Radni odnosi i socijalni dijalog

Glavni rezultati istraživanja Eurofounda služe oblikovateljima politika kao doprinos na temelju kojeg mogu pristupiti rješavanju nekih od ključnih pitanja u tom području.

• Socijalni partneri u okviru kolektivnog pregovaranja imaju presudnu ulogu u osiguravanju pravednog postupanja s europskim radnicima te stabilnog i predvidivog okvira za poslodavce.
• Uspješno kolektivno pregovaranje, odnosno utvrđivanje zajedničkih pravila o plaćama i radnim uvjetima, omogućuje da se tržišno natjecanje među poduzećima temelji na povećanju učinkovitosti, a ne na izrabljivanju radne snage.
• Sustavi radnih odnosa u sve su većoj opasnosti zbog promjena u društvu, na tržištima rada i u organizaciji rada. To je dovelo do problema u pogledu sposobnosti ključnih aktera u sustavima radnih odnosa u državama članicama.
• Kad je riječ o plaći, rezultati pokazuju da sedmero od deset radnika u EU-u koji primaju minimalnu plaću navodi da, barem u određenoj mjeri, teško spaja kraj s krajem, a kad je riječ o ostalim radnicima, to navodi manje od petero od deset radnika. Međutim, te se brojke znatno razlikuju među zemljama. U kontekstu pandemije, minimalne plaće mogu imati ulogu u kombinaciji politika čija je svrha stabilizacija dohodaka, i samim time potražnje, radi sprječavanja recesije ili depresije.
• Uspješnost europskog socijalnog dijaloga ovisi o snažnim vezama s nacionalnom razinom kako bi program EU-a i dalje bio relevantan te kako bi se autonomni sporazumi EU-a svrhovito provodili na nacionalnoj razini.
• Iako je iz europskog socijalnog dijaloga proizašlo nekoliko zajedničkih inicijativa, sklopljen je malen broj sporazuma. U nekim je sektorima izražena zabrinutost da su zahtjevi socijalnih partnera za provedbu sporazuma u okviru europskog zakonodavstva odbijeni te se smatra da je potrebno uspostaviti bolju povezanost razine EU-a i nacionalne razine.
• Trend smanjenja sindikalne gustoće razlog je za zabrinutost u brojnim državama članicama. Određeni oblik predstavljanja zaposlenika prisutan je u manje od jedne trećine poduzeća (s više od deset radnika) u EU-u (29 %). Zakonski su zahtjevi ključan razlog postojanja predstavljanja.
• Kolektivno pregovaranje i dalje je u središtu sustava radnih odnosa u EU-u. Oblikovatelji politika trebali bi iskoristiti krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 za uvođenje novih inicijativa usmjerenih na promicanje, jačanje i podupiranje kolektivnog pregovaranja.
• Osim truda koji ulažu socijalni partneri, za uspostavljanje uspješnog socijalnog dijaloga i radnih odnosa koji dobro funkcioniraju potrebna su javna sredstva i potpora javnih tijela. Oblikovatelji politika trebali bi istražiti nove načine prijenosa znanja, pribavljanja resursa ili suradnje sa socijalnim partnerima na razini EU-a i nacionalnoj razini.
• Očuvanje i promicanje pravednih i uravnoteženih radnih odnosa koji dobro funkcioniraju ključno je za osiguranje uključivog i održivog rasta i društvenog napretka u EU-u. Uslijed pandemije bolesti COVID-19 to će isto tako bitno pridonijeti radu oblikovatelja politika na integraciji društvene i gospodarske dimenzije EU-a u skladu s europskim stupom socijalnih prava.