&w=3840&q=90)
Prekidanje tog kruga: Može li poboljšanje kvalitete radnih mjesta riješiti nedostatak radne snage u EU-u?
Zanimanja u kojima postoji manjak radne snage često su obilježena problemima poput izazovnog fizičkog okruženja ili loše kvalitete radnog vremena. To zauzvrat ograničava privlačnost takvih zanimanja. Svijest o specifičnim koracima djelovanja koji se mogu poduzeti za poboljšanje kvalitete radnih mjesta može pomoći kreatorima politika da daju prioritet političkim akcijama i podrže tvrtke ili organizacije u izmjeni svojih praksi.
Nedostatak radne snage raširena je pojava u EU-u i utječe na čitav niz zanimanja. Ti nedostaci imaju ozbiljne posljedice. Ako tvrtke i organizacije ne mogu popuniti slobodna radna mjesta, to ima posljedice za rast i može otežati inovacije. Kvaliteta pruženih usluga pati ako nema dovoljno osoblja. To može biti početak začaranog kruga: intenzitet rada raste za postojeću radnu snagu, povećavajući vjerojatnost stresa i izgaranja te dovodeći do izostanaka i odlazaka koji pogoršavaju situaciju.
Najnovije izdanje godišnjeg izvještaja EURES-a o nestašici i viškovima radne snageopens in new tab, koje je objavila Europska agencija za rad (ELA) u lipnju, zaključuje da nestašice radne snage i dalje su raširene. Ovo izvješće analizira 436 zanimanja i utvrđuje da je za gotovo sva njih (97%) barem jedna zemlja među 31 zemljom koja čini EURES mrežu (27 država članica EU-a, Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) prijavila nestašicu u 2025. godini.
Najviše je pogođena Italija, gdje radnici nedostaju u oko 60% zanimanja. Nizozemska, Bugarska, Belgija i Rumunjska također imaju ozbiljne probleme (Slika 1).
Broj identificiranih zanimanja s nedostatkom prema EURES zemljama, 2025.
Izvor: ELA, 2026.
Gledajući šire profesionalne skupine, nedostatak radne snage najčešće se primjećuje među obrtnicima i srodnim djelatnicima. To uključuje vodoinstalatere, električare i zavarivače. Operateri i sastavljači postrojenja i strojeva također su negativno pogođeni, kao i zdravstveni djelatnici. Ova posljednja skupina uključuje medicinske sestre, fizioterapeute i bolničare.
To pokazuje da su tražene i visoko kvalificirane i tehničke uloge. Na primjer, većina zanimanja koja obavljaju obrtnici i srodni radnici zahtijevaju dugotrajno stručno obrazovanje na početku i redovita ažuriranja vještina kako se tehnologija mijenja. Mnoga od tih zanimanja ključna su za zelenu tranziciju.
Neka zanimanja imaju strukturne nedostatke koji su trajni tijekom vremena i dosljedno ih prijavljuje velik broj država članica. Značajno je da su zavarivači i rezači plamena ostali visoko na listi tijekom nekoliko godina. Isto vrijedi i za medicinske sestre, specijalizirane liječnike, vodoinstalatere, montere cijevi te vozače teških kamiona i kamiona.
Istraživanja Eurofounda i ELA-e slažu se s potrebom za integriranim odgovorom na nedostatak radne snage. Aktivacija nedovoljno iskorištene radne snage i bolje usklađivanje ponude i potražnje dvije su mjere preporučene u izvješću EURES-a i u Eurofoundovoj analizi mjera politike za rješavanje nestašice radne snage. Izvješće o EURES-u posebno se bavi ulogom mobilnosti radne snage. Iako može pomoći u ublažavanju nestašica i neravnoteže radne snage na kratki rok, mobilnost radne snage i transnacionalno usklađivanje nisu čarobno rješenje. Međutim, kako pokazuje interaktivna nadzorna pločaopens in new tab ELA-e , za gotovo svako zanimanje koje doživljava nestašicu, barem je jedna druga zemlja identificirala isto zanimanje kao višak radne snage. To sugerira da se neravnoteža potencijalno može riješiti kroz mobilnost radne snage između država članica EU-a.
