Social housing and rent subsidies support many, but capacity differs across and within countries, and these measures exclude certain groups in vulnerable situations and fail to reach everyone who is entitled to them. Three quarters of Member States have Housing First initiatives – providing housing for homeless people – but these mostly operate on a small scale. This report maps housing problems in the EU and the policies that address them, drawing on Eurofound’s Living, working and COVID-19 e-survey, European Union Statistics on Income and Living Conditions and input from the Network of Eurofound Correspondents.
8 October 2020
Access to care services: Early childhood education and care, healthcare and long-term care
The right of access to good-quality care services is highlighted in the European Pillar of Social Rights. This report focuses on three care services: early childhood education and care (ECEC), healthcare, and long-term care. Access to these services has been shown to contribute to reducing inequalities throughout the life cycle and achieving equality for women and persons with disabilities. Drawing on input from the Network of Eurofound Correspondents and Eurofound’s own research, the report presents an overview of the current situation in various EU Member States, Norway and the UK, outlining barriers to the take-up of care services and differences in access issues between population groups. It pays particular attention to three areas that have the potential to improve access to services: ECEC for children with disabilities and special educational needs, e-healthcare and respite care.
4 August 2016
Inadequate housing in Europe: Costs and consequences
This report aims to improve understanding of the true cost of inadequate housing to EU Member States and to suggest policy initiatives that might help address its social and financial consequences. The full impact of poor housing tends to be evident only in the longer term, and the savings to publicly funded services, the economy and society that investment in good quality accommodation can deliver are not always obvious. While housing policies are the prerogative of national governments, many Member States face similar challenges in this field. In some, projects to improve inadequate housing have already provided valuable practical experience that can usefully be shared, and this report presents eight such case studies. While improving poor living conditions would be costly, the report suggests the outlay could be recouped quite quickly from savings on healthcare and a range of publicly funded services – in the EU as a whole, for every €3 invested in improving housing conditions, €2 would come back in savings in one year.
With contributions from Robert Anderson, Pierre Faller, Jan Vandamme (Eurofound) and Madison Welsh.
