Eurofound je od svojeg osnutka izgradio snažnu bazu znanja o životnim i radnim uvjetima u Europskoj uniji. Ključna zadaća Agencije uključuje praćenje razvoja događaja u državama članicama tijekom vremena, za što je razvila tri opetovana istraživanja na razini EU-a koja se temelje na vjerojatnosti i pružaju visokokvalitetne podatke.
Reprezentativni uzorci
Obuhvat svih država članica EU-a i (potencijalnih) zemalja kandidatkinja, a često i Norveške i Švicarske
Usporedivost među zemljama
Više valova, omogućavanje analize vremenskih nizova
Razvijen u bliskoj suradnji s Eurofoundovim tripartitnim dionicima i stručnjacima u tom području
Upitnici koji obuhvaćaju širok raspon tema osmišljenih kako bi se zadovoljile potrebe europske politike
Upitnici izgrađeni na interdisciplinarnoj znanstvenoj osnovi
Razraditi strategiju za osiguranje kvalitete
pravodobna dostupnost rezultata u izvješćima relevantnima za politiku, internetskoj vizualizaciji podataka i mikropodacima.
Cilj je Eurofoundova istraživanja pružiti visokokvalitetne informacije o kvaliteti životnih i radnih uvjeta u Europi. Kako bi se ostvario ovaj cilj, svaka od anketa cilja na različitu populaciju kako bi se dobile određene informacije.
Europsko istraživanje o radnim uvjetima postavlja se pitanje radnicima kako bi stekli uvid u kvalitetu rada i zapošljavanja.
Europska anketa poduzećima usmjerena je na rukovoditelje i predstavnike zaposlenika u poduzećima kako bi se prikupile informacije o praksama na radnom mjestu.
Europsko istraživanje o kvaliteti života provodi intervjue s europskim građanima kako bi se dobila perspektiva životnih uvjeta i percepcije kvalitete života.
Unatoč tim razlikama u pogledu ciljne populacije, Eurofound nastoji uskladiti metodologiju istraživanja kad god je to moguće kako bi se osiguralo da se iskustva stečena u jednom istraživanju provedu u drugima.
Kao i kod svih istraživačkih projekata, dionici Eurofounda i stručnjaci u relevantnom području uključeni su u razvoj, provedbu i evaluaciju svakog vala svakog istraživanja, čime se osigurava njihova relevantnost za oblikovatelje politika i socijalne partnere na europskoj i nacionalnoj razini.
Uključivanjem stručnjaka u izradu upitnika, kao i uključivanjem naših stručnjaka na nacionalnoj razini u proces prevođenja, Eurofound nastoji osigurati da sva anketna pitanja obuhvate stvarne pojave koje bi trebala obuhvatiti (valjanost).
Pažljivim odabirom reprezentativnih uzoraka, odabirom najprikladnijeg načina upravljanja upitnicima primjenom najsuvremenije tehnologije, zapošljavanjem iskusnih anketara i pružanjem sveobuhvatne obuke za intervjuiranje i kodiranje, kao i minutnom provjerom prikupljenih podataka, sofisticiranim ponderiranjem i odgovarajućom analizom Eurofound nastoji osigurati dosljednost mjerenja ankete (pouzdanost).
Predanost Eurofounda izradi visokokvalitetnih informacija dodatno je vidljiva u njegovoj strategiji osiguranja kvalitete anketa.
Bez obzira na to jesu li ciljna populacija istraživanja europski građani, radnici ili poduzeća, nije izvedivo prikupiti informacije od svih članova te populacije. Uzorak ispitanika odabran je tako da bude što reprezentativniji za ukupnu populaciju.
Eurofound nastoji upotrebljavati okvire za uzorkovanje najviše moguće kvalitete. U svakoj zemlji pokušava pronaći registar koji obuhvaća najmanje 95% ciljne populacije. Za ECS ti registri po mogućnosti sadržavaju podatke za kontakt poslovnih jedinica i drugih trgovačkih društava. Za EWCS i EQLS registri obično sadržavaju podatke o adresama kućanstava, a ponekad i pojedinaca. U EWCS-u i EQLS-u, ako takav registar nije dostupan, popis mogućih ispitanika generira se takozvanim postupkom "slučajnog puta".
Eurofound nastoji izvući uzorke koji su dovoljno veliki da daju valjane rezultate na razini pojedinačnih zemalja i koji dovoljno dobro odražavaju raspodjelu europskog stanovništva da se omogući generalizacija na Europu u cjelini. Prvi cilj zahtijeva da veličina uzorka na razini zemlje bude najmanje 1000 ispitanika, čime se granica pogreške smanjuje na prihvatljivu razinu. Drugi cilj je razlog za odabir većih uzoraka u većim zemljama, kao što je učinjeno u najnovijim EWCS-u i EQLS-u.