Treći element integriranog odgovora je učiniti radna mjesta privlačnijima poboljšanjem kvalitete poslova. Uzimajući Eurofoundov okvir kvalitete radnih mjesta kao polazište i koristeći podatke iz Europskog istraživanja radnih uvjeta (EWCS) 2024, moguće je analizirati dimenzije kvalitete radnih mjesta koje nedostaju u manjkastim zanimanjima identificiranim u izvješću EURES-a.
Eurofound je razvio sedam indeksa kvalitete radnih mjesta korištenih za analizu zajedno sa svojim tripartitnim dionicima i istraživačkom zajednicom. Sedam indeksa temelji se na onim karakteristikama rada i zaposlenja koje imaju dokazanu uzročnu povezanost sa zdravljem i dobrobiti radnika. Neki od pokazatelja zajednički su okviru koji je dogovorio Odbor za zapošljavanje EU-a (EMCO), primjerice oni koji se koriste za mjerenje razvoja vještina i napredovanja u karijeri, zdravlja i sigurnosti na radu, dobrobiti na radnom mjestu, autonomije, kolektivnog interesa i zastupljenosti, ravnoteže između posla i privatnog života, rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti.
EURES izvješće definira 'zanimanja s raširenim nedostatkom' kao zanimanja s nedostatkom radne snage koja su identificirali nacionalni koordinacijski uredi EURES-a u najmanje 15 od 31 zemlje u EURES mreži. Dok EURES izvješće razlikuje više od 400 zanimanja (koristeći Međunarodne standardne klasifikacije zanimanja (ISCO) na razini 4), ona su grupirana u nešto veće kategorije (ISCO-3) radi analize kvalitete radnih mjesta.
Tablica 1 pokazuje da su raširena zanimanja s nedostatkom raznolika i karakterizirana mješovitim profilima kvalitete poslova. Većina zanimanja postiže iznadprosječne rezultate u nekim dimenzijama, ali ispod prosjeka u drugima. Iznimke su, s jedne strane, 'drugi zdravstveni djelatnici' i 'elektrotehnološki inženjeri' kao jedina zanimanja koja postižu rezultate iznad prosjeka EU u svim dimenzijama kvalitete rada. Na drugom kraju spektra su 'radnici u osobnoj njezi' s rezultatima koji su znatno ispod prosjeka u svim osim jednoj dimenziji.
Rezultati kvalitete posla u područjima s trajnim nedostatkom zanimanja (razina ISCO-3), s 95% intervalima pouzdanosti
Occupation | Physical environment | Prospects | Skills and discretion | Social environment | Work intensity | Working time quality | Earnings |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
Electrotechnology engineers (unweighted N=70) | 81.82 [78.99–84.65] | 80.21 [74.12–86.30] | 74.64 [66.83–82.44] | 88.78 [81.44–96.13] | 62.99 [53.75–72.24] | 84.37 [78.04–90.71] | 80.76 [75.02–86.50] |
Medical doctors (unweighted N=170) | 75.02 [69.05–80.99] | 77.35 [72.59–82.11] | 72.19 [68.80–75.59] | 70.56 [63.19–77.93] | 51.59 [44.35–58.83] | 66.32 [61.91–70.73] | 72.47 [67.00–77.93] |
Nursing and midwifery professionals (unweighted N=480) | 74.21 [70.82–77.61] | 75.15 [72.12–78.19] | 63.91 [61.61–66.21] | 79.24 [76.03–82.44] | 55.59 [51.44–59.74] | 65.73 [63.34–68.13] | 59.45 [56.08–62.81] |
Other health professionals (unweighted N=315) | 83.20 [81.20–85.19] | 78.54 [75.67–81.42] | 64.31 [61.47–67.16] | 78.92 [75.51–82.34] | 67.47 [64.06–70.88] | 76.74 [74.06–79.42] | 65.39 [61.86–68.92] |
