Ograničena fleksibilnost: Prisilno nestandardno zapošljavanje u Europskoj uniji
Objavljeno: 27 May 2026
Ovaj rad analizira učestalost, trendove i mikro-pokretače prisilnog nestandardnog zapošljavanja (INE) među državama članicama EU-a između 2006. i 2024., koristeći složeni pokazatelj koji bilježi radnike zaposlene prisilno pod privremenim ugovorima, u radu na pola radnog vremena ili oboje. Na temelju mikropodataka EU Labour Force Survey, analiza pokazuje da je stopa INE-a dosegnula vrhunac od 12,7 % u 2015. godini, a zatim pala na 8,8 % u 2024., što je u početku bilo potaknuto širenjem prisilnog zapošljavanja na pola radnog vremena tijekom Velike recesije, a potom smanjenjem privremenog zaposlenja i smanjenjem udjela prisilnog rada, uz snažan pad nevoljne prirode rada na pola radnog vremena. Unatoč ovom poboljšanju, otprilike polovica svih privremenih radnika i dalje ima takve ugovore nevoljno. Oaxaca–Blinder dekompozicije razdvajaju jaz između ranijih i sadašnjih INE stopa na dvije komponente: sastavnu komponentu, koja bilježi promjene u karakteristikama radne snage, i strukturnu komponentu, koja bilježi promjene u tome kako te karakteristike utječu na INE rizik. Strukturna komponenta dominira cijelim procesom, čineći do 89 % jaza u 2014., što ukazuje da pad INE-a odražava stvarna poboljšanja uvjeta na tržištu rada, a ne samo promjene u sastavu radne snage. Regresijski modeli procijenjeni zasebno za 2014. i 2024. identificiraju mehanizme iza ove strukturne promjene: kazna za zanimanje za niskokvalificirane i srednje kvalificirane radnike znatno se smanjila kako je zaoštravanje tržišta rada poboljšalo uvjete na donjem kraju raspodjele zanimanja, dok se sektorska diferencijacija zaoštrila, a uslužni sektori sve više potiču prisilni privremeni rad uz prisilni rad na pola radnog vremena.
Napominjemo da je većina publikacija Eurofounda dostupna isključivo na engleskom jeziku i trenutačno se ne prevode automatski.
Ovaj odjeljak pruža informacije o podacima sadržanima u ovoj publikaciji.
Popis tablica
Tablica 1: Ukupni rezultati Oaxaca–Blinder dekompozicije stope INE-a u EU
Tablica 2: Sastav po faktorima (str.)
Tablica 3: Strukturna komponenta po faktorima (str.)
Tablica 4: Stope INE i njihove komponente, države članice, 2024. (%)
Tablica 5: INE i glavni čimbenici rizika, Države članice, 2024.
Tablica 6: Promjene u stopama INE-a (%) i glavni čimbenici koji utječu na njihove promjene, 2006.–2024.
Tablica A1: Stope INE-a i njegovih komponenti, države članice, 2024. (%)
Tablica A2: Stope INE-a (%) i glavne komponente koje utječu na njihove promjene, države članice (2006.–2024.)
Tablica A3: Sastav INE-a u EU, prema odabranim karakteristikama, 2024. (%)
Tablica A4: Rezultati regresije povezanosti između INE-a, prisilnog privremenog i nevoljnog zaposlenja na pola radnog vremena u 2014. i 2024. godini
Popis grafova
Slika 1: Situacije koje vode do INE-a
Slika 2: Stope prisilnog nestandardnog zapošljavanja, privremenog i skraćenog radnog vremena u EU, 2006.–2024. (%)
Slika 3: Udio prisilnog privremenog i honorarnog zaposlenja, EU (%)
Slika 4: Komponente INE stopa u EU, 2006.–2024. (%)
Slika 5: Stopa privremenog zaposlenja i udio prisilnog privremenog zaposlenja, 2024. (%)
Slika 6: Stopa zaposlenosti na pola radnog vremena i udio prisilnog zapošljavanja na pola radnog vremena, 2024. (%)
Slika 7: Stope INE-a u državama članicama, 2006.-2015.-2024. (%)
Slika 8: INE stope razložene na dva glavna čimbenika, 2006.–2024. (%)
Slika 9: Raspodjela INE-a po zemljama (2024.)
Slika 10: AME marginalni učinci na vjerojatnost INE-a, 2014. i 2024. (%)
Slika 11. AME o vjerojatnosti prisilnog privremenog zaposlenja, 2014. i 2024. (%)
Slika 12: AMEs o vjerojatnosti prisilnog zaposlenja na pola radnog vremena, 2014. i 2024. (%)
Eurofound preporučuje da se ova publikacija citira na sljedeći način.
Eurofound (2026), Ograničena fleksibilnost: Prisilno nestandardizirano zapošljavanje u Europskoj uniji, Eurofound istraživački rad, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg.
