Employment and labour markets
Abstract
Kako se gospodarstva počinju oporavljati od pandemije bolesti COVID-19, manjak radne snage postaje sve očitiji unatoč utjecaja rata u Ukrajini na cijene energenata i sirovina. To podrazumijeva i manjak radne snage pogoršan krizom u određenim sektorima i zanimanjima u kojima je već neko vrijeme imao endemsko obilježje. U ovom se izvješću razmatraju mjere provedene na nacionalnoj razini kako bi se riješio problem manjka radne snage u sektorima zdravstva, skrbi te IKT-a, kao i manjak koji je posljedica istodobne zelene i digitalne tranzicije. Procjenjuje se koje su mjere učinkovite i istražuju kontekstualni čimbenici koji podupiru ili otežavaju učinkovitu provedbu politike i postizanje rezultate.
Key findings
Manjak radne snage u EU-u ograničava proizvodnju i pružanje usluga u nekoliko sektora, a borba za talente posebno je izražena u zemljama kao što su Austrija, Belgija, Češka, Njemačka i Nizozemska. Budući da se uzroci tog manjka razlikuju ovisno o sektoru, zanimanju i regiji, mjere za njihovo rješavanje moraju biti različite, od razvoja vještina, povećanja privlačnosti određenih sektora i zanimanja do aktiviranja nedovoljno iskorištene radne snage te boljeg usklađivanja ponude i potražnje. Nalazi potvrđuju da se problem manjka radne snage ne odnosi samo na vještine.
Manjak radne snage posebno je prisutan u sektorima s teškim radnim uvjetima, kao što su zdravstvo i dugotrajna skrb. Niska ulaganja, u kombinaciji s posljedicama pandemije i rodno segregiranim tržištem rada, pridonose manjku zdravstvenih radnika i onih u području dugotrajne skrbi, a riječ je o sektorima u kojima će starenje stanovništva i radne snage EU-a dodatno pogoršati taj manjak u nadolazećim godinama.
Brojne mjere za ublažavanje manjka radne snage u zdravstvenom sektoru i sektoru dugotrajne skrbi usmjerene su na plaće i radne uvjete. Iako su inicijative za rješavanje problema niskih plaća u nekim zemljama srednje i istočne Europe doprinijele usporavanju rasta broja osoba koje razmišljaju o radu u inozemstvu, usmjerenost isključivo na plaću često nije dovoljna ako ne postoje drugi čimbenici kvalitete života koji rad čine privlačnijim, kao što su obrazovna infrastruktura, veća samostalnost u pogledu radnog vremena, pristup osposobljavanju i napredovanje u karijeri te smisleniji posao.
Mjere za angažiranje postojeće radne snage posebno su važne u sektoru IKT-a i u kontekstu zelene i digitalne tranzicije, u kojima je neusklađenost vještina najveći uzrok manjka radne snage. S obzirom na brz tehnološki razvoj i sve veću potrebu utvrđivanja budućih potreba za vještinama u kontekstu ozelenjavanja gospodarstva, zajednički napori vlada, socijalnih partnera i pružatelja osposobljavanja bit će ključni za utvrđivanje postojećih i predviđanje budućih potreba za vještinama. Godina 2023., koja je proglašena Europskom godinom vještina, bit će važna prilika za promicanje učinkovitog i uključivog ulaganja u osposobljavanje diljem Europe.
Mjerama usmjerenima na nedovoljno uključene skupine na tržištu rada mora se pružiti holistička potpora kako bi se otklonili čimbenici koji sprečavaju sudjelovanje tih skupina na tržištu rada, kao što su zdravstveni problemi i nedovoljan pristup zdravstvenoj skrbi, kao i potrebe za osposobljavanjem i radnim iskustvom. Za to je potrebna bliska suradnja socijalnih partnera i drugih relevantnih tijela u kontekstu širih mjera, kao što su politike za postizanje ravnoteže poslovnog i privatnog života, porezni poticaji i poticaji za socijalne naknade.
The report contains the following lists of tables and figures.
List of tables
Table 1: Categorisation of policies to address labour shortages
Table 2: Overview of 40 analysed measures by sector/occupation targeted
Table 3: Classification of greening occupations
Table 4: Overview of policy measures targeting labour shortages in the health and long-term care sectors
Table 5: Summary of working group activities and goals
Table 6: Overview of policy measures targeting labour shortages in the ICT sector
Table 7: Exit to employment rates from some of the training courses offered by Interface3
Table 8: Overview of policy measures targeting labour shortages in occupations affected by the green transition
Table 9: Skills gaps and projected labour shortages
Table 10: Overview of policy measures targeting labour shortages in occupations affected by digital transition
Table 11: Overall assessment of the strength of evidence
Table A1: Overview of 40 analysed measures: country, sector/occupation targeted, temporal scope, budget and lead organisation of the analysed measures
List of figures
Figure 1: CMO framework in relation to assessing measures to tackle labour shortages
Figure 2: Job vacancy rate, EU27, Q1 2013 to Q3 2022 (%)
Figure 3: Job vacancy rates, EU27, Q3 2013, Q3 2021 and Q3 2022 (%)
Figure 4: Job vacancy rate and labour shortages as a factor limiting production (EU27), illustrated by the Beveridge curve
Figure 5: Average job vacancy rate versus average unemployment rate by Member State – Beveridge points, EU27, Q3 2020 (left panel) and Q3 2022 (right panel)
Figure 6: Proportion of companies in the manufacturing, construction and services sectors citing labour shortages as a factor limiting production, EU27, Q1 2013 to Q4 2022 (%)
Figure 7: Dynamics of labour market slack and its components, EU27, Q1 2013 to Q3 2022 (%)
Figure 8: Labour market slack and its components by country, Q2 2022 (%)
Figure 9: Share of potential additional labour force by category, country and gender, Q3 2022 (%)
Figure 10: Growth in employment in the health and social care sector by gender, EU27, Q2 2013 to Q2 2022 (thousands)
Figure 11: Job vacancy rates in human health and social work activities, EU27, Q3 2014 to Q3 2022 (%), and the change in percentage points
Figure 12: Share of extremely and highly strained jobs in the healthcare sector by country, EU27, 2021 (%)
Figure 13: Share of individuals with no or limited overall digital skills, EU27 (%)
Figure 14: Job vacancy rates in the ICT sector, EU27, Q3 2014 to Q3 2022 (%), and the change in percentage points and as a ratio
Figure 15: Percentages of enterprises that had hard-to-fill vacancies for jobs requiring ICT specialist skills
Figure 16: Share of extremely and highly strained jobs in the ICT sector by country, EU27 (%)
Figure 17: Recognition of professional qualifications for working abroad
Figure 18: Frequency distribution of overall assessment of evidence
- Number of pages
-
80
- Reference nº
-
EF22015
- ISBN
-
978-92-897-2316-9
- Catalogue nº
-
TJ-04-23-163-EN-N
- DOI
-
10.2806/216577
- Permalink
Cite this publication
Eurofound (2023), Measures to tackle labour shortages: Lessons for future policy, Publications Office of the European Union, Luxembourg.