Artistic, cultural and culinary associate professionals (unweighted N=350) | 81.67 [78.65–84.68] | 80.92 [75.65–86.19] | 65.38 [59.30–71.46] | 82.12 [76.45–87.78] | 62.37 [56.11–68.63] | 73.05 [66.85–79.26] | 58.83 [52.23–65.43] |
Cooks (unweighted N=791) | 78.81 [74.19–83.44] | 73.31 [68.34–78.28] | 50.59 [46.93–54.25] | 79.07 [74.96–83.18] | 61.38 [54.47–68.29] | 65.01 [58.99–71.03] | 52.58 [48.33–56.83] |
Personal care workers in health services (unweighted N=503) | 74.15 [70.64–77.66] | 70.53 [68.30–72.76] | 54.11 [51.71–56.51] | 75.24 [72.90–77.59] | 60.31 [56.49–64.13] | 67.70 [65.40–70.00] | 47.25 [43.89–50.61] |
Building frame and related trades workers (unweighted N=181) | 66.99 [63.83–70.14] | 74.33 [71.55–77.10] | 54.79 [51.68–57.91] | 76.86 [73.40–80.31] | 68.33 [65.20–71.46] | 74.14 [72.07–76.21] | 57.02 [53.40–60.64] |
Building finishers and related trades workers (unweighted N=191) | 69.79 [66.38–73.21] | 76.85 [72.91–80.78] | 56.02 [53.10–58.95] | 80.37 [77.78–82.96] | 66.23 [62.51–69.95] | 74.38 [72.19–76.58] | 59.57 [55.94–63.21] |
Sheet and structural metal workers, moulders and welders, and related workers (unweighted N=385) | 63.97 [60.21–67.74] | 69.73 [65.22–74.24] | 42.42 [38.34–46.50] | 80.15 [76.07–84.23] | 65.59 [60.45–70.73] | 73.77 [70.49–77.06] | 58.93 [52.66–65.20] |
Blacksmiths, toolmakers and related trades workers (unweighted N=242) | 69.67 [66.00–73.35] | 71.45 [66.54–76.35] | 48.69 [44.54–52.84] | 75.72 [72.30–79.13] | 68.58 [63.13–74.02] | 77.06 [74.46–79.65] | 58.58 [55.27–61.89] |
Machinery mechanics and repairers (unweighted N=256) | 69.72 [66.82–72.62] | 77.25 [74.77–79.73] | 54.99 [51.75–58.23] | 83.47 [81.18–85.75] | 66.51 [62.74–70.29] | 77.97 [76.06–79.88] | 60.63 [56.80–64.45] |
Electrical equipment installers and repairers (unweighted N=84) | 73.92 [71.09–76.76] | 76.99 [72.74–81.24] | 56.54 [52.75–60.33] | 77.98 [74.23–81.73] | 67.44 [64.62–70.26] | 76.63 [73.98–79.29] | 61.27 [56.74–65.80] |
Food processing and related trades workers (unweighted N=205) | 76.87 [74.46–79.28] | 75.79 [71.95–79.63] | 42.07 [37.73–46.42] | 77.72 [73.54–81.90] | 64.38 [59.88–68.88] | 71.83 [68.81–74.84] | 54.73 [50.08–59.38] |
Heavy truck and lorry drivers (unweighted N=2,025) | 72.58 [70.00–75.16] | 76.61 [73.58–79.64] | 44.67 [41.91–47.43] | 75.86 [73.32–78.41] | 68.87 [65.59–72.15] | 67.00 [64.96–69.04] | 57.60 [54.19–61.01] |
EU27 average | 80.89 | 74.61 | 56.85 | 78.74 | 66.65 | 76.21 | 58.05 |
Tablica prikazuje sedam dimenzija (Fizičko okruženje, Izgledi, Vještine i diskrecija, Društveno okruženje, Intenzitet rada, Radno vrijeme i Zarada) u padajućem izborniku. Svaki indeks kreće se od 0 (najgore) do 100 (najbolje). Rezultati nisu usporedivi među indeksima. Podebljane brojke pokazuju da je ocjena zanimanja statistički značajno niža od prosjeka EU27 (cijeli interval pouzdanosti pada ispod prosjeka). Plave brojke pokazuju da je gornja granica intervala pouzdanosti blizu prosjeka EU27 (unutar 10%), što znači da razlika nije statistički značajna, ali se stvarni jaz ne može isključiti.
