Oblikovanje socijalne i zapošljavajuće budućnosti Europe

Mary McCaughey: 0:05

Pozdrav i dobrodošli u ovo izdanje Eurofound Talks. A Eurofound Talks je ovaj put malo drugačiji jer ćemo govoriti o općem oblikovanju socijalne i zapošljavajuće budućnosti Europe. Nema sumnje da Europska unija prolazi kroz razdoblje duboke transformacije. Imamo krizu troškova života. Imamo tranzicije, i zelene i digitalne, demografske promjene i, naravno, ogromne geopolitičke neizvjesnosti koje nas svakodnevno obuzimaju.

Mary McCaughey: 0:38

U središtu europskog odgovora na ove izazove i dalje mora ostati demokracija: zatvoriti demokratski deficit i ostati čvrst u ovim kriznim vremenima. I naravno, u srcu Europske unije nalazi se Europski parlament. I možda bismo mogli tvrditi da je u središtu Europskog parlamenta Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja, jedan od odbora Europskog parlamenta s kojim Eurofound vrlo blisko surađuje na kontinuiranoj osnovi.

Mary McCaughey: 1:10

Danas mi je zadovoljstvo što mi se pridružuje Li Andersson, predsjednik Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i, naravno, zastupnik u Europskom parlamentu. Dat će nam uvid u to čime se bavi parlamentarni odbor i kako Parlament sam može riješiti neka od pitanja na koja se pozivamo. Dakle, nema na čemu, Li.

Li Andersson: 1:28

Hvala vam puno. Jako sam sretan što sam ovdje.

Mary McCaughey: 1:30

Odlično. Pa, krenimo odmah i želimo pogledati opseg rada Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja. Možda nije toliko poznat kao neki drugi odbori, ali možda biste to mogli jasnije učiniti široj javnosti. Možete li nam samo objasniti: što je odbor i zašto je važan?

Li Andersson: 1:51

Naš odbor radi na temama i pitanjima vezanim uz sve što ima veze sa zapošljavanjem i tržištem rada—dakle radni uvjeti i radnici—ali i sa svime što je vezano uz socijalnu politiku. Dakle, imamo neku vrstu opće kompetencije socijalne politike, što znači da se bavimo svime, od pitanja povezanih s demografskim promjenama, na primjer, sustavima skrbi, ali i pravima osoba s invaliditetom.

Li Andersson: 2:16

Jedna zabluda s kojom se često susrećem kao predsjedatelj jest da EU ne može ništa učiniti u području zapošljavanja i socijalnih politika. Ali zapravo, kad pogledate i ugovore, EU ima nadležnost u području radnih uvjeta i jednakog tretmana, kao što ste rekli. Dakle, EU doista donosi zakonodavstvo kada su u pitanju pitanja tržišta rada. U području socijalne politike, EU također ima iznimno važnu političku ulogu u postavljanju ciljeva, koordinaciji rada država članica, ali i u smislu financiranja. EU također koristi, primjerice, Europski socijalni fond za financiranje mnogih važnih projekata povezanih sa socijalnom politikom. Dakle, i u tom pogledu, EU ima važnu ulogu.

Mary McCaughey: 3:06

Dakle, nije beznačajna uloga. Ali osobito možda u ovom trenutku, mislim, jedan od razloga zašto ste ovdje—zašto bi Parlamentarni odbor došao u posjet nama?

Li Andersson: 3:13

Ovdje smo jer je Eurofound jedna od pet agencija koje su pod nadležnošću Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja. To nam je zapravo vrlo važno, jer Eurofound proizvodi podatke o tome što se događa u radnom životu u Europi—vrlo važne podatke i informacije o tome kako se radni uvjeti razvijaju, kao i o mnogim novim pojavama koje utječu na tržište rada i radnike.

Li Andersson: 3:45

I to je još jedna stvar koju obično ističem kad opisujem rad odbora: ne trebamo da se ovaj odbor bavi svime što je povezano s tržištem rada ili radnim životom. Imamo nacionalne parlamente koji obavljaju velik dio tog posla. Ali pitanja na kojima radimo obično su ona koja ujedinjuju cijelu Europu ili su povezana s načinom na koji funkcionira unutarnje tržište. Na primjer, pitanja vezana uz zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Mary McCaughey: 4:12

Mhm.

Li Andersson: 4:12

Imamo mnogo novih problema koje trebamo riješiti i problema u tom području, poput utjecaja ekstremnih temperatura i vremenskih pojava na radnike. Također puno radimo na tehnologiji i digitalnim transformacijama, koje, naravno, također mijenjaju radni život u svakoj državi članici. Na primjer, raspravljalo se o posljednjem mandatu Direktiva o platformskom radu. Sada raspravljamo o temama koje se tiču prava na isključivanje, korištenja umjetne inteligencije i algoritamskog upravljanja u radnom životu.