Ponekad je potrebno postavljati otvorena pitanja, odnosno pitanja na koja se ne može izravno odgovoriti unaprijed određenim skupom odgovora. To može biti slučaj s sektorom, na primjer. Anketar će najprije detaljno zabilježiti dani odgovor, a zatim ga svrstati u odgovarajuću kategoriju u statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti (NACE).
Kodiranje će se obično morati primijeniti za otvorena pitanja koja se odnose na prihode, razinu obrazovanja ispitanika (putem ISCED-a), kao i regiju u kojoj žive (putem NUTS-a).
Nakon završetka faze terenskog rada, skupovi podataka moraju se ponderirati kako bi se nadoknadili različiti mogući uzroci neravnoteže u uzorku. Na primjer, različiti ljudi imaju različitu vjerojatnost da će biti odabrani za anketu koja se mora uzeti u obzir statistički. Što je veća jedinica (kućanstvo/tvrtka) u kojoj ljudi žive ili rade, to su manje šanse da budu intervjuirani. Također, varijacije u razini spremnosti za sudjelovanje u anketi mogu rezultirati nedovoljnom zastupljenošću određenih skupina ispitanika. Razlike među zemljama u broju radne snage ne odražavaju se (u potpunosti) u veličini uzorka u svakoj zemlji, pa se ponderiranje upotrebljava kako bi se osiguralo da veće zemlje imaju veću težinu u rezultatima na razini EU-a.
Europska anketa o radnoj snazi često se upotrebljava kao izvor referentnih podataka za procjenu u kojoj su mjeri podaci reprezentativni za stanovništvo.
Metodologija je prilagođena specifičnim zahtjevima svake ankete - više informacija dostupno je na pojedinačnim stranicama ankete.
Ankete nikada nisu bile jedini izvor velikih kvantitativnih podataka, a rasprave o boljoj integraciji podataka iz drugih izvora u društvenim istraživanjima traju već duže vrijeme. Međutim, posljednjih desetljeća, sa sve većom povezanošću pojedinaca i organizacija s internetom, količina podataka dostupnih iz izvora kao što su web aplikacije, mobilni uređaji, senzori, video streamovi i društveni mediji eksplodirala je.
U tom kontekstu Eurofound istražuje moguću upotrebu velikih podataka za dopunu i kontekstualizaciju podataka iz svojih postojećih istraživačkih napora, posebno iz svojih istraživanja. Projekt je trenutačno usmjeren na tri područja, a o tom se radu raspravlja u tri radna dokumenta.
Upitnici za Eurofoundova tri paneuropska istraživanja – EWCS, EQLS i ECS – dostupni su za preuzimanje na različitim jezicima. Dostupni su i skupovi podataka za različita izdanja istraživanja.
Svi upitnici dostupni su po završetku terenskog rada ankete.
Eurofoundovi skupovi podataka o istraživanjima stavljaju se na raspolaganje najkasnije dvije godine nakon završetka terenskog rada. Skupovi podataka Eurofounda pohranjuju se u Podatkovnoj službi Ujedinjene Kraljevine(opens in new tab)This link opens in a new tab (UKDS) u Essexu u Ujedinjenoj Kraljevini i promiču se na internetu na njezinim internetskim stranicama. Podaci su besplatno dostupni onima koji ih namjeravaju koristiti u nekomercijalne svrhe. Zahtjevi za uporabu u komercijalne svrhe prosljeđuju se Eurofoundu na autorizaciju.
Registracijom na UKDS korisnicima je osiguran pristup najnovijoj verziji i primanje informacija o važnim ažuriranjima. Da biste preuzeli podatke, prvo se registrirajte online kod UKDS-a. Ako niste sa sveučilišta ili fakulteta u Ujedinjenom Kraljevstvu, prijavite se za korisničko ime Arhive podataka u Ujedinjenom Kraljevstvu(opens in new tab)This link opens in a new tab ili pogledajte stranicu o tome kako pristupiti podacima.
Nakon registracije, kako biste pronašli podatke Eurofounda, u polje "Podaci za pretraživanje" upišite "Eurofound". Trebao bi se pojaviti popis Eurofoundovih anketa, a zatim kliknite na naziv relevantne ankete za više informacija i preuzmite je pomoću svog korisničkog imena i lozinke.
Eurofound za odabrane ankete stavlja na raspolaganje namjenske internetske vizualizacije podataka. Mogu se pronaći navigacijom do pojedinačnog kruga ankete.