Izvor: Authors.
Tablica 1 pokazuje da je izazovno fizičko okruženje najčešći prijavljeni nedostatak kvalitete posla. U apsolutnim brojkama, 12 od 15 zanimanja s nedostatkom navodi rezultate ispod prosjeka u ovoj dimenziji za sve radnike, pri čemu 10 od tih zanimanja bilježi statistički značajne rezultate ispod prosjeka (brojevi prikazani podebljano). Ispodprosječna kvaliteta radnog vremena prijavljena je u 10 od 15 zanimanja, od kojih je 6 statistički značajno.
Kvaliteta fizičkog okruženja niža je od europskog prosjeka u većini zanimanja koja se suočavaju s raširenim nestašicama. To znači da radnici u tim zanimanjima prijavljuju veću izloženost fizičkim rizicima i zahtjevnijim uvjetima. To povećava rizik od mišićno-koštanih poremećaja i nesreća na radu. Iako je za neke zadatke snažna fizička dimenzija neizbježna, postoje dokazani načini za poboljšanje zdravlja i sigurnosti u tim poslovima: fizičke promjene na radnom mjestu, organizacijske mjere za smanjenje kumulativne izloženosti, pauze za odmor, obuka, sigurne radne procedure i korištenje osobne zaštitne opreme prilagođene spolu i tjelesnom tipu pojedinca.
Kvaliteta radnog vremena obuhvaća više od dugih sati. Obuhvaća kratke radne sate koji nisu usklađeni s preferencijama zaposlenika, noćni rad, rad vikendom, rad u smjenama, kontrolu nad rasporedom radnog vremena te predvidljivost i fleksibilnost radnog vremena. Iako može biti teško ukinuti noćni ili smjenski rad kada se očekuje pokrivenost 24 sata dnevno, resursi radnog vremena poput predvidljivog radnog vremena, fleksibilnosti, kontrole nad rasporedom radnog vremena i ograničavanja dugih radnih sati mogu podržati poboljšanje kvalitete i privlačnosti tih zanimanja.
Iako su problemi vezani uz fizičko okruženje i kvalitetu radnog vremena česti u mnogim zanimanjima s nedostatkom, ponekad se kombiniraju s izazovima u drugim dimenzijama. To dovodi do zanimanja s višestrukim nedostacima kvalitete posla. Radnici u osobnoj njezi u uslužnim djelatnostima i kuharima imaju najveći broj nedostataka u kvaliteti posla (pet). Zajednički tim zanimanjima su izazovi u fizičkom okruženju, niža kvaliteta radnog vremena i visoka razina radne intenzivnosti.
U Tablici 2, svako zanimanje rangirano je prema broju dimenzija kvalitete posla u kojima zaostaje. Sveukupno, sve osim jednog zanimanja s raširenim nedostatkom imaju jedan ili više značajnih nedostataka u kvaliteti rada.
Zanimanja s višestrukim nedostacima kvalitete posla prema vrsti nepovoljnog položaja
Izvor: Authors.
Intenzitet rada mjeri ritam kojim se rad obavlja tijekom radnog vremena. Intenzitet rada može se smanjiti redizajniranjem opterećenja; poboljšanjem raspodjele zadataka i radnih tokova; upravljanjem rokovima i prioritetima; te osiguravanjem adekvatnog osoblja. Rizik od visokog intenziteta rada u zanimanjima s nedostatkom radne snage raste: što je veći broj nestašica, to je veća radna intenzivnost za preostale radnike. Visoka intenzivnost rada koju doživljavaju stručnjaci za medicinske sestre i primaljstvo te osobni radnici u zdravstvenim službama podržava zahtjeve za većim ulaganjima u zdravstveni sektor.
