Novi oblici zapošljavanja
Novi oblici zapošljavanja predstavljaju krovni pojam za raznolikije oblike zapošljavanja koji se pojavljuju ili dobivaju na važnosti otprilike od 2000. godine. Uz tradicionalne radne odnose, nove oblike rada karakteriziraju promjenjivi obrasci rada, ugovorni odnosi, mjesta, trajanje i raspored rada, povećana upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) ili njihova kombinacija.
Najnoviji sadržaj o ovoj temi pronađite u nastavku.
Ograničena fleksibilnost: Prisilno nestandardno zapošljavanje u Europskoj uniji
Ovaj rad analizira učestalost, trendove i mikro-pokretače prisilnog nestandardnog zapošljavanja (INE) među državama članicama EU-a između 2006. i 2024., koristeći složeni pokazatelj koji bilježi radnike zaposlene prisilno pod privremenim ugovorima, u radu na pola radnog vremena ili oboje.Gender differences in motivation to engage in platform work
The rise of the platform economy during the last decade is one of the main disrupting forces for European labour markets. While standard employment remains the norm, platforms are expanding their reach and diversifying into novel business models. In doing so, they are also attracting an increasing number of women. This policy brief investigates why women are joining the platform economy and how the motivations to perform work on platforms differ between genders. It shows that while women join platforms to gain an additional income and because it allows them the flexibility to combine work with household chores or family commitments, men are driven by the opportunities provided by platforms to work globally and to expand their client base. At the same time, findings suggest that online platforms seem to provide women with a link to the labour market that can potentially prevent their withdrawal from the labour force during different life stages. These findings suggest that policy action should focus on extending working hours regulations and work–life balance measures to all platform workers, irrespective of employment status, and promote equal sharing of care responsibilities between women and men.
Nestandardno zapošljavanje u EU: Vrste, trendovi i radni uvjeti
Ovo izvješće daje pregled trendova u novim i nestandardnim oblicima rada diljem Europske unije. Na temelju dostupnih usporednih europskih skupova podataka, mapira nedavna zbivanja u ovim radnim aranžmanima i analizira njihove implikacije za kvalitetu radnih mjesta. Izvješće također analizira mjere koje su socijalni partneri poduzeli posljednjih godina kako bi se suočili s izazovima koje donose novi i nestandardni oblici rada.Kako bi popunio postojeće nedostatke u znanju, Eurofound od 2013. istražuje značajke novih oblika zapošljavanja u državama članicama EU-a. Istraživanje razmatra implikacije na radne uvjete i tržište rada.
Društvene, gospodarske i tehnološke promjene u Europi dovele su do novih oblika zapošljavanja. Pandemija bolesti COVID-19 dovela je i do povećanja opsega i opsega novih oblika zapošljavanja. Mnogi od njih uvelike se razlikuju od tradicionalnog "rada". Oni transformiraju tradicionalni odnos jedan na jedan između poslodavca i zaposlenika. Karakteriziraju ih i nekonvencionalni obrasci rada i mjesta rada.
Tvorce politika u EU-u zanima kako ti novi oblici zapošljavanja mogu pomoći u izgradnji otpornijeg i uključivijeg tržišta rada. Rasprava se također vrti oko toga kako osigurati odgovarajuću socijalnu zaštitu i pristojne radne uvjete. Od ključne je važnosti u raspravi kako izbjeći situaciju u kojoj su ti novi oblici zapošljavanja manje povoljni za radnike od etabliranih vrsta zapošljavanja.
Europska komisija, Europski parlament i Vijeće proglasili su 2017. europski stup socijalnih prava, u kojem se utvrđuje 20 temeljnih načela ključnih za dobro funkcioniranje tržišta rada. U popratnom akcijskom planu za 2021. navodi se da digitalizacija i promjene koje je pandemija donijela u svijetu rada zahtijevaju opsežnu raspravu o politikama koja će biti usmjerena ne samo na razine sudjelovanja na tržištu rada, već i na odgovarajuće radne uvjete na kojima se temelje kvalitetna radna mjesta.
Komisija je pitanje radnih uvjeta istaknula i u svojoj Komunikaciji "Izgradnja digitalne budućnosti Europe". Dobri radni uvjeti u središtu su uspješne digitalne tranzicije kojom bi se promicale inovacije i tehnološka difuzija.
Europska komisija: Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih pravaopens in new tab
Europska komisija: Europski stup socijalnih prava u 20 načelaopens in new tab
EUR-Lex: Komunikacija o izgradnji digitalne budućnosti Europeopens in new tab
Rad Eurofounda na novim oblicima zapošljavanja povezan je s prioritetom Komisije za razdoblje 2019.–2024. o Europi spremnoj za digitalno doba.
Europska komisija: Europa spremna za digitalno dobaopens in new tab
Ovo je izbor najvažnijih rezultata za ovu temu.
