Podrška Ukrajini i dalje je visoka među građanima EU-a, ali određena je vidljiva opada među određenim skupinama

EU se obvezala stati uz Ukrajinu kako bi je zaštitila, demokratsku državu, od autoritarnog režima. EU i njezine države članice usvojile su nekoliko mjera za pomoć Ukrajini i njezinom narodu, poput sankcija Rusiji, financijske i vojne pomoći Ukrajini te pružanja pomoći i zaštite raseljenim Ukrajincima u EU. Iako su ove napore podržali većina građana EU-a, najnovije Eurofoundovo e-istraživanje pokazalo je pad podrške, osobito među dvije skupine – ljudima koji su ekonomski nesigurni i onima koji koriste društvene mreže kao glavni izvor vijesti.

Godine 2022. Flash Eurobarometar o odgovoru EU-a na rat u Ukrajini pokazao je snažnu podršku Europljana za Ukrajinu i njezine raseljene osobe: 88% ispitanika diljem EU-a odobrilo je prihvaćanje ljudi koji bježe od rata, uz visok stupanj podrške iz nordijskih zemalja. Godinu dana kasnije, Eurobarometar je pokazao pad te podrške, iako je ostao visok na 76% diljem EU-a. Godine 2024. podrška ukrajinskim izbjeglicama ponovno je pala, na 71%, s posebno niskim udjelom u Poljskoj (60%), što ukazuje na zabrinjavajući ratni umor u zemlji koja je cijelo vrijeme bila na prvoj crti. [1]

Eurofoundova e-anketa, Život i rad u EU, nadopunjuje Eurobarometar i mapira stavove Europljana o ratu i o podršci EU-a Ukrajini od ruske invazije 2022. Kao što pokazuje Slika 1, ispitanici e-ankete izvijestili su o visokoj razini zabrinutosti zbog rata 2022., koja je zatim pala 2023. i ostala uglavnom stabilna u 2024.

Pad zabrinutosti zbog rata pratio je i povećani nezadovoljstvo državnom pomoći Ukrajini i njezinom narodu. Najizraženija promjena mišljenja odnosi se na smještaj Ukrajinaca. Ispitanici sve više kažu da je njihova vlada učinila previše u osiguravanju smještaja i pomoći ukrajinskim izbjeglicama, s porastom od 7,9 postotnih bodova u te dvije godine u udjelu ljudi koji zauzimaju takav stav. Što se tiče humanitarne pomoći, došlo je do blagog narušavanja srednjeg položaja, s pomakom mišljenja prema previše ili premalo. Na kraju, ispitanici se nisu slagali oko razine vojne pomoći, ravnomjerno podijeljeni između onih koji su smatrali da je vlada učinila premalo, pravu količinu i previše.

Slika postaje jasnija kada se ispitanici kategoriziraju prema njihovoj ekonomskoj sigurnosti, mjerenoj njihovom sposobnošću da sastave kraj s krajem. To pokazuje da je najveća promjena među onima koji su financijski nesigurni (kojima je teško sastaviti kraj s krajem). Među ispitanicima, udio onih koji vjeruju da je vlada učinila previše za smještaj i pomoć ukrajinskim izbjeglicama porastao je za 14 postotnih bodova između 2022. i 2024. (Slika 3).

Slično tome, među ispitanicima koji su prijavili poteškoće u sastavljanju kraja s krajem, nezadovoljstvo humanitarnom pomoći poraslo je za 8 postotnih bodova, a vojnom pomoći za 7,5 postotnih bodova. Zanimljivo je, međutim, da je podrška tim intervencijama najviše opala među onima koji su smatrali da je njihova vlada pružila odgovarajuću količinu potpore (11,4 postotna boda), a najmanje među onima koji su smatrali da je vlada učinila premalo (2,6 postotnih bodova).

Eurofoundov e-anketni panel daje više uvida u to kako su ispitanici promijenili mišljenje od početka rata do njegove dvogodišnje obljetnice. Panel čine europski građani koji su sudjelovali 2022. i 2024. godine i za koje možemo pratiti promjene mišljenja. [2] U ovoj skupini najviše se promijenila podrška stanovanju Ukrajinaca, s značajnim porastom od 2022. do 2024. u udjelu onih koji su rekli da im je vlada dala preveliku podršku (+7,4 postotna boda) (Slika 4).

Općenito, mišljenja su bila najravnomjernije podijeljena u vezi s vojnom pomoći, pri čemu su tri kategorije odgovora bile više-manje ravnomjerno podijeljene. Međutim, sredina se tijekom dvije godine pogoršala, s porastom broja onih koji su smatrali da njihova vlada pruža premalo podrške i onih koji su smatrali da njihova vlada pruža preveliku podršku.

Promijenjeni medijski krajolik, gdje manje autoritativni, a pristrani izvori vijesti privlače publiku putem društvenih mreža, dodatno je potaknuo nezadovoljstvo i neizvjesnost oko rata (Zilinsky i sur., 2024). Razlikovati istinu od lažnih vijesti može biti teško u ovom medijskom okruženju. U kombinaciji s činjenicom da su društvene mreže poznate po pojačavanju dezinformacija stvaranjem eho komora i dopuštanjem širenja i širenja marginalnih stavova, sugerira se da društvene mreže mogu igrati podijeljenu ulogu u podršci Ukrajini. Eurofoundova e-anketa pita ispitanike o njihovom preferiranom izvoru vijesti, bilo da su to tradicionalni mediji, poput televizije i novina, ili društvene mreže. U kontekstu stalne zabrinutosti zbog uloge društvenih mreža u oblikovanju stavova, analizirali smo odnos između glavnog izvora vijesti ispitanika i njihovog stava prema podršci vlade Ukrajini.