Izloženost niskoj kvaliteti posla u tri dimenzije – kvaliteti radnog vremena, fizičkom okruženju i intenzitetu rada – može povećati negativan utjecaj na zdravlje. Dugi i zahtjevni radni sati te intenzivan rad mogu dovesti do umora i povećati vjerojatnost tjelesnih ozljeda i zdravstvenih problema. Fizički zahtjevni zadaci koji su vrlo repetitivni i vrlo često obavljaju povećavaju rizik od ozljeda i pogoršanja zdravlja radnika. Ponekad se koriste prečaci za ubrzanje zadatka, a i oni mogu povećati zdravstvene rizike. Na primjer, budući da uređaji za pomoć u rukovanju pacijentima zahtijevaju vrijeme za postavljanje, mogu biti zamijenjeni ručnim rukovanjem zbog vremenskog pritiska.
Radnici u osobnoj njezi također prijavljuju loše izglede. Postoji mnogo načina za poboljšanje izgleda: pružanje uvjeta zaposlenja s većom zaštitom; stvaranje karijernih puteva; uključivanje radnika u odluke o promjenama; i predstavljanje poboljšanja kao ulaganja, a ne troškova. U zanimanjima koja imaju manjak radne snage, poboljšanje izgleda je mjera koja se može koristiti za zadržavanje radnika i povećanje privlačnosti posla. Loše perspektive tjeraju radnike da napuste posao, a uvjeti za one koji ostaju pogoršat će se kao rezultat nastalih praznina.
Rezultat za indeks vještina i diskrecije je ispod prosjeka za četiri skupine zanimanja. Ova dimenzija kvalitete posla odnosi se na potrebu radnika da koriste i razvijaju svoje vještine na poslu te se razvijaju kroz radno iskustvo. Mnoge mjere mogu se provesti za poboljšanje vještina i diskrecije, poput uparivanja manje iskusnih radnika sa stručnim kolegama i uključivanja učenja u svakodnevne zadatke; osiguravanja da manje kvalificirani i radnici na pola radnog vremena koji često prijavljuju slabiji pristup obuci imaju mogućnosti za obuku; boljeg usklađivanja obuke s vlastitim karijernim ciljevima; te davanja radnicima veće kontrole nad organizacijom i izvršavanjem zadataka. Gdje je standardizacija nužna, autonomija treba biti što je više moguće, a svi radnici trebaju biti uključeni u redizajn procesa, raspored i promjene na radnom mjestu.
Zanimljivo je da se najmanje prijavljuje ispodprosječan rezultat na Indeksu zarade , koji uključuje razinu i predvidljivost zarade te pravednost naknade. Samo dvije skupine zanimanja s nedostatkom – kuhari i radnici u osobnoj njezi – imaju ispodprosječnu ocjenu za zarade za sve radnike.
Analiza kvalitete poslova u široko rasprostranjenim zanimanjima s nedostatkom pokazuje da su izazovno fizičko okruženje i loša kvaliteta radnog vremena problem u mnogima od njih. Još jedan uvid je da ta zanimanja često imaju višestruke nedostatke u kvaliteti posla, što ograničava njihovu privlačnost. S pozitivne strane, višedimenzionalnost kvalitete posla također znači da postoji mnogo i specifičnih načina djelovanja koji mogu poboljšati različite aspekte kvalitete rada u zanimanjima koja se suočavaju s trajnim nedostatkom radne snage. To može pomoći u davanju prioriteta političkim djelovanjima i podržati prakse tvrtki.
Eurofound preporučuje da se ova publikacija citira na sljedeći način.
Eurofound i ELA (2026), Prekidanje ciklusa: Može li poboljšanje kvalitete radnih mjesta riješiti nedostatak radne snage u EU-u?, članak.
Referentni broj
EF26056
Trajna poveznica
https://eurofound.link/ef26056