Li Andersson: 4:42

Također, puno radimo na pitanjima vezanim uz mobilnost radne snage te kako se poštuju ugovori i radnička prava te kako se mogu provoditi u situacijama kada radnici prelaze iz jedne zemlje EU u drugu, neki od njih možda dolaze i izvan EU, a zatim su raspoređeni unutar Europske unije. Dakle, ako EU ne bi rješavala pitanja koja se tiču radničkih prava i usredotočila se samo na to kako ukloniti prepreke na unutarnjem tržištu, vidjeli bismo puno više problema i puno lošije postupanje prema radnicima u Europi trenutno.

Mary McCaughey: 5:28

Pretpostavljam da ste naveli neke od tih glavnih prioriteta koje odbor ima. Ima široku nadležnost, kao što imamo i mi u Eurofoundu. Spomenuli ste sigurnost i zdravlje na radu—EU-OSHA u Bilbau posebno se fokusira na to—ali naša nadležnost vjerojatno je široka kao i Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja. Govorite o socijalnoj uključenosti, zdravlju i sigurnosti na radu, slobodnom kretanju radnika; Neki od njih su nam najvažniji prioriteti.

Mary McCaughey: 6:00

Ali pretpostavljam da u današnjem svijetu, gdje gledamo na veću konkurentnost, gdje je veći poticaj za veću produktivnost, obranu i sigurnost na vrhu dnevnog reda—kako mislite da vaš odbor, a zapravo i Europski parlament, mogu raditi na tome da ta pitanja ostanu na vrhu dnevnog reda?

Li Andersson: 6:20

Rekao bih da je ovo jedan od glavnih izazova za nas u ovom mandatu. Ne želim reći da je to potpuno bez problema. Moramo surađivati, cijeli odbor, kako bismo osigurali da društvena agenda ne bude zaboravljena ili da ne izgubi političku težinu. Pokušao sam naglasiti da, kada razmišljamo o ovim nesigurnim geopolitičkim vremenima u kojima živimo, s mnogim oblicima sigurnosnih izazova, moramo razumjeti da je svaka sveobuhvatna sigurnosna politika također utemeljena na društvenoj koheziji i povjerenju.

Li Andersson: 6:58

Već imamo mnogo primjera toga iz Europe i drugih dijelova svijeta: društva koja imaju visoku razinu jednakosti i povjerenja — što je obično povezano i s dobro funkcionirajućom socijalnom zaštitom, sustavima socijalne skrbi i jednakim tretmanom — također su bolje opremljena da mogu odgovoriti na, na primjer, dezinformacije i dezinformacije ili druge vrste kriza ili situacija poput pandemije COVID-a, ili novih situacija koje možda još ne možemo predvidjeti. Dakle, rekao bih da je ambiciozna društvena agenda zapravo izravno povezana sa sigurnošću i otpornosti.

Mary McCaughey: 7:40

Upravo tako.

Li Andersson: 7:41

I to je zaista argument koji se ne smije zaboraviti. Osim toga, vidimo to, primjerice, u gotovo svakom objavljenom Eurobarometru — također i najnovijem — da kada se Europljane pita što misle da bi trebali biti glavni prioriteti Europskog parlamenta, kriza troškova života je na prvom mjestu. Mislim da je to također vrlo jasan znak, poruka i pokazatelj da kriza troškova života nije nestala. Još uvijek postoji društvena kriza u Europi koja pogađa mnoge radnike i mnoge ljude u nesigurnoj situaciji.

Li Andersson: 8:23

A ako EU to ne riješi, mislim da ćemo vidjeti još veću polarizaciju. Mislim da ćemo vidjeti još više nestabilnosti i unutar Europe, a ne samo da ćemo reagirati na nestabilnost i prijetnje izvana. Također moramo imati ambiciozan društveni program kako bismo osigurali da su svi uključeni i da ne vidimo nove vrste sigurnosnih prijetnji unutar naših zemalja i unutar Unije.

Mary McCaughey: 8:53

Mislim, to je zanimljiva točka jer se cijela ta društvena kohezija temelji na povjerenju, a to ste ranije spomenuli. Naši najnoviji rezultati iz naše e-ankete Život i rad u Europi pokazuju da je došlo do značajnog pada povjerenja na nacionalnoj razini i u nacionalnim vladama. Povjerenje u EU čini se nekako stabilizirano; Barem je još uvijek relativno pozitivno. Što mislite da je tu u ulozi i što zapravo možemo učiniti da to ojačamo i osiguramo da se ne smanji? 