Kako bi osigurao visokokvalitetne podatke iz istraživanja, Eurofound poštuje zajednički dogovorene standarde za svoju metodologiju i postupke istraživanja. Eurofound slijedi kriterije kvalitete Europskog statističkog sustava (ESS) pri osmišljavanju, provedbi i procjeni kvalitete istraživanja.
U svim istraživanjima Eurofound primjenjuje niz kriterija kvalitete.
Relevantnost: Osiguravanje da anketa zadovoljava trenutne i potencijalne potrebe korisnika
Točnost: Imati podatke za koje su procjene što bliže stvarnim vrijednostima. U praktičnom smislu, to se postiže minimiziranjem pogrešaka u anketi
Pravodobnost i točnost: Širenje podataka što je moguće bliže referentnom razdoblju i u skladu s vremenskim rasporedom utvrđenim za objavu podataka
Pristupačnost i jasnoća: Omogućavanje korisnicima jednostavnog pristupa rezultatima i podacima ankete te pružanje potrebnih pozadinskih informacija za tumačenje rezultata
Koherentnost i usporedivost: pregled podataka u usporedbi s drugim povezanim podacima koji potječu iz drugih izvora i procjena mogu li se razlike pripisati razlikama između stvarnih vrijednosti. Uspostavljanje usporedivosti podataka u različitim geografskim područjima i tijekom vremena.
Eurofound nastoji kontinuirano poboljšavati kvalitetu i troškovnu učinkovitost svakog istraživanja. Kriteriji kvalitete i potrebni koraci u postupku za ispunjavanje tih kriterija utvrđeni su u natječajnim specifikacijama i u detaljnom planiranju postupka istraživanja. Uspostavljeni su postupci za provjeru svih aspekata pripreme ankete, terenskog rada i obrade podataka te za prikupljanje sveobuhvatne dokumentacije o tome kako su ispunjeni kriteriji kvalitete.
Eurofound redovito prati učinak anketa na donošenje politika i upotrebu podataka u istraživanju. Prikuplja informacije o tome kako ankete zadovoljavaju potrebe korisnika. Nadalje, Agencija naručuje i objavljuje vanjske procjene kvalitete podataka i postupaka nakon završetka ankete.
Glavni ugovaratelj Eurofounda i njegovi nacionalni partneri moraju se pridržavati profesionalnih kodeksa ponašanja makroregionalnih strategija i ESOMAR-a koji su osmišljeni u skladu sa zakonodavstvom i promicanju visokokvalitetnih istraživanja. Kodeksi pokrivaju, između ostalog, poštivanje ispitanika i povjerljivost podataka. Izvođač se također pridržava ISO standarda koji se odnose na izmjere.
Anketari koji rade na Eurofoundovim istraživanjima moraju se pri provođenju intervjua pridržavati etičkih pravila i pravila o povjerljivosti. Ista pravila razvijaju se za svaku zemlju kako bi se osigurao usklađen terenski rad. Podaci se prikupljaju i bilježe u skladu s obukom anketara i projektnim uputama, a anketari moraju osigurati da se sudjelovanje ispitanika u anketi temelji na dobrovoljnom informiranom pristanku.
Informacije o Eurofoundovim anketama dostavljaju se njegovom internom službeniku za zaštitu podataka kako bi se osigurala usklađenost s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) Europske unije. Podaci koji se prenose UKDS-u u potpunosti su anonimizirani radi zaštite povjerljivosti ispitanika.
Metodologija i upitnici koji se upotrebljavaju u Eurofoundovim paneuropskim istraživanjima slobodno su dostupni drugim istraživačima, podložno određenim autorskih prava, a mnogi su izrazili interes za upotrebu naših materijala ili suradnju s Eurofoundom.
U nedavnim izdanjima Europskog istraživanja o radnim uvjetima (EWCS) nacionalne vlade u Belgiji, Francuskoj, Sloveniji i Španjolskoj financirale su povećanje veličine uzorka o vlastitom trošku kako bi provele detaljniju analizu. I Norveška i Švicarska već su niz godina uključene u EWCS.
Slično tome, talijanski Nacionalni institut za analizu javnih politika (INAPP) financirao je povećanje veličine uzorka za Italiju za Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) 2016. godine.