Watch the webinar - #EurofoundLIVE: Regulating platform work – The EU’s big balancing act
2 December 2021
Initiatives to improve conditions for platform workers: Aims, methods, strengths and weaknesses
The rapid rise of the platform economy has led to a marked transformation of European labour markets, and existing regulatory frameworks and voluntary initiatives have yet to catch up. While platform work offers opportunities for workers and employers and potentially contributes to innovation, economic growth and competitiveness in the EU, it has been criticised from the beginning because of the poor employment and working conditions often experienced by workers. Accordingly, across the EU, governments, social partners, grassroots organisations and platforms have started to introduce initiatives to tackle the negative aspects of platform work. This policy brief assesses some such initiatives in the Member States and offers recommendations for further action.
15 December 2020
New forms of employment: 2020 update
Although standard employment (generally full-time and permanent) remains the dominant employment type across the EU, European labour markets are increasingly characterised by a variety of different forms. These new forms of employment involve new formal employment relationships or work patterns (linked to aspects such as place of work, working time or use of ICT) and sometimes both. This report puts the spotlight on nine innovative employment forms across the 27 EU Member States, Norway and the UK. It examines the policy frameworks of each country, as well as mapping the scale and scope of the incidence of these new forms and highlighting the main opportunities and risks associated with each form. The report concludes with some policy recommendations taking into account the future of work that will be shaped by the twin transition to the digital age and a carbon-neutral economy, as well as a new way of working due to COVID-19.
20 September 2020
Back to the future: Policy pointers from platform work scenarios
Platform work– the matching of supply and demand for paid labour through an online platform – is still small in scale but is expected to grow. Accordingly, it is important to anticipate the opportunities and risks related to this business model and employment form. This report explores potential scenarios for two selected types of platform work by 2030, drawing on Eurofound’s ‘Future scenarios of platform work’ project. It assesses the expected implications for the economy, labour market and society if these potential futures were realised. On this basis, policy pointers show what could be done to facilitate desirable and avoid undesirable futures. These policy pointers consider how to capitalise on the opportunities inherent in on-location platform work, the need for regulatory clarity and enforcement, issues around worker representation, and the embeddedness of platform work in the digital age.
16 January 2020
Telework and ICT-based mobile work: Flexible working in the digital age
Advances in ICT have opened the door to new ways of organising work. We are shifting from a regular, bureaucratic and ‘factory-based’ working time pattern towards a more flexible model of work. Telework and ICT-based mobile work (TICTM) has emerged in this transition, giving workers and employers the ability to adapt the time and location of work to their needs. Despite the flexibility and higher level of worker autonomy inherent in TICTM, there are risks that this work arrangement leads to the deterioration of work–life balance, higher stress levels and failing worker health. This report analyses the employment and working conditions of workers with TICTM arrangements, focusing on how it affects their work–life balance, health, performance and job prospects. While policymakers in many EU countries are debating TICTM and its implications, the study finds that only a few have implemented new regulations to prevent TICTM from having a negative impact on the well-being of workers.
28 January 2020
The pandora’s box of the platform economy
Istraživači Eurofounda pružaju stručne uvide i mogu ih se kontaktirati za pitanja ili upite medija.
Cesira Urzì Brancati
Research officerCesira Urzì Brancati je istraživačica u jedinici za zapošljavanje u Eurofoundu. Njezini istraživački interesi uključuju utjecaj tehnologije na zapošljavanje i digitalizaciju rada, s naglaskom na digitalne radne platforme, digitalni nadzor i algoritamsko upravljanje. Specijalizirana je za mikroekonometriju, dizajn upitnika i analizu podataka anketa. Prije nego što se pridružila Eurofoundu 2024., Cesira je radila u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije u Sevilli, u Međunarodnom centru za dugovječnost u Londonu, na Sveučilištu u Modeni i Reggio Emiliji te na Sveučilištu u Torinu. Ima magisterij i doktorat iz međunarodne ekonomije sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu.
Dragoș Adăscăliței
Research officerDragoș Adăscăliței je istraživač u odjelu za zapošljavanje pri Eurofoundu. Njegova trenutna istraživanja usmjerena su na teme vezane uz budućnost rada, uključujući utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta, posljedice automatizacije za zapošljavanje i regulatorna pitanja vezana uz rad na platformama. Također je redoviti suradnik na komparativnim projektima koji prate strukturne promjene na europskim tržištima rada. Prije nego što se pridružio Eurofoundu, bio je predavač radnih odnosa na Sveučilištu u Sheffieldu, na Školi menadžmenta. Magistrirao je političke znanosti na Srednjoeuropskom sveučilištu i doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Mannheimu.
Ovaj odjeljak pruža pristup cjelokupnom sadržaju koji je objavljen o temi.