Među panelistima koji su već konzumirali vijesti putem društvenih mreža, podrška za stanovanje Ukrajinaca, humanitarnu i vojnu pomoć znatno je niža nego među onima čiji su glavni izvor vijesti tradicionalni mediji ili među onima koji su svoj preferirani izvor vijesti prešli na društvene mreže. Osim toga, gledajući Sliku 5, primijetite kako su oni koji uglavnom konzumiraju vijesti na društvenim mrežama polarizirani u pogledu vojne pomoći. Ovaj nalaz možda odražava fragmentirano i polarizirano online okruženje koje utječe na mišljenja panelista o ratu i podršci njihove zemlje njemu.

Ispitanici čija je ekonomska situacija bila teška ili postala teška tijekom dvije godine promijenili su mišljenje o smještaju Ukrajinaca i slanju vojne pomoći u većoj mjeri nego oni čija je situacija bila ili postala laka (Slike 6(a) i 6(b)). Gotovo jedan od pet (18,1%) onih čija je ekonomska situacija bila teška tijekom te dvije godine povukla je svoju podršku za smještaj Ukrajinaca od strane vlade, dok je 22% onih čija se ekonomska situacija pogoršala povuklo podršku vladinom slanju vojne pomoći.

Iskustvo siromaštva – nemogućnost zadovoljavanja osnovnih ekonomskih i socijalnih potreba – još je jedan snažan čimbenik podrške raseljenim Ukrajincima. Mnogi od onih koji su u početku podržavali da njihova vlada pomaže Ukrajini i Ukrajincima (tvrdeći da je njihova vlada dala premalo ili premalo iznosa), a zatim su promijenili mišljenje (tvrdeći da je njihova vlada dala previše) također su izvijestili da si nisu mogli priuštiti barem jednu osnovnu potrebu u 2024., bilo da je riječ o zamjeni odjeće ili namještaja, pristupu internetu ili druženju s prijateljima i obitelji.

Struktura panela omogućuje istim ispitanicima da se ista pitanja postave s razmakom od dvije godine, a izračuna se razlika između odgovora iz 2022. i 2024. To omogućuje analizu onih koji su s vremenom povukli podršku državnoj pomoći, uz bilo kakve promjene u njihovom osobnom i financijskom blagostanju. Pad osobnog i financijskog blagostanja poznat je kao jedan od ključnih čimbenika napetosti između državljana zemlje i migranata i izbjeglica. Unatoč tome što se rezultati odnose samo na paneliste, znati što je neke Europljane navelo da povuku podršku Ukrajini ipak je informativno.

Analiza je pokazala da su oni čije je mentalno zdravlje opalo sklonije povlačenju podrške za smještaj Ukrajinaca od strane vlade. Štoviše, podrška je pala i među onima koji su bili manje zabrinuti zbog rata i onima koji su doživjeli siromaštvo. U usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe, veći pad podrške zabilježen je u kontinentalnoj Europi i Irskoj, istočnom Mediteranu i balkanskim državama, dok su nordijske i zapadnomediteranske zemlje zadržale podršku na istoj razini.

Slična slika vidi se i pri povlačenju potpore za slanje vojne pomoći. Podrška je pala 2024. među ispitanicima koji su bili manje zabrinuti zbog rata i imali manje povjerenja u svoju vladu. Netko tko je vidio eroziju svoje ekonomske dobrobiti – povećanje poteškoća u sastavljanju kraja s krajem ili osjećaj oskudice – bio je skloniji povlačenju podrške. Osim toga, oni koji su vijesti dobivali putem društvenih mreža ili su prešli na društvene mreže za vijesti između 2022. i 2024. češće su povukli svoju podršku vladinom slanju vojne pomoći. Nalaz sugerira da okruženje društvenih mreža može pružiti netočnu sliku sukoba, što utječe na mišljenje publike protiv podrške Ukrajini.

Velik udio Europljana i dalje podržava Ukrajinu i mjere svojih vlada za pomoć zemlji i njezinom narodu: 75,1% podržava smještaj raseljenih Ukrajinaca, 82,4% podržava humanitarnu pomoć Ukrajini, a 65,2% podržava vojnu pomoć. Ipak, čini se da znatan dio stanovništva EU-a doživljava ratni umor. To je osobito istinito za one koji su se najviše borili s rastućim troškovima života od izbijanja rata. Rezultati Eurofoundove e-ankete pokazuju kako društvene mreže igraju ulogu u padu podrške.

EU je uvela nekoliko mjera za ublažavanje negativnih učinaka rata na svoje građane. Stvorila je agilan sustav za apsorpciju ekonomskih šokova , uključujući energetske pakete nakon ruske invazije, koji su, unatoč krizi troškova života, bili učinkoviti u ograničavanju cijene energije na tržištu i ograničavanju negativnih posljedica na živote građana. [3] Također se obvezala na poticanje zdravih demokracija i snažne vladavine prava promicanjem Europskog akcijskog plana za demokraciju i Štita demokracije s ciljem borbe protiv dezinformacija i jačanja slobode medija, što bi moglo pomoći u rješavanju očitog rastućeg dijela javnog mnijenja oko rata.