Li Andersson: 9:25

Mislim da je pitanje povjerenja iznimno važno i zaista zanimljivo jer je ovo i globalni razvoj. Bio sam na Svjetskom summitu UN-a za socijalni razvoj krajem prošle godine, i također su pokrenuli pitanje povjerenja jer bilježe pad globalnog trenda. Dakle, gotovo svugdje razina povjerenja koju ljudi osjećaju u vlastite vlade, ali i jedni u druge, opada.

Li Andersson: 9:50

Činjenica da je ovo globalni razvoj uistinu ukazuje na neku prilično duboku krizu i za naše demokratske sustave, što je sigurno potaknuto činjenicom da sada živimo u ovom informacijskom društvu sa svim tim društvenim mrežama koje također potiču to nepovjerenje. Logika algoritma temelji se na afektu—na stvaranju vrlo snažnih emocionalnih reakcija kod ljudi.

Li Andersson: 10:23

A to je ogroman izazov za demokraciju. Ali mislim da je jedna polazna točka za obnovu povjerenja također to da ljudi mogu pronaći povjerenje u politiku koja može donijeti pozitivne promjene i ispuniti očekivanja za njih. U mnogim zemljama, ta vjera u sposobnost naših demokratskih sustava da zaista proizvedu rezultate koji su opipljivi za vas i koji pružaju bolje izglede za budućnost—mnogi su to izgubili. Dakle, ovdje je društvena agenda zaista ključna: imati ambicioznu društvenu agendu i ekonomske politike koje je podržavaju.

Li Andersson: 11:10

Ali zanimljivo je da ste rekli da se razina povjerenja u institucije EU-a donekle stabilizirala, jer znamo da postoje razlike među državama članicama čak i unutar EU u tom pogledu. Ali mislim da u ovim vrlo nesigurnim geopolitičkim vremenima mnogi zaista vide vrijednost Europske unije u malo drugačijem svjetlu nego prije — da trebamo jedni druge i da moramo raditi zajedno i ostati snažni i vjerni svojim vrijednostima u ovom vremenu.

Mary McCaughey: 11:45

Pa, mislim, možda se možemo vratiti, jer tamo govorite o vidljivoj manifestaciji kako se taj rad može odraziti u životima ljudi. Svakako, jedno područje gdje je jasan primjer djelovanja EU-a koje čine razliku je Direktiva o minimalnoj plaći. Iz naših najnovijih podataka vidimo da dolazi do povećanja minimalnih plaća u gotovo svim državama članicama. Kakvo je vaše mišljenje kao zastupnika u Europskom parlamentu o tome kako se to uvodi? Kako mislite da je dosad bio utjecaj direktive i mislite li da su u pripremi još koraci kako bi se i ona konsolidirala?

Li Andersson: 12:26

Mislim da je to jedan od najvažnijih zakonskih prijedloga u području zapošljavanja i socijalnih politika desetljećima. Prvo, zato što je to jedan zakon u kojem već vidimo opipljive, konkretne rezultate povećanja minimalnih plaća, osobito u južnim i istočnim državama članicama. Mislim da su sljedeći vrlo važni koraci vezani uz postavljanje cilja za kolektivno pregovaranje i stvarno uključivanje nacionalnih vlada u donošenje politika koje im pomažu da ostvare taj cilj.

Li Andersson: 13:05

Također treba razumjeti da to nije nešto što će se dogoditi brzo ili preko noći, ali trend treba promijeniti prema povećanju pokrivenosti kolektivnim pregovorima. Stoga će biti vrlo zanimljivo vidjeti kakve će nacionalne akcijske planove vlade sada izrađivati i hoće li direktiva također imati utjecaj na jačanje tih struktura koje su ključne ne samo da bismo osigurali adekvatnu minimalnu plaću, već i adekvatne plaće u cjelini.

Mary McCaughey: 13:42

Mhm.

Li Andersson: 13:44

Dakle, okrećući perspektivu i prema dostojanstvenim plaćama, okrećući perspektivu više prema demokraciji na radu, zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te produktivnosti. Imamo mnogo podataka koji također pokazuju da dobro funkcionirajuće strukture za kolektivno pregovaranje na tržištu rada također doprinose produktivnosti, dobro s ekonomskog stajališta, a naravno, i sudjelovanju radnika. Dakle, mislim da su ovo sljedeći koraci i bit će vrlo zanimljivo vidjeti hoće li direktiva imati učinak i u tom pogledu.

Mary McCaughey: 14:16

I pretpostavljam da kad vas čujem kako govorite, pomislim koliko je važno da vi kao donositelji politika imate dokaze na kojima možete temeljiti svoje odluke dok pokušavate pokrenuti ove inicijative. Radimo na svim područjima o kojima ovdje govorite. Upravo smo imali Anketu o radnim uvjetima; Rezultati će uskoro biti objavljeni u preglednom izvješću. Ali također puno radimo na kolektivnom pregovaranju, društvenom dijalogu, industrijskim odnosima itd. Možete li mi dati primjer gdje je možda Eurofoundov rad bio relevantan za vas, gdje ste mogli iskoristiti naša istraživanja kako biste napredovali?