U okviru Memoranduma o razumijevanju s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) Eurofound je EU-OSHA-i pružio koristan uvid u razvoj metodologije istraživanja i izradu anketa. EU-OSHA je primijenila metodologiju iz Eurofoundova Europskog istraživanja poduzeća (ECS) u svojem Europskom istraživanju poduzeća o novim rizicima i rizicima u nastajanju (ESENER) iz 2009. Timovi koji rade na ECS-u i ESENER-u u redovitom su kontaktu kako bi osigurali razmjenu iskustava stečenih na svakom od projekata među agencijama. ECS 2019. proveden je u partnerstvu s Europskim centrom za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop). Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) upotrebljava podatke EWCS-a za svoj indeks rodne ravnopravnosti. Eurofound je također podržao Agenciju za temeljna prava (FRA) u pripremi ankete.
Europska komisija (GU NEAR) podupire uključivanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u u Eurofoundova istraživanja.
Upitnik i metodologija EWCS-a izvor su nadahnuća za druga istraživanja u svijetu: na primjer, američko istraživanje o radnim uvjetima, istraživanje o radnim uvjetima u Južnoj Koreji i izraelsko socijalno istraživanje iz 2016. Neke zemlje u Srednjoj Americi, kao i Argentina, Čile i Urugvaj, upotrebljavaju prilagođene upitnike EWCS-a u provođenju nacionalnih istraživanja. Ograničen broj pitanja EWCS-a uključen je u Anketu o radu u gradovima u Kini 2016.
Rand: Američko istraživanje o radnim uvjetima(opens in new tab)This link opens in a new tab
KOSHA: Korejska agencija za sigurnost i zdravlje na radu(opens in new tab)This link opens in a new tab
Izraelski središnji zavod za statistiku: Izraelsko socijalno istraživanje(opens in new tab)This link opens in a new tab
Kako bi se prevladao nedostatak pouzdanih podataka i informacija o radnim uvjetima u zemljama u razvoju i tranzicijskim zemljama, Eurofound i Međunarodna organizacija rada (ILO) udružili su snage kako bi razvili projekte za praćenje i analizu radnih uvjeta na globalnoj razini.
Eurofound je surađivao s ILO-om na pionirskom projektu praćenja radnih uvjeta diljem svijeta u kojem se analiziraju kretanja u pogledu kvalitete radnih mjesta i kvalitete radnog života u Europi, Aziji i Americi.
Izvješće o istraživanju: Working conditions in a global perspective
Obje su organizacije razvile i standardnu metodologiju za Globalno istraživanje o radnim uvjetima (GWCS) kako bi stvorile otvoreni alat na nacionalnoj razini koji se može prilagoditi potrebama tripartitnih aktera u zemlji, što je bitan dio programa ILO-a za dostojanstven rad u zemljama.
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u prošlosti je koristio Eurofoundov upitnik o kvaliteti života (EQLS) za provođenje anketa o kvaliteti života u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
Eurofound je također pridonio razvoju međunarodnih statističkih smjernica za mjerenje kvalitete radnih mjesta i radnog života putem anketa. Primjeri uključuju:
UNECE: Priručnik o mjerenju kvalitete zapošljavanja(opens in new tab)This link opens in a new tab
OECD: Smjernice OECD-a o mjerenju kvalitete radnog okruženja(opens in new tab)This link opens in a new tab
EWCS se upotrebljava i za praćenje kretanja u kvaliteti radnih mjesta, na primjer u Zajedničkom okviru za procjenu Europske komisije, ili rada OECD-a na kvaliteti radnih mjesta. Eurostat upotrebljava neka pitanja EWCS-a za praćenje kvalitete zapošljavanja u Europi.
Europska komisija: Zajedničko izvješće o zapošljavanju(opens in new tab)This link opens in a new tab; zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi(opens in new tab)This link opens in a new tab; Praćenje uspješnosti zapošljavanja(opens in new tab)This link opens in a new tab
OECD: Kvaliteta radnih mjesta(opens in new tab)This link opens in a new tab
Eurostat: Kvaliteta zapošljavanja(opens in new tab)This link opens in a new tab
U međunarodnom kontekstu, EQLS pruža poseban doprinos jer obuhvaća sve članicama EU-a, višedimenzionalnim informacijama u jednom skupu podataka, kao i obuhvatom radno i neradno aktivnog stanovništva. Podaci EQLS-a dio su nekoliko međunarodnih inicijativa za praćenje:
Indeks rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) upotrebljava podatke EQLS-a i EWCS-a kako bi obuhvatio područje vremena(opens in new tab)This link opens in a new tab
Indeks aktivnog starenja, uz potporu Europske komisije i Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)
Radar socijalne kohezije (2013. i 2014.) Zaklade Bertelsmann
EQLS je važan izvor u istraživanju i javnoj raspravi koji doprinosi razvoju Komisijina programa "Beyond BDP". Također je korišten u razvoju skupa Eurostatovih pokazatelja o kvaliteti života.