Li Andersson: 14:49

Pa, mislim da postoji nekoliko primjera. Mislim, upravo smo razgovarali o Direktivi o minimalnoj plaći, na primjer. Sada, s obzirom na sve što se priprema za Zakon o kvalitetnim radnim mjestima — koji se nadam da će biti najvažniji zakon iz ovog mandata za radnike i obične ljude — mislim da će korištenje, primjerice, Anketa o radnim uvjetima i podataka koje tamo dobivamo također usmjeriti na ono na što bismo se trebali usredotočiti kada govorimo o konceptu poput kvalitetnih radnih mjesta.

Li Andersson: 15:14

Još jedan konkretan primjer koji želim spomenuti odnosi se i na algoritamsko upravljanje i korištenje umjetne inteligencije u radnom životu. Znam da sada Komisija razmatra uključivanje toga u Zakon o kvalitetnim radnim mjestima, također im trebaju podaci. Zato im trebaju podaci o učincima algoritamskog upravljanja i umjetne inteligencije u radnom životu kako bi mogli objasniti zašto žele uključiti pravila o tome u Zakon o kvalitetnim poslovima. Zato moraju imati informacije o tome koliko se to koristi i kakvi su učinci na radnike.

Mary McCaughey: 15:53

U redu. Dobro, to su vrlo dobri primjeri. Također želim završiti današnji dan s većom slikom vrijednosti. Kad ste bili na našem Forumu Zaklade prošlog studenog — hvala vam puno na uvodnom govoru — istaknuli ste da snaga Europe proizlazi iz njezine predanosti vladavini prava, demokraciji i jednakosti. Te se vrijednosti danas mogu smatrati donekle ugroženima. Možda ih i dalje smatramo prioritetom, ali mislite li da postoje stvari koje bismo trebali učiniti, što bi Parlament trebao poduzeti—koraci koje treba poduzeti—kako bismo osigurali da i dalje budu dio našeg svakodnevnog života?

Li Andersson: 16:40

Apsolutno. Mislim da bi EU mogla biti još jača u stavljanju svojih vrijednosti u središte cijelog programa, agende i političkog plana za ovaj mandat. Jer, kao što ste rekli, te se vrijednosti dovode u pitanje—tvrdio bih da je to snažnije nego ikad prije. Svjedočimo ovim pritiscima izvana na zakonodavce EU-a da promijene naše zakone; Trgovina se koristi kao oružje kako bi se izvršio pritisak na nas da promijenimo zakone koje već imamo i da se povučemo kad su u pitanju te vrijednosti.

Li Andersson: 17:28

Osobno mislim da bi to bio pogrešan odgovor, pogrešna strategija Europske unije. Mislim da u vremenu kada se te vrijednosti dovode u pitanje, moramo biti jači nego ikad i staviti ih u središte politika koje se donose. To također znači jaču društvenu dimenziju, još jaču društvenu agendu, kao i hrabrost da to stavimo u središte vanjske politike koju provodimo—da zaista pokažemo svijetu da se ne povlačimo. Imamo hrabrosti zauzeti se za te vrijednosti i vjerujemo da je to ono na čemu bi se trebala graditi budućnost.

Li Andersson: 18:04

I također—želim na kraju reći—postoji jasna veza s tržištem rada jer sve više vidimo vrlo velike tvrtke iz inozemstva koje također djeluju u Europi, a tvrde da se ne bave kolektivnim pregovaranjem kao načelnim pitanjem. Dakle, mislim da bismo zaista trebali povezati temeljna prava radnika i uključiti ih kao dio načina na koji opisujemo europski projekt i kako opisujemo te europske vrijednosti vladavine prava, demokracije i jednakosti. Trebali bismo ostati snažni i u tom pogledu, govoreći da smo ovdje da radimo i branimo naš europski model i kako se razlikujemo od drugih globalnih trgovinskih blokova.

Mary McCaughey: 18:52

Doista. Nadam se da će vam Eurofound i dalje moći pružiti dokaznu bazu potrebnu da imate hrabrosti zauzeti se za te vrijednosti dok ulazimo u ova teška i teška vremena. Sretno vama, Li Andersson, kao predsjedniku Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, kao i Europskom parlamentu dok se suočavate s ovim nadolazećim razdobljem. Hvala što ste nam se danas pridružili.

Li Andersson: 19:24

Hvala vam puno i hvala vam na svom radu koji radite.